U PONEDJELJAK NEMA TRENINGA



U ponedjeljak nema treninga radi Dana državnost. Svi treninzi do subote i od utorka su po uobičajenom rasporedu.






Treninzi su prema uobičajnom rasporedu:

S1A ponedjeljak na Maksimiru od 19:30 od 22:30 i srijeda u OŠ Filipović od 19:30 do 22:30
S2 utorak i četvrtak na Maksimirskom stadionu od 20:00 do 22:00 (iznimno ovaj četvrtak u Javnoj vatrogasnoj postojbi Novi Zagreb, Cimmermanova 84)
J1A utorak i četvrtak na Maksimirskom stadionu od 20:00 do 22:00 (iznimno ovaj četvrtak u Javnoj vatrogasnoj postojbi Novi Zagreb, Cimmermanova 84)
J2 subota na Maksimirskom stadionu od 10:30 do 13:00
J3 subota na Maksimirskom stadionu od 9:00 do 11:00
D1 subota na Maksimirskom stadionu od 9:30 od 10:30
D2 subota na Maksimirskom stadionu od 10:45-11:45
Drum line ponedjeljkom na Maksimirskom stadionu od 20:30 do 22:00





- utorak 7.6. u 9:30 u Palmotićevoj 30 (Festival jednakih mogućnosti, Trg bana Jelačića u 10:20), o/o Šef

- subota 11.6. na Trgu dr. Franje Tuđmana (Večernjakova biciklijada), o/o Šef





ŠEF NAM BIO PLAVKO

Kao i uvijek do sada Šef je na Hajduku bio Plavko. Na najvručiji dan u godini. I umro. Drugi Plavko (student) je pao u nesvjest i odvezla ga je hitna.

Šef je izjavio da je ovo posljednji puta da je Plavko.






KOLIKO NASTUPA DO SADA
U 28 godina postojanja Zagrebačke mažoretkinje su odradile 4563 nastupa. Od toga:
- 79,7% nastupa je odrađeno u Zagrebu
- 12,7% u drugim dijelovima Hrvatske i
- 7,6% u inozemstvu
- u 273 različita grada

U inozemstvu smo odradili 343 nastupa u 24 zemlje i 131 gradu i to:
- 107 Francuska
- 31 Srbija
- 28 Italija
- 24 Slovenija
- 22 Kina
- 21 Austrija
- 15 Martinique
- 13 Rumunjska
- 12 Španjolska
- 12 BiH

U Hrvatskoj smo odradili 571 nastup u 141 različitom gradu. Najviše nastupa smo odradili u:
- 47 Jastrebarsko
- 28 Samobor
- 23 Rijeka
- 20 Zaprešić
- 19 Karlovac
- 18 Sv.Križ Začretje
- 14 Vikovci
- 14 Velika Gorica
- 13 Osijek
- 13 Varaždin

U Zagrebu najviše nastupa smo imali na:
- 572 stadion Maksimir
- 390 Zračna luka Zagreb
- 237 Trg bana Jelačića
- 179 Zagrebački velesajam
- 140 KC D.Petrović
- 118 Dom sportova
- 98 ŠRC Jarun
- 92 KD V.Lisinskog
- 61 Trg P.Preradovića
- 58 hotel Sheraton

Godišnje odradimo do 250 nastupa.





ZAGRIJAVANJE

Zagrijavanje je najvažniji segment treninga! Jednako je važno isto provoditi kod početnika i mlađih sastava, kao i kod prvih sastava i seniorki jer
• ako se nepravilno ili nedostatno zagrijavaju u nižim sastavima ostat će im ta navika i u višim sastavima
• jednom uništeni ligamenti ili mišići kasnije se ne mogu ispraviti pravilnim zagrijavanjem
• kod viših sastava veća je mogućnost povrede pa jača muskulatura nastala uslijed prijašnjih zagrijavanja nema koristi – trauma će i opet nastati

Svrha zagrijavanja:
• vježbe rastezanja – za zagrijavanje ligamenata, tetiva i mišićnih vlakana kako ne bi došlo do traume uslijed naglih ili intenzivnih pokreta
• jake fizičke vježbe za povećanje i učvršćivanje muskulature – samim time je manji pritisak na ligamente, tetive i kosti
• kondicione vježbe – radi povećanja kondicije

Kondicioni trener Zagrebačkih mažoretkinja je Dubravko Kekelj.





ZAGREBAČKA KLIMA

Srednja temperatura
- u siječnju 0,6
- u travnju 12,0
- u srpnju 21,9
- u listopadu 11,9

Najniža temperatura:
-22,2 (24.1.1942.)

Najviša temperatura:
+40,3 (5.7.1950.)

Najviše oborina u jednom danu (u mm)
118,8 (9.8.1926.)

Najviše snijega (mm):
127 cm najviše snijega na Sljemenu (12.2.1986.)
84 cm najviše snijega na Griču (veljača1895.)
67 cm najviše snijega na Maksimiru (15.1.2013.)
najranije zabilježeni snijeg na Sljemenu (17.9.1977. od 4 cm)
najkasnije zabilježeni snijeg na Sljemenu (30.5.1969. od 10 cm)

Broj dana (2020.):
- 95 sa toplinom preko 25 stupnjeva
- 24 sa toplinom preko 30 stupnjeva
- 59 hladnih dana sa hladnoćom ispod 0 stupnjeva
- 61 vedrih dana
- 5 dana s snijegom višim od 1 cm
- 2 dana sa olujnim vjetrom (preko 8 bofora)

Podaci za 2020:
33,0 stupnjava C najviša temperatura
-6,5 stupnja C najniža temperatura
2211 sunčanih sati
233 dana bez oborina (132 sa oborinama)
950,4 mm količine oborina
1,4 bofora srednja jačina vjetra





AUSTROUGARSKE VOJARNE

U Zagrebu je očuvano 6 vojnih kompleksa iz Austro-Ugarske.

Domobranske vojarna, kasnije vojarna „kralj Tomislav“ (Ilica 242), nastala je 1899. Danas je u njoj Katoličko sveučilište i od 2006. pripada Katoličkoj crkvi. Većina zgrada je obnovljena, no ne i glavna zgrada na Ilici.

Topnička vojarna (Ilica 256) nastala je 1906. godine i danas je u njoj Hrvatskoj vojno učilište „Petar Zrinjski“. Sve zgrade u vojarni su prekrasno obnovljene. U ovoj vojarni treninge imaju i Zagrebačke mažoretkinje.

Vozarska vojarna (Selska 2, Ilica 107) bila je sjedište UN-a tijekom Domovinskog rata (UNPROFOR), nastala je 1903, a danas je Kazneni sud u Zagrebu. Dobar dio zgrada u vojarni je obnovljen, a upravo se radi velika obnova jugoistočnog dijela. Ipak još niz objekata čeka obnovu.

Od Konjičke vojarne (Prilaz baruna Filipovića) ostala je samo natkrita jašiona, koja je danas centar Laubda (galerija i multifunkcionalna dvorana) i koja je potpuno obnovljena. Konjička jašiona ima preko puta zgradu blizanku koja je u Vozarskoj vojarni (Kazneni sud) i koja su upravo obnavlja.

Pješačka vojarna (Republike Austrije), nastala je 1889, a od nje su sačuvana reprezentativna glavna upravna zgrada i tri manje stambene vojne zgrade. Kompleks je zaštićen i u zadnji čas spašen netom prije rušenja 1978. Danas su u njima uredi državne službe. Objekti su obnovljeni iako su prilično stradali u potresu prošle godine.

Garnizonska ili Vojna bolnica (Vlaška ulica 87) kompleks je ih 1833, nadograđivan 1859. Nakon što je iz objekta izašla vojska 1988, prvo su u njega trebali uči uredi državne uprave, no potom je objekt prepušten Gradu Zagrebu. Grad na prostoru planira srušiti sve zgrade u dvorištu, a ostaviti samo uličnu zgradu, te sagraditi prostor za 4 zagrebačke srednje škole. Trenutno su u objektu beskućnici i objekti su u vrlo lošem stanju.

Vidljivo je da su sve vojarne Austro-Ugarske bile na zapadnom dijelu grada i to na potezu između Republike Austrije i Črnomerca, a čak četiri vojarne su bile jedna do druge (domobranska, vozarska, topnička i konjička).








SASTOJKI ZA KUHANJE

Sastojki = namirnice
Špeceraj = živežne namirnice
Prezli = krušne mrvice
Griz = krupica
Grifik brašno = oštro brašno (T400)
Glat brašno = glatako brašno (T550)
Cukor, cukar = šećer
Štaub šećer, štaubcuker = šećer u prahu (mljeveni)
Špinani šećer = karamelizirani šećer
Cvebe = grožđice
Himper = maline
Karfiol = cvjetača
Vugorki = krastavci
Buče = tikve
Paradajz = rajčica
Grincajg = miješano povrće (mrva, celer i peršin)
Bažulj = grah
Ričet = ječam
Puter, putar = maslac
Šnicl = odrezak
Faširano meso = mljeveno meso
Fileki = tripice
Špek = slanina
Žganci = palenta
Ficlek = mali komadi
Zafrig, ajmprem = prženo brašno
Apšmalcano, abšmalcano = kuhano, pa potom poprženo sa mrvicama
Saft = umak, sok
Soc, zoc = talog od kave
Dinstati = pirjati

„Na placu sam kupil grincjg za juhu“ = Na tržnici sam kupio miješano povrće za juhu
„Daj napravi šnicle na saft“ = Možeš li skuhati odrezak u umaku
„Bum skukal špek-fileke“ = skuhat ću tripice sa slaninom
„Nareži meso na ficleke pa ga zdinstaj“ = Popirjaj meso narezano na komadiće
„Zdinstaš luk na masti“ = pirjaš luk na masti





HIMPERSAFT

Nekad popularne cuge su potpuno nestale iz uporabe u moderno vrijeme. Za klince to je u prvom redu bio himpersaft ili malinovac, tj. sok od malina, koji se masovno ispijao kao najpopularniji sok. Uz njega popularan je bio i apelsaft ili sok od jabuke.

Vrlo popularan je bio i gusti sok sa šlagom, koji se posluživao tako da je na gusti sok (od breskve ili jabuke) stavljana velika porcija šlaga koja se potom umiješala u gusti sok i napravila ga još gušćim. Ali i još većom energetskom i kaloričnom bombom.

Devedesetih je bio popularan špeci (spezi), mješavina coca-cole i fante.

Roditelji su često pili musolini, koji je bio mješavina malinovca i bijelog vina. Ne pije se više ni rum-cola, votka-C (votka u soku od naranče), dum-dum tekila (tekila i sprite, preko gornjeg dijela stavi se krpa i onda udari svom snagom doljnjim dijelom u šank), kao ni betonirana piva (žestica u pivi).

Od nekada popularnih pića preživio je bambus (cola i crno vino), a u novije vrijeme ponovo je moderan cider (tada se zvala jabučnica).






MEĐUNARODNO NATJEACNJA U BOĆANJU ZA INVALIDE - 2. dio

fotke: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja






































...kraj!
(objavljeno: petak, 27.05.2022. u 18:51) komentiraj (0)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.