Zena bez mode ko riba bez vode, ali i ko burek bez mesa
Voljela bih da se mogu opisat ko modni guru. Onaj guru koji je bog i batina i zakon i shlus za raznorazne modne hitove, pa i kritike. Volim tako ja svasta zamisljat, pa i puno vise od toga. Tu i tamo i ovamo ubacim se ko svemirac na obradivi komad povrsine zemlje ovdje i odmah se brzinom svjetlosti povucem ko oseka. Ali sve je to samo jedan oveci avaj i vapaj. |
Jedna slika govori vise od tisucu sedamsto pedeset i dvije rijeci
Slike su zacudjujuca pojava i strasan izum. Ilustriraju. A bogami i govore, a da rijec jednu ne kazu. To me uvijek neobicno osupne, ali nakon par minuta razmisljanja mislim da mi se daske ipak posloze u jedan niz kucica od drveta. |
Kad zena voli, onda boli
Nakon 24-satne dvojbe i ostre borbe sa demonima kako se samo zensko zna borit, kad borba varira izmedju kupit cu te, mala moja ili mrs, necastivi, mici mi je sa ociju, odluka je pala ko svjeze nabrusena sjekira: idem po malu i nitko me nece zaustavit. Tako ti je mala moja, kad ljubi zena. Haljinu. Odnosno, kad odluci raspikucom postat. Naprtih torbu na sebe i na put. |
Kako se zaboravlja materinji jezik
Dok se domovinski narod topi ko sladoled u pustari, nadala sam se da moja zora nikad nit' svanut, nit' proplakat nece. Ali zaludu u pijesak glavu zagubih. Sustiglo me, zaskocilo ko zec zecicu. Poceh se krzmat oko padeza vlastitog materinjeg jezika. Bijase to kad htjedoh po tritisucitisedmi put ostavit komentar koji odise pamecu, savjetima i mudroscu. I lecnuh se poput slomljene tresnjine grancice. Jel' treba genitiv? Il' dativ, mozda? Da se ispali akuzativ? Nista od ponudjenog nije valjalo. Smrdilo je ko ostavljena friska sardina u haustoru. |
Mun-che-sta' (malo fonetike ne skodi)
Tako otprilike da se izgovori Manchester, po sjevernjackom. |
Ona drumom, a ja sumom
Mogla bih o tome kako postadoh ovisnik o dimljenim skusama i kako mi se prsti uvijek zamaste dok ih vadim iz najlona, ali necu. Zapravo, hocu, ali necu. Samo se nadam da se covjek ne moze samo tako pretvorit u ribu (ili u ovom slucaju, skusu, pa jos k tome i dimljenu). Jer ja vjerujem u znanost. I ljubav, dabome, da se ovaj ne bi odmah naljutio. |
Od Zagorja do Botswane i natrag
Nakon pocetne euforije veselja odjedanput zabezeknuto zastadoh tik pred ulazom u birtiju slavlja: di ja to idem, zvonilo mi je poput masivnih mjedenih crkvenih zvona sad u desnom, sad u lijevom usesu. Usplahireno udjoh. Usprkos muzici i opcenitim zamorom za sankom moglo se cut (da, cut) kako su svi prestali lokat i uputili pogled prema uzlazu/izlazu. Osjecah se poput ono dvoje u Americkom vukodlaku u Londonu (osim sto se ovaj doticni vukodlak tada nalazio u Zagorju), kad unilaze u yorkshireski pub. Tako nekako. Ipak, natjerala sam se da ne budem Shvabo u dotiranom filmu. |
Autohtona-kulturolosko-antropologijska vrijednost skromne pastete
Ona Gavriloviceva. Cajna. U tubi. Niti jedna druga nije joj ni do one kragne narodne nosnje one zenske glave koja ju interpretira na tubi. Pastetina kulturoloska vrijednost pamti se od pamtivjeka prastarog (otkad je praseta i covjeka, rekla bih). Zapravo, ne razaznaje se kakav je zivot bio prije negoli je dosla sama sa ljetom (nek' me Danijel tuzi za kopirajt pa da ga vidim!). Pogotovo kada se gleda sa uzvisenog i lebdeceg dijasporinog kuta gledanja. Prava milina! |
< | srpanj, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv