TKO SE BOJI SVINJSKE GRIPE JOŠ…
/Interview /
But sometimes the disease comes from domesticated animals, and is previously unknown.
Because if we don't, the Doomsday Bug might stamp on us.
Webstilus: Gospodine Šooš, na našoj uobičajenoj nedjeljnoj kavici, još jednom otvaramo ozbiljna pitanja; našoj su javnosti poznata su Vaša istraživanja smrtonosnih virusa i učinkovitog odgovora u vidu primjene prirodnog nepurificiranog humanog leukocitnog interferona. Koji su razlozi zataškavanja istine o njegovim pozitivnim učincima, posebno sada kada se u Meksiku pojavila još jedna prijetnja – epidemija, a možda i pandemija svinjske gripe?
Dr. Šooš: Pogledajte moj vrt – suša čini svoje. Upravo me danas vidno ozlojeđen napustio prijatelj prof. dr. veterine Hrvoje Mazija, naime kod nas nitko nije pokazao ozbiljno zanimanje za njegove nedavno izvršene uspješne pokuse prirodnim interferonom, u suzbijanju ptičje gripe.
Danas nisam raspoložen da Vam predoči relevantnu dokumentaciju, ali idući puta, ako to bude nekoga stvarno zanimalo, uručit ću dokaze. Naime, još od 1972. godine naši su epidemiolozi i infektolozi došli do saznanja da je moguće utjecati na preventivu i liječenje gripe. Sredstvo koje su ispitivali je prirodni nepurificirani humani leukocitni interferon, proizvod Imunološkog zavoda u Zagrebu.
Nažalost, znanstvenici, ali ne samo oni, izgleda da su zaboravili na provjerenu višestruku djelotvornost tog preparata, te uzaludno traže rješenje u bioinženjeringu. Pojava svinjske grupe u Meksiku je rezultat mutacije ubojitog virusa, a ona se može dogoditi u vrlo kratkim kao i dugim razdobljima.
Webstilus: Javnosti su poznati neki preparati, poput Tamiflu-a . Koliko je stvarno učinkovit?
Dr. Šooš: Prema ranijim izjavama nekih stručnjaka, Tamiflu nije lijek izbora. Mi se moramo upitati dokle će se sustavno ignorirati i podcjenjivati dokazano znanje i iskustvo naših stručnjaka.
Interferon je vrlo jeftin i može se proizvoditi kod nas u velikim količinama. Ne služi na čast našim neodgovornim čelnicima ako će se našu malobrojnu populaciju desetkovati nadolazeća svinjska gripa. Opasnost je još veća, a to bi trebali shvatiti čelnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, što je ugrožena radno sposobna populacija!
Glede 'učinkovitog' Tamiflua molim hitno isporuku par preparata - crni puževi u mojem vrtu su dobili gripu, valjda od zelja (uz smiješak).
A sada ozbiljno: neki bi se visoki funkcionari mogli zabrinuti da njihove fotelje ne izgube vlasnike. Bilo bi lijepo da neko tajkuni odustaju od kupnje novih skupih jahti i aviona i pokucaju na vrata direktorice Imunološkog zavoda u Zagrebu i kaži: „Direktorice, odričem se par milijuna eura u korist proizvodnje interferona. Uz taj ću lijek preživjeti svinjsku gripu i zaraditi za novu jahtu i avion“.
Webstilus:Zahvaljujemo na razgovoru.
Umjesto komentara,
Kao motto ovog razgovora istaknuta je misao jednog australijskog stručnjaka za prirodne znanosti. Poruka je jasna, uzgoj životinja za ljudsku prehranu predstavlja trajnu opasnost za zdravlje ljudi, te nije isključen 'sudnji dan'.
Iako neki novinari pišu o svojevrsnoj teoriji zavjere , sasvim je moguće da će mutirani virusi djelovati još ubojitije. Na to upozorava i dr. Đikić , te neki drugi napisi:
„(…) Virus svinjske gripe probudio je stare ljudske strahove o kataklizmičkom kraju naše civilizacije. Svi su čuli ono znanstveno mišljenje kako je vrlo vjerojatno kako će jednog dana Zemlju pogoditi takva kataklizma da će samo bakterije preživjeti, a one će sigurno preživjeti
Mogu se čuti i znanstvena predviđanja da će čovječanstvo ponovno udariti neki virus poput onog španjolske gripe 1928. kada je diljem svijeta umrlo 100 milijuna ljudi. Ne tako davno, 1968. je gripa potekla iz Hong Konga ubila milijun ljudi (…) Akademik Vlatko Silobrčić rekao je za Dnevnik.hr da je 'svaki novi virus opasnost za čovječanstvo'. Silobrčić kaže da je kod virusa svinjske gripe snaga njegova novost a ne sama jakost: Virus je najopasnija pojava jer se prilagođava svim promjenama kako bi preživio“ .
Karlo Šoštarić
Prijatelji životinja premijerno prikazuju film 'Istina o mesu' o povezanosti mesne industrije i globalnog zatopljenja kao gorućeg ekološkog problema u svijetu. Prikazivanje filma održat će se 2. svibnja 2009., u subotu, u 20 sati u Kulturno-informativnom centru (KIC), u Preradovićevoj 5.
Filmu će u 19 sati prethoditi tribina na kojoj će Hildegund Scholvien iz Njemačke (suosnivačica EVU-a) predstaviti Europsku vegetarijansku uniju. O V-oznaci, koju su nedavno dobili i hrvatski proizvođači, govorit će Renato Pichler iz Švicarske, predsjednik EVU. Ulaz je slobodan, a za posjetitelje će biti pripremljena veganska degustacija.
'Meat the Truth' intrigantan je film o klimatskim promjenama koji posvećuje pozornost jednom od najvećih uzroka globalnog zatopljenja, stočnim farmama, uzroku zapostavljenom u Al Goreovoj 'Neugodnoj istini'.
Tijekom sat vremena trajanja filma, kroz njega nas vodi Marianne Thieme, predsjednica nizozemske Stranke za životinje, te pokazuje na koji način stočarska industrija proizvede više stakleničkih plinova nego ukupni svjetski promet. Proračuni upotrijebljeni u filmu dolaze iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, World Watch Institute, Instituta za ekološke studije Otvorenog sveučilišta u Amsterdamu i mnogih drugih autoritativnih izvora.
Uz razgovore sa znanstvenicima i kratke animacije, gledateljima se jasno prikazuje zašto je jedenje mesa i ostalih namirnica životinjskog porijekla odgovorno za tako veliku količinu stakleničkih plinova i uništavanje klime. Trenutno je u intenzivnom uzgoju preko 50 milijardi životinja namjenjenih prehrani.
Zbog rastuće svjetske populacije, potražnja za mesom značajno se povećala i nastavit će se povećavati ukoliko ne promijenimo svoje navike. Proračuni kažu da će se proizvodnja mesa udvostručiti do 2050. godine te doseći šokantnu brojku od 450 milijardi kilograma godišnje.
'Meat the Truth' za razliku od drugih filmova takve tematike, potrošačima nudi rješenje: ljudi mogu znatno pridonijeti smanjenju globalnog zatopljenja jednostavno konzumacijom manje količine mesa, odnosno prelaskom na bezmesnu prehranu. Primjerice, kad bi se samo svi Amerikanci odrekli mesa na jedan dan tjedno, učinak bi bio jednak kao da s cesta u SAD-u na godinu dana maknemo 19,2 milijuna automobila.
Mnoge međunarodne zvijezde poput Pamele Anderson, Billa Mahera, Jamesa Cromwella, Emily Deschanel, Tonyja Denisona, Esaia Moralesa i Megan Blake, doprinijele su sudjelovanjem u snimanju međunarodne verzije ovoga filma.
Osim posredstvom globalnog zatopljenja, čovječanstvo dobiva jasna upozorenja da treba promijeniti prehrambene navike i kroz zarazne bolesti izravno povezane s uzgojem životinja, poput kravljeg ludila, ptičje i svinjske gripe koja nam upravo prijeti.
Više informacija i video najava na www.prijatelji-zivotinja.hr i www.meatthetruth.nl.
USTANI, NE ODUSTANI
Došlo neko novo doba,
Valja nisi za to glaso', shvati.
Ako si suzdržan, Tebi tamna sudbina prijeti,
U nepravedno uređenom društvu
Poštena osoba pati.
Lijepa naša – nekad bila,
Na sve strane kriminal, tajkuni i paraziti,
Pravda se negdje skrila.
Mora li tako biti?
Srozavanje etike i morala,
Nemarnost, bahatost i pljačka,
Tobože, kulturu i demokraciju gradiš,
Pogledaj, sve si siromašniji,
Bez ponosa i dostojanstva prosjačiš,
Prstima vruće kestenje vadiš.
Lijepa naša – nekad bila,
Kakav razvoj, povezanost, nova cesta,
Livada postaje odlagalište smeća,
Zagađenje prijeti, šuma nesta.
Pogledaj razaranje, opću blamažu.
Ne brini kume, tajkun ima
Monopol na reciklažu.
Lijepa naša – nekad bila,
Strane robne kuće, dionice, koncesije,
Iz tvog se džepa kuna negdje skrila.
Strane banke nude kredit, nove veresije,
Stranac ima veća prava.
Savjest tvoja na umoru?
Odgovornost nestala, ili spava.
Čuje se uzbune zvon:
Lijepa naša sad postaje
Tuđa zemlja. Što ostaje?
Uz naplatu parkiralište, beton,
Plaćaš cestarinu, poreze do neba,
Pričuve, trošarine, takse, biljege,
Naknade za lijek, školu, vodu,
Stvarno, jel' to tebi treba?
Neke prijetnje oči bodu.
Pogledaj uvoz filmova, TV sapunica,
Cirkusi, festivali čudni svake vrste,
(tobož', trebamo kulturu),
Vatrometi, sulude igre, utakmice,
Stadione skupe, (za tvoj novac),
Kupnja suca i igrača,
(globalno je tržište, to si htio?)
Nastaje opće zagađenje duha.
Netko ti, prijatelji dragi, laže u lice,
Još samo malo – ostat' ćeš bez kruha.
Ti nisi slab – već 'virus' dobrog duha,
Ti imaš anđeosko lice, vedru narav,
Mudrost i iskustvo, smisao za druge,
Solidarnost i osjećaj mjere tebe krase!
Ti znaš za dostojanstvo,
Ne živiš samo za se!
Uz Tebe su djeca, nemoćni, oni koji pate,
Tebe traže, tvoju odlučnost, duhovne vatre,
Jasne stavove, vrijednosti nove,
Mudrost u akciji; o Tebi snatre,
Nalazeć svoje snove.
Ti nisi sam, Tebi slični Tebe traže.
Novo doba traži jake ljude,
Čistog obraza i poštenja,
Prepoznaj one što ti sebe nude.
Pobuna počinje umom,
Napusti stare ceste,
Nek' te oda snažna kretnja,
Kreni svojim drumom,
Život nije prijetnja!
Pred Tobom su novi dani,
Ko planeti se kreću,
Mogu biti ljepši no prije,
Ustani, ne odustani,
Dozvoli sebi sreću:
Lice se Tvoje radosno smije!
Došlo neko novo doba,
Valja nisi za to glaso', shvati.
Ako si suzdržan, Tebi tamna sudbina prijeti,
U nepravedno uređenom društvu
Poštena osoba pati.
Karlo Šoštarić
RIJEKA I OSIJEK PRVI ĆE OBRAZOVATI KOMPETENTNIJE ODGAJATELJE NA DIPLOMSKOJ, SVEUČILIŠNOJ RAZINI
Dekanica dr. sc. Vinka Uzelac i prodekanica dr. sc. Jasna Krstović s Učiteljskog fakulteta u Rijeci i dr. sc. Anđelka Peko, dekanica Učiteljskog fakulteta u Osijeku te predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Božena Strugar, uz nazočnost predstavnica udruga odgajatelja Primorsko-goranske, Međimurske i Zagrebačke županije Renate Šimac, Adrijane Višnjić-Jevtić i Edite Rogulj predstavile su danas na press konferenciji u Hrvatskom učiteljskom domu u Zagrebu integrirani sveučilišni diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, čiji je program poslan Ministarstsvu znanosti, obrazovanja i športa te čeka dopusnicu za početak provedbe.
Učiteljski fakultet u Rijeci i Učiteljski fakultet u Osijeku prvi su fakulteti koji obrazuju odgajatelje djece predškolske dobi, a koji bi već od akademske 2009/2010. godine mogli započeti sa sveučilišnim obrazovanjem odgajatelja preddiplomskog i diplomskog studija (3+2), čime bi konačno mogle biti uslišane molbe odgajatelja koji su studij završili po starom, ''predbolonjskom'' sustavu obrazovanja kao dvogodišnji stručni studij te odgajatelja koji su isti studij završili i završavaju kao trogodišnji stručni studij, čime im nije omogućena ni vertikalna ni horizontalna prohodnost kakve ''bolonjski'' sustav pretpostavlja, kao niti mogućnost poslijediplomskog obrazovanja. Uzelac je naglasila kako je važno omogućiti studentima predškolskog odgoja mogućnost vertikalne prohodnosti i mobilnosti, jer nije rješenje u prijelazima na druge studije čijim bi se završetkom stekla diplomska razina, da bi se potom student upisivao na poslijediplomski studij ponovno ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – kako je to do sada bio slučaj (ton 1. dr. sc. Uzelac).
Dr. sc. Vinka Uzelac osvrnula se na povijesni pregled studija predškolskoga odgoja čiji počeci sežu četrdeset godina unatrag, od kojih se studij predškolskog odgoja trideset godina provodio kao dvogodišnji stručni studij kojime se stjecala viša stručna sprema i stručni naziv odgajatelj predškolske djece, da bi potom Učiteljski fakultet u Rijeci prvi započeo s provedbom trogodišnjeg stručnog studija čijim završetkom se stječe stručni naziv prvostupnika predškolskog odgoja, a sada ponovno među prvima pokušava podići studij na višu, sveučilišnu razinu i to s vrlo kvalitetnim recenzijama elaborata koji je već poslan Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i u proceduri je iščekivanja dopusnice.
Dr. sc. Jasna Krstović, autorica elaborata odnosno programa sveučilišnog diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Rijeci pojasnila je razloge za potrebom podizanja studija na višu razinu: ''Znanstvene spoznaje afirmirale su rano djetinjstvo kao period od čije kvalitete ovise krajnji razvojni dosezi svakog čovjeka. Isto je tako prepoznata važnost poticajnog odgojno-obrazovnog konteksta u kojem se djetinjstvo ostvaruje, te posebice uloga i značaj odrasle osobe kao njegovog kreatora. Neophodno je stoga redefinirati tradicionalna edukacijska gledišta o profesionalnim ulogama u području ranog djetinjstva i odgajateljsku profesiju odrediti kao složeno zanimanje koje implicira mišljenjem kontinuirani profesionalni razvoj, autonomiju, odgovornost, kreativnost istraživanja i osobnu prosudbu. Da bi suvremeni odgajatelj mogao preuzeti takvu ulogu, potrebno je mijenjati njegovo obrazovanje. Sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odgovor je na promijenjenu ulogu odgajatelja u uvjetima suvremenog određenja izvanobiteljskog institucionalnog konteksta.''
Osnovne razlike stručnog i sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja, a u skladu sa stremljenjima novom kurikulumskom pristupu odgoju i obrazovanju, činit će i nove kompetencije odgajatelja kojega se promišlja kao kritičnog intelektualca, naglasila je dr. sc. Krstović. U koncipiranju sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja korišten je, naime, kompetencijski pristup temeljen na kompleksnom sustavu ishoda učenja i kompetencija. Ishodi učenja u kurikulumu relevantni su istovremeno za osnovnu profesionalnu osposobljenost i za tržište rada, ali i za daljnje obrazovanje ostvarivo u okviru datih vremenskih i materijalnih ograničenja. Dr. sc. Peko kaže: (ton 1. dr. sc. Peko)
O kompetencijama odgajatelja progovara i dr. sc. Krstović (ton 1. dr. sc. Krstovic)
Temeljen na novim kompetencijama, studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja sveučilišne razine i dalje bi zadržao odgajatelje u neposrednom radu s djecom. Dr. sc. Krstović: (ton 2. dr. sc. Krstovic)
Dr. sc. Krstović naglasila je kako nije cilj obrazovati diplomirane odgajatelje koji će svoju profesionalnu karijeru graditi u ministarstvima, na visokim učilištima, u agencijama i inim ustanovama, nego upravo kao već spomenuti kritični intelektualci ostajati u neposrednom radu s djecom u odgojno-obrazovnim skupinama u dječjim vrtićima.
Na pitanje raspolažu li učiteljski fakulteti s dovoljno kadra za provedbu ovoga studija, dr. sc. Uzelac kaže: (ton 2. dr. sc. Uzelac).
Budući da sveučilišta u Republici Hrvatskoj djeluju autonomno, niti diplomski sveučilišni studiji ranog i predškolskog odgoja neće svugdje biti isti. (ton 3. dr. sc. Uzelac)
Govoreći o elaboratu programa studija, istaknuto je kako je posebno razrađen elaborat za preddiplomski, a posebno za diplomski studij, pod pretpostavkom da će najveći broj kandidata željeti ostati na preddiplomskoj obrazovnoj razini. No, ovdje se nadovezala glasnogovornica svih sedam udruga odgajatelja koje djeluju na području Republike Hrvatske, odgajateljica Adrijana Višnjić-Jevtić, istakavši da je provedeno istraživanje među odgajateljima sedam županija Republike Hrvatske pokazalo kako bi njih 86% – kad bi imalo mogućnost – nastavilo svoje obrazovanje. (Ton 1. Visnjic – Jevtic)
Odgajatelje je zanimalo hoće li postojati mogućnost doškolovanja onih koji su završili dvogodišnje i trogodišnje preddiplomske studije ili se nova obrazovna koncepcija studija odnosi samo na buduće studente ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Dr. sc. Uzelac: (ton 4. dr. sc. Uzelac)
Razvojno gledajući – zaključuju dr. sc. Uzelac i dr. sc. Peko – sveučilišno obrazovanje odgajatelja predstavljat će tek temeljnu fazu na kojoj će se, procesima cjeloživotnog obrazovanja, kontinuirano razvijati odgajateljeve autonomne, osobne i profesionalne kompetencije. Istovremeno je to početak procesa definiranja i razvoja indikatora kojima se promovira kvaliteta odgajatelja i njegova obrazovanja, a time i njegov profesionalni i osobni ugled i društveni status, završavaju Uzelac, Krstović i Peko.
Stani, da ti kažem
Koliko sam sretna danas
Čekaj, da ti objasnim
Kakav mi je bio dan
Gledaj, znam da žuriš
Ipak , zaustavi se
Da ti ispričam
Toliko toga.
Hej, ne slušaš me
Čemu taj izraz na licu
Hej, ne gledaš me
Oči ti bježe u daljinu,
Ne želiš li znati
Što me to usrećilo
Ne želiš čuti
Riječ ili dvije.
Onda, idi samo
Ne okreći se za mnom
Teret s leđa
Skinuo si, hvala,
To mi je sreća,
Ne mogu ti reći
Koliko sam ti, zapravo
Na tome zahvalna.
Vanda
SEPT JOURS ET TROIS PAROLES
POUR CREER LE MONDE
A Gérard Adam
Le Jour 1
Trois mots suffiraient pour commencer
La bâtisse du monde.
Audacieusement ouvrir
Des Seines de la langue et
Laisser la cascade ŕ courir pour te faire
Naviguer la parole claire et sonnante.
Malgré le parler douloureux
L’autre rivage de trouver.
Ces trois mots,
Ô Âdamâ,
Depuis toujours et ŕ jamais
Sont les męmes,
Depuis
Fiat Panis Satis Puto, jusqu’ŕ Fiat Libertas Postrema.
Prends les et amorces cette pomme,
Commence bâtir sur ta falaise solitaire,
Loin en hauteur
Sur la roche d’oů s’ouvre la vue
Sur ton nouveau monde,
Les champs infinis
De ta plaie amčre.
Le Jour 2
Le temps
La matičre secrčte et perpétuelle
A bâtir le monde
Dans tes mains, Adam,
Est une merveille magnifique.
A la grande place un monument pérenne,
Eblouissant, fixé ŕ plombe dans la voix humaine,
Dans ton seule et unique pouvoir –
La petite goutte de l’aurore,
Oů nos chairs, les chaumiers périssables,
En dépit de l’univers
Toujours et de nouveau poussent.
Et flambent.
Le Jour 3
La fugacité,
Il faut qu’on la considčre
En un mur de séparation,
En une autre rive de départ
Ŕ caboter vers soi-męme,
A trouver un port de calme,
Au milieu d’ouragan
Dans ses propres entrailles.
Le Jour 4
L’espace pour sa bâtisse
Découverts hors la vérité, en joue.
Comme ça tu n’aurais pas besoin de la route fixe
Ni de ponts ŕ ne pas rester figé devant l’abîme.
On arrive au lointaine
Simplement porté
Par le courant virulent
De ténčbres tumultueuses
De ta sSur l’Eternité.
Dessine obstinément ton dernier cercle.
(Oh, nolli turbare circulos meas.)
Le cercle de mort et de joue.
Deux points fondamentaux du cercle matinal.
La vérité fondamentale du cercle
D’oů tu accrois solitaire.
Toi, une seule joue de la vérité.
Le Jour 5
Ton monde ŕ toi
Construise
Avec un background,
En sommeil somnambule,
Sans fond.
Une telle anabase
Donne l’abri
Au silence au-dessous de mot
Et la sérénité aux cascades de temps.
De la forme, tu ne fais pas de soucies.
Ni de la façade ni de la hauteur de bâtisse.
Les univers font
Toujours
Leur espace du fond
Des songes
Ŕ la maničre effrénée.
Mais, ŕ l’intérieur –
La chaleur, la largeur,
Au milieu de ręves infinis.
Le Jour 6
Le silence, le tréfonds
De ton monde
Sont avant toi.
La seule et le seconde
Tu leur dois ton cuvé prestige,
Ta couronne aux épines,
Ta parole inaudible.
Mesure de ta voix
L’hauteur de ton foyer –
Ton počme.
Le silence serait
Le témoin
A ton volcan
Quand ton cri s’étend,
Quand en lui
Ta flamme explose.
Quand ton hurlement vers les étoiles
Monte.
Le Jour 7
Et l’amour, et l’amour….
Un caillou sur la roche
Et un ętre en humaine
Ton foyer en ton propre monde.
Mais la porte ouverte.
8.
Le Jour aprčs
Les chevaux indomptés,
Assoiffés par la guerre
Te conduiront sur la rive
De la mer du nord.
Tu va saisir
Que ce soit une partie
De ton chemin ŕ construire
Le monde ŕ personne qu’ŕ toi-męme,
La marche route dont
Tu n’avais pas que suivre le sens.
Quel chemin on a fait mon Gérard Adam
Si la carte postale sans adresse revient
A l’adresse sans l’expéditeur,
Si elle est ôtée au temps
Perdu dans l’espace
Oů les vers, au dépit du réel,
Servent ŕ bâtir le foyer sur le rocher ?
Et on voudrait dévaler
La mer verte de Wallonie,
On voudrait partir ŕ Paris
Voir le monde d’autrui.
Se promener dans la galčre de la nuit
Des počtes de l’oublie.
Ne pas avoir une seule pensée
A la tęte,
Sans aucun soucie de besogne
Tourner la casquette ŕ contresens
Avec un manteau sur l’épaule,
Sans le viatique
Et marcher,
Marcher,
Aux jeux grands ouverts
A bouche bé
Et ŕ cette âme fameuse
Entičrement désintéressée
Ŕ ętre l’acte pur de la réception.
Devenir un autre.
Devenir l’horizon de l’infinie.
Prijevod
Tomislav Dretar
SEDAM DANA ZA STVORITI SVIJET
Za Gérard Adam
Dan 1.
Tri riječi dostajale bi za početi
Graditi svijet..
smjelo otvoriti
Nutrinu juziku i
Pustitislapdapotečei dati
navigavaš riječ jasnuizvonku.
Usprkosbolnomjeziku
Dadruguobaludosegneš.
Te tri riječi,
ô Âdamâ,
Oduvijek i zauvijek
Iste su one tri riječi : Neka bude….
Uzmi ih i zagrizi tu jabuku,
Počni graditi na svojoj osamljeničkoj litici,
Daleko u visinu
Na stijeni otkud se otvara pogled
Na tvoj novi svijet,
Beskrajnapolja
Iz tvoje gorke rane.
Dan 2.VrijemeTvar tajna i vječna
Za izgraditi svijet
Svojim vlastitim rukama, Adame,
Jest jedno predivno čudo.
Vječni spomenik na velikom trgu,
Blistav, uspravljen u ljudskom glasu,
U tvojoj jedinoj i posebnoj moći –
Mala kaplja zore,
Gdje naša tjelesa, raspadive kolibe,
Uvijek i iznova niču.I plamsaju.
Dan 3.
Prolaznost, kratkotrajnost, T
reba ih dobro razlikovati
U zidu odvajanja, kao
drugu obalu za novi polazak
Za plovidbu prema sebi samom.
Za pronaći mirnu luku,
U sred uraganaU svojoj vlastitoj utrobi.
Dan 4.
Prostor za svoju gradnju svijeta
Naći ćeš izvan istine, u igri sila koje bujaju u Riječi.
Tako nećeš trebati tvrde ceste za svoje putovanje
Ni mosta bez kojeg bi ostao ukrućen na rubu ponora.
U daljine se stižeJednostavno nošen
Vrtložnim tijekom stvaranja i mijenjanja
Iz burnih tmina
Iz tvoje sestre Vječnosti.
Slobodno opiši svoj posljednji krug.
(Oh, nolli turbare circulos meas.)
Krug smrti i igre.
Dvije temeljne točke jutarnjeg kruga.
Istina temeljnog kruga
Otkud ti osamljen izrastaš.
Ti, jedina igra istine.
Dan 5.
Svoj vlastiti svijetutisniu background,
U somnambulni san,
Bez dna.Takvoj anabazi
Podari zaklonT
išinu ponad i usred riječi.
I u spokoju vremenskih kaskada.
O formi, ne brini uopće.
Ni o fasadi, ni o visini građevine.
Univerzumi sami
Uvijek uzimaju
Svoj prostor s dna
Sna
Ali u nutrini –Toplina, širina,
U sredini beskraj snova.
Dan 6.
Tišina, DubinaTvojem svijetu
Dani su prije tebe.
Gdje god da zakopaš
Ne bi li što učinio
-Sam i uvijek drugi
Ti njima duguješ svoj cuvé prestige,
Svoju krunu od trnja,
Svoju nečujnu riječ.
Odmjeri svojim glasom
Visinu svojem domu
–Svoju poemu.Tišina bit će svjedok
Tvojem vulkanu
Kad se tvoj krik razlegne,Tvoj oganj plane.
Kad tvoj urlik prema zvijezdama
sune.
Dan 7.
A ljubav, a ljubav….Oblutak na vrhu stijene
To jedno biće u čovjeku
Tvoje ognjište u tvom vlastitom svijetu.
Ali vrata otvorena.
Dan poslije 8.
Neukrotivi konji, Ratom ožednjeli
Odvest će te na obalu
Sjevernog mora.Ti ćeš skužit'
Da je to dio
Tvog puta koji je trebalo izgraditi
Svijet više za nikoga no za sebe samog,
Maršruta
Koju si jedino mogao slijediti.
Kojim putem ići moj Gérardu Adame
Kad se poštanska karta vraća bez adrese primatelja
Na adresu bez pošiljatelja,
Ako je oteta vremenu
Izgubljenom u prostoru?
Gdje stihovi usprkos stvarnom
Služe gradnji ognjišta na stijeni ?
A želja nas vukla spustiti se
Niz zeleno more Wallonije,
Žudnja nosila u Pariz ići
Vidjeti svijet drugih.
Prošetati se u gužvi noćnih šetača,
Pjesnika zaborava.
Ne imati baš nikakve misli u glavi,
Bez ikakve brige o radu
Okrenuti kačket naopačke
S ogrtačem na leđima,
S lakoćom kao jedinom popudbinom
I hodati,
Hodati,
Širom otvorenih očiju
I usana otvorenih u zijevanju
I u toj famoznoj duši
Potpuno bezbrižnoj
Biti čisti čin primanja.
Postajati netko drugi.
Postajati obzorom beskraja.
Tomislav Dretar
Pred nadolazeće lokalne izbore stranke se opet bave demagogijom a nimalo programima kako učiniti korake ka konačnoj demokratizaciji zemlje, kako poboljšati standard građana te, što je osobito bitno, kako poboljšati prava radnika.
Ono što se moglo zaključiti i napisati prije nekoliko godina, po tom pitanju, može i danas.
A to je da radnik nema nikakvih prava, nikakve plaće i nikakve budućnosti.
Lišen je svake sigurnosti, živi ispod svakog ljudskog dostojanstva.
Takvo izrabljivanje nije bilo primjereno ni u pradavna vremena ( Pnz 24,14 sl)
Takvim nehumanim odnosom uništava se čovjeka kao čovjeka i čovjeka kao radnika.
Samim time što ga se više gura u bijedu i siromaštvo to se njime uspješnije i lakše manipulira.Uništavajući čovjeku dostojanstvo ubija se u njemu svaka sposobnost otpora.
Na takav način ne ide se k prosperitetu i napretku i unatoč našoj silnoj želji da se ide naprijed mi se vraćamo unatrag ili, u najboljem slučaju rečeno, ovo stanje u kojemu jesmo konzervira se a to nije ništa drugo produžavanje zala.
Umjesto revolucionarnih programa, koji bi odgovarali našem narodu, na političkom, socijalno- ekonomskom, kulturnom i moralno vjerskom području mi imamo parazitizam.
Imamo tek običnu restauraciju a nikako napredniju izgradnju i rekonstrukciju koja bi unijela preobrazbu svega života.
Danas nije teško samo radniku, teško je i seljaku, obrtniku, trgovcu…
Teško im je jer godinama ne mogu skupiti niti relativno neznatan, početni kapital da bi započeli jedan posao.
Da bi ga započeli moraju u kredite koji su danas prava pljačka.
Teško je i starima, bolesnima, unesrećenima, nezaposlenima jer nemamo zakonom zajamčeno opće osiguranje koje bi im osiguralo život dostojan civiliziranom čovjeku.
Ono što im se svima danas osigurava to nije to.
Zakoni koji su doneseni ili koji se donose nisu doneseni kako bi bili u interesu čovjeka i radnika.
To su zakoni na korist pojedincima i eliti.
Za ljude sasušene duše.
Njima samo idu na ruku kako bi mogli uvećati svoju otimačinu i učvrstiti svoje gospodstvo.
Kako bi mogli izrabljivati bližnjega.
Kako bi mogli gaziti sirotinju i uskraćivati joj njena prava.
Stoga se naša država ne može nazivati demokratskom.
Demokratska država je ona država u kojoj vladaju pravedni zakoni pred kojima su svi jednaki.
Zakoni koji su, kao takvi, izraz opće volje.
Time bi narod bio suveren a ne samo pojedinci kako je to danas slučaj.
U demokratskoj državi nijedan čovjek nije zadužen da bdije nad općim dobrom, niti da bude tvorac zakona, niti da vlast , ili dio vlasti, počiva samo na njemu.
Naša država danas je država nemoćnika i moćnika.
Moćnima ili najmoćnijima u zemlji mediji nam prije par dana predstaviše dva čovjeka.
Sanadera i Todorića.
Svoju moć prezentirali su otvorivši još jedan moderni « Radni Logor» ili , kako se to već u Hrvatskoj kaže, « pogon za proizvodnju «.
Todorić je svoju moć i bogatstvo stekao na trudu i grbači obespravljenih radnika.
Običan radnik kod njega dobije od dvije do tri tisuće kuna.
S radnicima većinom sklapa radne ugovore na određeno vrijeme čime mu ugrožava prava i sigurnost pretvarajući ga time u modernog roba.
Tako obespravljenih radnika Todorić ima na desetke tisuća.
Većina od njih sa tako mizernim plaćama teško da može uzdržavati samog sebe kamo li zasnovati ili uzdržavati i školovati mnogočlanu obitelj.
S druge strane on sam ne libi se manifestirati svoju moć i bogatstvo kupujući i potrebno i nepotrebno.
On je očiti primjer kako se pojedinac zbog pohlepe i gramzljivosti ne libi prema bližnjemu odnositi kao prema roblju.
Pohlepa je izvor svakog grijeha .
Ona je žeđ za što većim posjedovanjem uz bezobzirnost prema drugima, pa čak i na njihovu štetu.
Upravljena je prvenstveno materijalnim dobrima , bogatstvu i novcu te je kao takva izvor svih zala. ( 1 Tim 6,10)
Po svojim izopačenim željama poklapa se s požudom, u ovom slučaju s gotovo luđačkom požudom jer je oprečna ljubavi prema bližnjemu, osobito prema sirotinji.
Njih izrabljuje uskraćujući im pravednu plaću, pljačka ih radi vlastite koristi gazeći njihova prava.
Todorić nije usamljen i ima ih podosta zbog kojih naš narod proživljava agoniju i patnju.
A sve što vodi k patnji u svim njezinim oblicima jest zlo.
To zlo za neke može biti moćno i veliko no ono je u svojoj biti nemoćno, jadno, nikakvo.
Osobito naspram prave moći čija ruka sve može i čijoj ruci ništa ne može umaći.
OMRČEN, MIRKO
"Glasnik Sindikata u zdravstvu, školstvu, znanosti, socijalnoj skrbi i kulturi", koji su jutros na stol dobili svi članovi, posvećen je "Otporu besmislu i otimanju".
Na smanjenje osnovice plaća za 6%, koje će se početi primjenjivati u svibnju, Sindikat reagira pozivom na štrajk ako se ne postigne dogovor s Vladom.
"Politika i kapital rugaju nam se u lice: "Mi smo vas u sve ovo uvalili, ali samo vi ćete to platiti", pišu čelnici Sindikata.
U seriji podnaslova objašnjeno je što se zapravo događa. Iz njih se, i bez čitanja teksta koji slijedi, jasno vidi stanje stvari:
Otpor šikaniranju
Otpor daljnjem smanjivanju
Otpor nasilju politike nad našim radom
Otpor pohlepi i gluposti
Otpor nepravdi i nemoralu
Otpor kardinalnim propustima politike i kapitala
Idemo u prosvjede i štrajkove!
Prosvjedi i štrajkovi do ostvarenja cilja
Dakako, prije štrajka raspisat će se referendim kako bi se ispitalo je li članstvo spremno slijediti čelinike sindikata u štrajkovima i prosvjedima 11. svibnja. Kako sada stvari stoje, svi su izgledi da će osiromašeni prosvjetari, kulturnjaci i zdravstveni radnici na referendumu zaokružiti DA za štrajk.
chagall
Dolazi doba bolnog odricanja; predugo je trajalo razdoblje od oduševljenja do otrežnjenja.
Hrana postaje sve veća stavka, 'košarica' je sve skuplja, standard opada. Ambalaža stvara problem otpada, a neprikladna tehnologija pripreme hrane uništava vrijedne sastojke, stvarajući ujedno i tzv. faktore rizika; u opasnosti je i naše zdravlje.
Uz to, sve su jasnije otvorene i potvrđene prijetnje ugroženosti života na Zemlji.[1] Trajno nesnalaženje naše vrste, od pohlepe do zagađenja, povećava zabrinutost svakog osvješćenog bića. Iako je odgovornost najveća u središtima moči, rješenja očigledno dolaze od kreativnih osoba. Gdje su? Odgovornost je na – svima. To nije floskula ili otrcana politička poštapalica, već bolna istina. Izlaz, makar teorijski, postoji u postupnim promjenama ponašanja, redefiniranju vrijednosnih sustava. Nažalost, postojeće strukture ne žele promjene, iako ih, posebno u predizborno vrijeme, ističu. Primjerice, profit sve više pokazuje svoju tamnu stranu. Gomilanje bogatstva kod pojedinaca postaje prijetnja i za njih same, a nije isključen građanski neposluh, posebno kod mladih.
Realne vizije se nalazi se u glavama dinamičnih, kreativnih i odgovornih pojedinaca; u svijetu se svakog dana se tiska oko tri tisuće knjiga, a mnoge od njih nude odgovore na društvene proturječnosti. Jedno od izglednih područja je izgradnja vlastitih mini ili mikrofarmi u stanovima i drugim prostorima. Sadašnji su stanovi gotovo idealni za uzgoj malih nasada, od sadnica do mirodija. Naravno, potrebno je malo dobre volje: odmaknuti se od suvišnih, nepotrebnih, zaglupljujućih, opasnih i štetnih stvari, kojima de facto robujemo. Pribrojimo tome kućne ljubimce, neodrživa putovanja i slične besmislice… Uz minimalne investicije u domaćinstvima je moguć uzgoj voća i povrća, gotovo tijekom cijele godine. Stanovi i drugi prostori mogu postati mali rajski vrtovi – još imamo invenciju, znanje, maštu, nezagađenu zemlju (šume), svijetlo, vodu i sjemenje.
Razmislimo…
--------------------------------------------------------------------------------
[1] o tome više tekstova KŠ na www.webstilus.net
Karlo Šoštarić
Pjesma nad pjesmama - Prijevod Tomislava Dretara
Ona i on, dijalog zaljubljenih
( Ona )
2 Poljubi me usnama svojim!
Jer tvoja milovanja[2] bolja su no
vino,
3 bolja od mirisa tvojih miomirisa.
Tvoja osoba je jedan miris pročišćeni.
Zbog tog su djevojke zaljubljene
u tebe.
4 Privuci me k sebi, potrčimo.
Kralj me uvodi u odaju svoju:
»Budimo sretni i radosni čarom
tvojim[3].«
Slavimo tvoja milovanja više
nego vino.
To je s punim pravom što su one
zaljubljene u tebe.
5 Ja sam crna[4], ali sam dražesna,
kćeri jeruzalemske,
kao što su šatori tamne dlake,
kao zavjese raskošne.
6 Ne pridajite pažnju ako sam
tamnoputa,
ako me je sunce opalilo.
Moja su me braća naličila:
stavila me nadzirati vinograde;
svoj vlastiti vinograd, ja nisam
sačuvala[5] .
7 Ta objasni mi , ti kojeg ljubim,
gdje ti napasaš, gdje odmor imaš
u podne,
da se ne bih doimala pokraj stada
tvojih drugara onom što juri za momcima.
8 »Ako ti to ne znaš, ti , najljepša od
žena , iziđi na trag stoke
i napasaj svoje kozice blizu boravišta
(On)
9 Jednoj ždr***ci raskošne kočije,
ja te uspoređujem, družice moja.
10 Dražesni su tvoji obrazi među
uvojcima,
tvoj vrat u vijencima.
11 Uvojke od zlata smo ti načinili s umetcima od srebra.
(Ona)
12 Odavde gdje kralj je u svojoj branjevini,
moj nard širi miomiris svoj[6] .
13 Moj je dragi za mene jedna vrećica mirhe:
među mojim dojkama on provodi noć[7] .
14 Moj je dragi jedan grozd kane
u vinogradu Kozjeg izvora[8].
(On)
15 Kako si ti lijepa, družice moja,
kako si lijepa!
Tvoje su oči golubice!
(Ona)
16 Kako ti si lijep, moj dragi;
koliko dražestan!
Kako je ozelenio naš ležaj!
17 Grede naše doma su borovi,
a naše oplate, smreke.
2 1 Ja sam jedan narcis iz Ravnice,
jedan ljiljan iz doline[9] .
(On)
2 Kao ljiljan među kupinama,
takva je moja družica među
djevojkama.
(Ona)
3 Kao jabukovo stablo u sred drveća
šumskog, takav je moj moj mili
među mladićima.
U njegovoj sjeni, po svojoj želji,
ja sjedam;
i plod je njegov sladak nepcu mojem.
4 On me uvodi u kabare[10],
ali njegov stijeg iznad mene je Ljubav.
5 Okrijepite me kolačima od grožđa;
poduprite me jabukama:
jer, ja sam bolesna od ljubavi.
6 Njegova ljevica je pod mojom
a njegova me desnica steže!
(On)
7 Ja vas zaklinjem, kćeri jeruzalemske,
gazelama ili srnama poljskim:
Ne budite, ne budite Ljubavi[11] moje
prije no što to ona ne poželi.
Tomislav Dretar
Na konferenciji je predstavljena inicijativa za zaštitu glazbenih umjetnika od akcijskog plana za turizam Ministarstva turizma RH.
U ime glazbenika na konferenciji su govorili Antun Tomislav Šaban, Hrvoje Hegedušić, Paolo Sfeci i Husein Hasanefendić – Hus, a na njoj su sudjelovali i mnogi drugi hrvatski glazbenici: Arsen Dedić, Vanna, Gibonni, Miro Buljan, Mladen Tarbuk, Tamara Obrovac, Nikša Bratoš, Sanja Doležal, Vladimir Kočiš Zec, Alfi Kabiljo i drugi.
Autori su tekst inicijative dobili jučer poštom. U njemu se, između ostalog, poziva na bojkot predizbornih kampanja SDP-a i HDZ-a.
U nastavku slijedi tekst za medije koji mi je proslijedila gospođa Marina Ferić Jančić, pa ga ovdje donosim u cijelosti:
Hrvatski glazbenici pokrenuli inicijativu za zaštitu glazbenih umjetnika od Akcijskog plana za turizam Ministarstva turizma RH
Akcijski plan za turizam je plan za uništenje hrvatskih glazbenih umjetnika
Zagreb, 21. travnja 2009. - Akcijski plan za turizam, kojeg je 8. travnja objavilo Ministarstvo turizma, a podržala ga Vlada RH i Ekonomsko vijeće, predviđa, između ostalih mjera, i smanjenje naknade za korištenje glazbe za 50%, uz uvođenje maksimalnog iznosa kojeg jedno poduzeće može platiti. Hrvatski glazbenici s današnje konferencije za novinare poručili su da takvu odluku smatraju neprihvatljivom te zbog toga pokreću inicijativu za zaštitu glazbenih umjetnika od Akcijskog plana za turizam.
Bez pitanja glazbenika ili konzultiranja udruga koje ih štite, odlučeno je da su upravo glazbenici (autori, tekstopisci, aranžeri, izvođači, diskografi itd.) ti koji bi se u korist hotelijera jednostavno trebali odreći polovice svojih privatnih prihoda od kojih žive i kojima osiguravaju egzistenciju svojih obitelji, upozoreno je na konferenciji za novinare.
„Naime, unatoč navodima Ministarstva u samom Akcijskom planu, naknada za autorski rad nije parafiskalni namet, jer nije prihod državnog proračuna ili lokalne samouprave, niti ima javnu namjenu, već je privatni prihod od kojeg žive autori, tekstopisci, aranžeri, orkestralni umjetnici, solisti i drugi glazbeni umjetnici“, naglasio je Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja.
Autorsko i srodna prava privatna su prava, potpuno izjednačena stvarnom pravu vlasništva, a u RH su zajamčena međunarodnim konvencijama, međunarodnim ugovorima, pravnom stečevinom EU te osobito Ustavom RH i Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.
Takav način djelovanja države kojim se zadire u privatna prava i privatno vlasništvo glazbenika, hrvatski glazbenici smatraju potpuno neprihvatljivim te su spremni poduzeti čitav niz aktivnosti kako bi spriječili realizaciju sporne odredbe plana.
Već su pokerenute konzultacije hrvatskih i inozemnih glazbenika, a skupovi će se održati u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku. Konzultacije glazbenika u inozemstvu već su započele kroz kanale krovnih svjetskih udruga koja okupljaju društva za kolektivnu zaštitu prava glazbenika.
Prikupljene naknade za autorska i srodna prava kroz tri ovlaštene neprofitne udruge građana isplaćuju se na račune hrvatskih i inozemnih glazbenih umjetnika, pa glazbenici stoga upozoravaju da provođenje Akcijskog plana nije samo narušavanje privatnih prava i vlasništva hrvatskih građana, već predstavlja i izravno nepoštivanje međunarodnih ugovora i obveza.
U Akcijskom planu naveden je podatak da su izdaci za autorska prava tijekom 2007. porasli za 22%, no nije pojašnjeno da to povećanje nije posljedica povećanja iznosa naknada već isključivo povećanja opsega korištenja glazbe, odnosno otvaranja novih objekata.
„Ne razumijemo da se danas nakon niza godina ugovornog odnosa kojeg udruge glazbenika imaju s udrugom hotelijera, i turističkog rasta, naknada za autorska prava dovodi u pitanje bez ijednog argumenta i da država intervenira u korist jednih privatnih poduzetnika (hotelijera), a na teret drugih privatnih poduzetnika (glazbenih umjetnika)“, kazao je Husein Hasanefendić – Hus, predsjednik Hrvatske glazbene unije. Ujedno je upozorio da je u 2007. godini od ukupno 5000 članova Hrvatskog društva skladatelja svega 50 autora zaradilo prosječnu hrvatsku plaću ili više od toga, dok je prosječan autorski honorar (hrvatskih i inozemnih autora) u istoj godini iznosio brutto 278,00 kn mjesečno, a situacija kod umjetnika-izvođača još je i gora.
Naglašavajući da u ukupnim rashodima hotelskih tvrtki naknade za korištenje glazbe predstavljaju zanemarive iznose manje od jednog promila glazbenici su se javno zapitali je li moguće da itko vjeruje da će se oduzimanjem polovice njihovih prihoda pomoći bilo hotelijerima bilo turizmu u cjelini.
Za ilustraciju utjecaja troška naknade za korištenje glazbe na poslovanje hotela navedeno je kako dnevna naknada za sobu u dubrovačkom hotelu Excelsior u kojoj noćenje košta oko 2000kn iznosi 0,88 kn što je 0,04%, dok je u slučaju zagrebačkog hotela Regent Esplanade u kojem noćenje košta oko 1200kn iznos dnevne naknade za sobu 0,74 kn, što je pak 0,07%.
„Sasvim je jasno da to neće imati apsolutno nikakav utjecaj na ukupni rezultat u turizmu osim što će možda zanemarivo povećati profit ili smanjiti gubitak vlasnika hotela. Ali je jasno i posve sigurno da će ugroziti egzistenciju najvećeg broja glazbenika koji ionako teško žive,“ kazao je Paolo Sfeci, član Glavnog odbora HGU.
Sada, u vrijeme globalne krize, upravo su (uz turistički sektor) industrija zabave i kultura ti koji najviše trpe pa hrvatski glazbenici već itekako i sami osjećaju krizu. Međutim, i dalje svakodnevno pokazuju spremnost da pomognu u rješavanju najrazličitijih društvenih problema. Još od Domovinskog rata svakodnevno sudjeluju u brojim humanitarnim akcijama kako bi pomogli u prikupljanju sredstava za najrazličitije potrebe društva i ugroženih pojedinaca na koje država nije u mogućnosti odgovoriti.
„Mislimo da razgovorom između hotelijera i glazbenika trebamo i možemo doći do obostrano prihvatljivog rješenja. Međutim, protiv realizacije Akcijskog plana u dijelu koji se odnosi na smanjenje naknade glazbenicima borit ćemo se svim raspoloživim sredstvima jer ga smatramo neprihvatljivim nasiljem nad našim pravima“, poručili su hrvatski glazbenici s današnje konferencije za novinare.
U međuvremenu HDS podsjeća sve korisnike glazbenih djela u javnosti da su postojeći ugovori i sporazumi s asocijacijama korisnika još uvijek na snazi te ih poziva da iste poštuju i ispunjavaju preuzete obveze.
Na kraju, glazbenici su pozvali Predsjednika Vlade RH dr. Ivu Sanadera da ih primi na razgovor, gdje bi mu iz prve ruke iznijeli probleme vezane uz provedbu Akcijskog plana te predložili moguća rješenja.
chagall
Kao i svake godine, i danas je zagrebačka Židovska općina održala komemoraciju na Mirogoju, kraj spomenika Mojsiju.
Sjećanje je to na 6 milijuna Židova stradalih u paklu nacizma, od čega 1,5 milijuna djece.
Imena neke od te nedužne djece, stradale u logoru Jasenovac, čitana su danas tijekom komemoracije dok su vijence polagali predstavnici Vlade (Jadranka Kosor), ministarstava, veleposlanstava, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i mnogi drugi. Nazočio je komemoraciji i veleposlanik Izraela, gospodin Shmuel Meirom.
Kadiš je čitao zagrebački rabin Luciano Moše Prelević.
Predsjednik Koordinacije židovskih općina i predsjednik ŽO Zagreb, dr. Ognjen Kraus, podsjetio je na židovsku djecu kojoj je ustaški režim oduzeo pravo na djetinjstvo, na sreću i život samo zato što su bili Židovi. Izbačeni su iz škola, odvedeni u logore smrti i odmah ubijeni jer nisu mogli poslužiti kao radna snaga. Spomenuo je i mnoge nežidove koji su spašavali tu nesretnu djecu, često uz opasnost po vlastiti život.
Dr. Kraus izrazio je i nezadovoljstvo novim postavom jasenovačkog muzeja koji ne daje pravu sliku holokausta, već iskrivljava povijest.
Diljem Izraela danas su se na dvije minute oglasile i sirene u znak sjećanja na žrtve europskih nacističkih režima.
chagall
OBAVIJEST - ČLANOVIMA HRVATSKOG KNJIŽEVNOG DRUŠTVA
TE OSTALIM KNJIZEVNICIMA, PISCIMA I UMJETNICIMA
PREDSJEDNIK HKD-a
PJESNIK VALERIO ORLIC
Na temelju članka 9. stavka 1. Odluke o književnoj nagradi Drago Gervais ("Službene novine" Primorsko-goranske županije br. 22/07) Odbor Književne nagrade Drago Gervais raspisuje
Javni natječaj za dodjelu Književne nagrade Drago Gervais
Grad Rijeka dodjeljuje književnu nagradu Drago Gervais za iznimna postignuća na području književnog stvaralaštva.
Nagrada se dodjeljuje u dvije kategorije:
1. za najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirka pjesama, zbirka novela, drama i drugo)
2. za najbolje objavljeno književno djelo na nekom od idioma čakavskog narječja hrvatskog jezika.
Nagrada se dodjeljuje autoru književnog djela.
Nagrada se, u obje kategorije, sastoji od novčane nagrade (u svakoj kategoriji 20.000 kn neto) i posebnog priznanja.
U kategoriji neobjavljenog književnog djela, pored novčane nagrade i posebnog priznanja, autoru pripada pravo na objavljivanje književnog djela na teret proračunskih sredstava Grada Rijeke. Prava autora u vezi s objavljivanjem nagrađenog književnog djela regulirat će se posebnim ugovorom s Gradskom knjižnicom Rijeka.
Ako je nagrađeno književno djelo rad više autora, svakom nagrađenom autoru dodjeljuje se posebno priznanje, a iznos novčane nagrade dijeli se na jednake dijelove.
Književna nagrada Drago Gervais za neobjavljeno književno djelo
Za Nagradu u ovoj kategoriji predaju se anonimni rukopisi. Na rukopis valja napisati šifru, priložiti zapečaćenu omotnicu u kojoj se nalazi šifra, ime i prezime autora, adresa, telefon ili e-mail adresa.
Dopušteno je poslati samo jedan književni rukopis.
Rukopis predan na javni natječaj ne smije biti objavljen prije ili za vrijeme javnog natječaja u bilo kojem obliku.
Rukopis treba biti napisan na računalu ili pisaćem stroju s dvostrukim proredom na bijelom papiru formata A4.
Rukopise valja dostaviti u 5 primjeraka.
Za Nagradu u ovoj kategoriji mogu se natjecati državljani Republike Hrvatske.
Književna nagrada Drago Gervais za objavljeno djelo na nekom od idioma čakavskog narječja hrvatskog jezika
Za Nagradu u ovoj kategoriji dostavljaju se knjige koje su objavljene u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2008. godine.
U ovoj kategoriji prijedlog za Nagradu mogu dostaviti autori, izdavači, nakladnici, članovi Prosudbenog povjerenstva Nagrade i sve fizičke i pravne osobe.
Uz prijedlog, predlagatelj dostavlja Odboru i primjerak knjige.
Pisani prijedlog mora sadržavati:
- ime i prezime, adresu ili naziv i sjedište predlagatelja,
- ime i prezime i adresu predloženog autora
- životopis predloženog autora.
Za Nagradu u ovoj kategoriji mogu se natjecati i autori koje nisu državljani Republike Hrvatske.
Radi stručnog vrednovanja književnih djela prijavljenih na javni natječaj Odbor Nagrade imenovat će Prosudbeno povjerenstvo Nagrade.
Nakon izvršenog stručnog vrednovanja književnog djela, Prosudbeno povjerenstvo i Odbor zajednički utvrđuju konačan prijedlog za dodjelu Nagrade te ga dostavljaju Poglavarstvu Grada Rijeke.
Na temelju prijedloga Poglavarstvo Grada Rijeke donosi odluku o dodjeli Nagrade.
Rukopisi i knjige dostavljaju se na adresu:
Odbor Književne nagrade Drago Gervais
c/o Gradska knjižnica Rijeka
M. Gupca 23
51000 Rijeka
Rok za predaju radova je 31. svibnja 2009.
Rezultati natječaja bit će objavljeni 30. rujna 2009. na web-stranici Grada Rijeke www.rijeka.hr.
Napomena: Rukopisi i knjige ne vraćaju se !
OBAVIJEST
HRVATSKO KNJIŽEVNO DRUŠTVO
u (SRIJEDU) 22. 04. 2009. U 11 SATI, U PROSTORU RIJEKAINFO NA KORZU 18b
ODRŽAT ĆE KONFERENCIJU ZA TISAK
NAJŠOKANTNIJE I NAJPRODAVANIJE KNJIGE U HRVATSKOJ
TKO JE JAMIO, JAMIO! - 2. dopunjeno izdanje
AUTORA SAŠE RADOVIĆA
TEMA SAME KNJIGE GOVORI O POJEDINIM MANIPULATORIMA U NAŠOJ VLADI
KOJI SU BEZ IMALO MORALA I GRIŽNJE SAVJESTI U VRIJEME AGRESIJE NA HRVATSKU
I POVIJESNOG STVARANJA NAŠE LIJEPE HRVATSKE- 90-setih GODINA
BESTIDNO SE DOMOGLI VELIKOG BOGATSTVA NA
RATNOM PROFITERSTVU I PLJAČKI, NE PREŽUĆI NI PRED KIM -
POSTALI SU PREKO NOĆI MILIJUNAŠI, TAJKUNI, BOGATAŠI....
AUTOR NAM BEZ DLAKE NA JEZIKU PREPRIČAVA I ISPISUJE DOGAĐAJE
KOJI SU SE DOGODILI I KOJI SE NASTAVLJAJU SVIH OVIH GODINA
I U SLOBODNOJ ''LIJEPOJ NAŠOJ''
BEZ USTEZANJA - IMENUJE POJEDINCE NAŠE POLITIČKE SCENE, ŽIVUĆE I POKOJNE
KOJI SU NA NEKI NAČIN UMIJEŠANI U MALVERZACIJE
NAGLOG OSOBNOG BOGAĆENJA NA ŠTETU BUDUĆEG HRVATSKOG PUKA -
- KOJI ĆE GODINAMA I STOLJEĆIMA ISPLAĆIVATI I VRAĆATI DUG
KOJI SU POLITIČKA INTELIGENCIJA INTELEKTUALACA - BEZ GRIŽNJE SAVJESTI NAPRAVILA U OVIH 15-ajstak GODINA
PUK I HRVATSKO STANOVNIŠTVO DOK SVAKIM DANOM
DUBLJE TONE U MULJ NEIMAŠTINE I SIROMAŠTVA
MNOGI TAKOZVANI POLITIČKI BOGATAŠI, TAJKUNI -
LAGODNO ŽIVE NE OBAZIRUĆI SE NA TRENUTNU SLIKU STVARNOSTI
MORALNE VRIJEDNOSTI SU SE IZGUBILE U NAŠEM HRVATSKOM NARODU
- U NAŠEM LJUDSKOME BIĆU...,
OSTAVLJAMO LI SVOJOJ DJECI TUGU ILI RADOST NAŠE BAHATOSTI?
MNOGE ZANIMLJIVE TEME AUTOR SAŠA RADOVIĆ U OVOJ KNJIGI
PODASTIRE NA PLADNJU - U JAVNOST,
ČINJENICA DA JE HRVATSKI PUK SVE TE SLIKE ŽIVOTA
PROŽIVLJAVA I DALJE
POSTOJI LI IZLAZ IZ TAKVOG STANJA, AUTOR ĆE VAM NA PRESICI
OSOBNO POTKRIJEPITI SKUPLJENIM DOKAZIMA , TE ĆE VAM OTKRITI PODOSTA IMENA IZ NAŠE POLITIČKE SCENE
KOJI SU IGROM SLUČAJA OMASTILI BRK A NISU KAŽNJENI......
I KOJI SE I DALJE BAHATE I POIGRAVAJU SA LJUDSKIM SUDBINAMA....
DOĐITE DA ČUJETE - TKO JE JAMIO,JAMIO!
I TKO I DALJE JAMI...
RADUJEMO SE VAŠEM DOLASKU!
PREDSJEDNIK HRVATSKOG KNJIŽEVNOG DRUŠTVA
PJESNIK VALERIO ORLIĆ
chagall
BOROVNICA PROTIV DIJABETESA
…i poremećaja metabolizma, oboljenja krvnožinog sustava, pretilnosti, bolesti jetre...[1] Ljubičasta boja pigmenata borovnice sadrži anthocyanins /v. flavonoidi/ i antioksidanse![2]
Nešto manje flavonoida sadrže brusnica, malina i kupina![3]
Opširnije:
Anthocyanin pigments are responsible for the red, purple, and blue colors of many fruits, vegetables, cereal grains, and flowers. They have long been the subject of investigation by botanists and plant physiologists because of their roles as pollination attractants and phytoprotective agents. They have also been very useful in taxonomic studies. Even Linus Pauling was interested in related compounds called anthocyanidins—he discussed their chemical structure to illustrate the use of resonance in understanding structural problems in a 1939 paper. Food scientists and horticulturists continue to study these compounds because of their obvious importance to the color quality of fresh and processed fruits and vegetables. Our laboratory first started studying these compounds because of color degradation of strawberry preserves, fruit juice concentrates, and wine. Subsequent projects were designed to determine their utility as natural food colorants and to authenticate fruit juice.
Today, interest in anthocyanin pigments has intensified because of their possible health benefits as dietary antioxidants. Over 300 structurally distinct anthocyanins have been identified in nature. Anthocyanins are one class of flavonoid compounds, which are widely distributed plant polyphenols. Flavonols, flavan-3-ols, flavones, flavanones, and flavanonols are additional classes of flavonoids that differ in their oxidation state from the anthocyanins. Solutions of these compounds are colorless or pale yellow. Other phenolic compounds that comprise part of our diet include phenolic acids and their esters, such as chlorogenic acid and polymeric tannins. At least 5,000 naturally occurring polyphenolics have been identified, including over 2,000 flavonoids. The term polyphenolics is increasingly being used to describe phenolic-based compounds having similar solubility properties that are analyzed by high-performance liquid chromatography. The polyphenolic profile of fruit juices is likely to include flavonols, free and esterified phenolic acids, and procyanidins. Polyphenolics contribute to food and beverage color by serving as substrates for an enzyme to produce brown pigments. The procyanidins and condensed tannins provide astringency and bitterness in tea and wine.
There is considerable anecdotal and epidemiological evidence that dietary anthocyanin pigments and polyphenolics may have preventive and therapeutic roles in a number of human diseases. Through the much publicized “French paradox”, the public has become aware that certain populations of red-wine drinkers in France and Italy have much lower rates of coronary heart disease (CHD) than their North American and Northern European counterparts. It is widely accepted that red wine phenolics contribute at least partly to this beneficial effect. A number of studies have shown that mortality from CHD is inversely correlated with intake of flavonoids in the diet. Flavonoids may also help prevent strokes. While some flavonoids have been shown to inhibit tumor development, some experts have concluded that compounds other than flavonoids must be responsible for the anticancer effects of dietary fruits and vegetables.
The anthocyanin pigments of Bilberries (Vaccinium myrtillus) have long been used for improving visual acuity and treating circulatory disorders. There is experimental evidence that certain anthocyanins and flavonoids have anti-inflammatory properties, and there are reports that orally administered anthocyanins are beneficial for treating diabetes and ulcers and may have antiviral and antimicrobial activities. The chemical basis for these desirable properties of flavonoids is believed to be related to their antioxidant capacity—their ability to scavenge and trap free radicals that damage biomolecules. Some people believe that eventually we will have a recommended minimum daily requirement for these dietary antioxidants. Much remains to be learned, however, before that occurs. The antioxidant content of many foodstuffs is unknown, making accurate estimates for human consumption of flavonoids and the correlation with disease difficult. Our knowledge of the anthocyanin and polyphenolic composition of many fruits, vegetables and cereals is incomplete, and little is known about the effects of processing and cooking on these substances. It is also uncertain how much of the particular flavonoids are absorbed into the bloodstream and get to various cells.
A pilot project grant from the Linus Pauling Institute permitted us to investigate the antioxidant properties of dietary phenolics. Our lab supplied Dr. Vadim Ivanov of LPI with purified samples of sinapyl derivatives of glutathione that Ling Wen, Ph.D. candidate in Food Science, had identified in pineapple juice. These novel compounds have not been previously found in nature and are present as major compounds in pineapple juice. Their antioxidant capacity, as measured by photo-chemiluminescence methodology, was from 1-4 times greater than Trolox, which is a chemical analog of vitamin E. This initial work has led to several collaborative projects with LPI in which we are investigating the antioxidant capacities of various fruits and vegetables. [4]
--------------------------------------------------------------------------------
[1] A University of Maine
[2] ScienceDaily (Apr. 20, 2009)
[3] http://en.wikipedia.org/wiki/Anthocyanin
[4] http://lpi.oregonstate.edu/ss01/anthocyanin.html
Karlo Šoštarić
Congress considers major global warming measure
FILE - In this Aug. 2, 1978, photo a fence bars the contaminated Love Canal dump site in Niagara Falls, N.Y. From 1969 to 1980, Congress passed a wide range of environmental bills tackling air and water pollution, garbage, protections for fisheries and marine mammals, and endangered species; in 1990 Congress tackled acid rain by overhauling the Clean Air Act. Now in the week of April 20, 2009, lawmakers begin hearings on an energy and global warming bill that could revolutionize how the country produces and uses energy, and could for the first time reduce the pollution responsible for heating up the planet. (AP Photo/FILE)
(AP) -- The last time Congress passed major environmental laws, acid rain was destroying lakes and forests, polluted rivers were on fire and smog was choking people in some cities[1].
--------------------------------------------------------------------------------
[1] http://www.physorg.com/news159344981.html April 19th, 2009 By DINA CAPPIELLO , Associated Press Writer
Karlo Šoštarić
Amerikanci 'otkrili' nove antioksidanse i ljekovite osobitosti trešanja:
(…)Cherries are not only good for you, but they're also a homegrown "Super Fruit".
"This study documents for the first time that the antioxidants in tart cherries do make it into the human bloodstream and is coupled with increased antioxidant activity that could have a positive impact," said Sara L. Warber, MD, Co-Director of University of Michigan Integrative Medicine and principal investigator of the study. "And, while more research is needed, what's really great is that a reasonable amount of cherries could potentially deliver benefits, like reducing risk factors for heart disease and inflammation."
Previous animal studies have linked cherries and cherry compounds to important benefits, including helping to lower risk factors for heart disease and impacting inflammation. Dr. Warber's colleagues at the University of Michigan have previously shown in animals that cherry-enriched diets can lower blood cholesterol levels and reduce triglycerides, an unhealthy type of blood fat.2 Other benefits of cherries found in animal studies include a 14 percent lower body weight and less "belly fat," the type linked with increased heart disease risk and type 2 diabetes.[1]"
--------------------------------------------------------------------------------
[1] Public release date: 19-Apr-2009 http://www.eurekalert.org/pub_releases/2009-04/wsw-nhs041709.php
Karlo Šoštarić
Ponedjeljak, 20 Travanj 2009
Najdivnija stvorenja na planeti Zemlji često su i najglasnija boreći se za prava za koja vjeruju da ih nemaju. Je li uistinu sve tako crno?
Žene su predmet seksualnog iskorištavanja.
Žene – najdivnija i najplemenitija stvorenja na planetu Zemlji, ali često i najnezadovoljnija. O pravima žena raspravlja se već dugi niz godina. Žene rjeđe dobivaju zaposlenje, manje su plaćene, diskriminirane su, seksualno zlostavljane, Crkva je protiv njih, poslodavci, muškarci, nema ih u vlasti, nema ih u oporbi. No je li sve tako crno?
Počnimo s onime što je možda i najčešći slučaj iskorištavanja i omalovažavanja žena – seksualno zlostavljanje. Činjenica je da su žrtve seksualnog iskorištavanja u najvećem broju slučajeva žene. Zašto? Vrlo jednostavno – slabije su. Muškarci su poznati po svojoj vrlo često neutaživoj seksualnoj želji koja se kod nekih papaka očituje kroz napastovanje žrtve koja je slabija i često nesposobna za obranu – žene. Jesu li žene dovoljno dobro zaštićene od ovakve vrste nasilja i brinu li se možda i bune bez veze?
Za silovanje maksimalno 10 godina zatvora.
Prema Kaznenom Zakonu RH, za kazneno djelo silovanja počinitelj može dobiti kaznu u rasponu od 3 do 10 godina zatvora. Provesti kvalitetnu prevenciju protiv silovanja je vrlo teško. U velikom broju slučajeva ne možete znati što će određenoj osobi proći kroz glavu u određenom trenutku. Svatko može biti silovatelj i svatko može biti žrtva. Ali je li kazna zatvora od 5, 6, pa neka bude i 10 godina zatvora dovoljno zastrašujuća? Ženi se nakon silovanja život mijenja. Veliki broj žena posljedice trpi čitavog života. Što pretrpi počinitelj? Par godina ležanja u zatvoru i eventualno zlostavljanje drugih zatvorenika. Ali treba li se oslanjati na druge zatvorenike? Da se silovateljima odredi kazna od 20 i više godina zatvora i najporemećeniji um bi dva puta promislio prije nego što to djelo počini. Smatram da na ovom polju žene nisu dovoljno zaštićene, nisu shvaćene dovoljno ozbiljno.
Žena je zbog poroda godinu dana 'van stroja', muškarac je uvijek tu.
Što se tiče zaposlenja. Zamislite slijedeću situaciju. Vi ste poslodavac. Izdali ste natječaj za jedno radno mjesto. Javilo vam se dvoje kandidata. Muškarac od 25 godina i žena istih godina. Oboje imaju iste kvalifikacije za posao. On vam kaže da ubrzo planira stvoriti obitelj. Ona vam kaže da uskoro planira stvoriti obitelj. Koga biste odabrali?
Novac, na žalost pokreće svijet. Poslodavci taj novac drže u svojim rukama, a mi ostali smo u milosti i nemilosti njihovih kriterija i dobre volje. Svi poslodavci posao vode sa ciljem ostvarivanja dobiti. Od koga je veća dobit? Od muškarca koji osnuje obitelj i koji i dalje dolazi na posao svaki dan ili od žene koja osnuje obitelj i godinu dana provede kući? Je li to diskriminacija? Apsolutno jest. Je li za tu diskriminaciju kriv poslodavac? Je li kriva država? Je li kriv čitav sistem zapošljavanja? Kriva je majka priroda, a nju je teško tužiti.
Nedostaje nam ženska ruka u politici.
U politici nema dovoljno žena i nisu na dovoljno jakim pozicijama. U Hrvatskoj imamo dvije potpredsjednice Vlade, od kojih je jedna i ministrica te još jednu ministricu. Je li to dovoljan broj žena? Dakako da će žene reći ne. Ali što ih sprječava? Birači. Ako uzmemo u obzir da je žena više nego muškaraca u čitavom svijetu pa tako i u Hrvatskoj ( da ne navodim točne brojke ), logično je za pretpostaviti da je i većina biračkog tijela ženskog spola. Je li tako? Zašto onda žene koje se osjećaju diskriminirano i nedovoljno zastupljeno u vlasti ne glasaju za pojedine stranke koje su sastavljene isključivo od žena i koje se na svakim izborima pojavljuju? Te stranke redovito dobivaju vrlo mali, mizeran broj glasova. Sve me to nekako podsjeća na čitava narod koji kuka protiv Ive Sanadera i HDZ-a i onda na izborima opet zaokružuje tu opciju.
Žene imaju pravo na legalan i siguran pobačaj.
U sekularnom društvu sve žene imaju pravo na autonomiju, integritet i samoodređenje u izražavanju svoje seksualnosti. To uključuje pravo na fizičko, seksualno i emocionalno zadovoljstvo, pravo na slobodu od diskriminacije po osnovu spolne orijentacije, pravo na sekularnu edukaciju o seksualnosti i pravo na reproduktivno-zdravstvenu skrb i zaštitu.
Sve žene imaju pravo odlučivati o svom reproduktivnom životu na slobodan način i provoditi sigurnu kontrolu rađanja, bez diskriminacije, pritiska ili nasilja, kao i pravo na uživanje najviše razine seksualnog i reproduktivnog zdravlja.
Sve žene imaju pravo na reproduktivnu autonomiju koja uključuje siguran i legalan pobačaj.
Ovo je dio teksta koji se nalazi na stranicama Ženske mreže Hrvatske. Ključan je to dio jer žene iz ove udruge smatraju da katolička crkva i njen nauk ozbiljno ugrožavaju i štete pravima ženama te održavaju tradiciju diskriminiranja žena. Stoga traže ukidanje vjeronauka u školama, kao i niz drugih mjera kojima bi se smanjio utjecaj crkve na pitanja o seksualnosti.
Crkva govori o obitelji.
Pitanje miješanja Crkve u pomalo sve sfere života tema je za čitavi novi tekst, ali u konkretnom slučaju formiranja obitelji i prava žena na abortus. Nije li smiješno da nam o obitelji govori netko tko je nikada nije imao? Čitao sam jednom jednu brošuru o Beču, prekrasnom gradu. Brošura je bila genijalna, mislio sam da zbilja sve znam, iako nikada nisam bio tamo. Onda sam prošle godine stvarno otišao u Beč. Prijatelj me odveo u jedan fenomenalan disko o kojem nisam ništa čitao u brošurama, a nisam se nikada bolje proveo. Mislio sam da sve znam, a na kraju sam znao samo najosnovnije stvari. Ne govore li i svećenici često o nečemu o čemu mogu znati samo iz brošura?
Što se tiče samog abortusa. Nitko nema niti najmanje pravo išta govoriti ženama po tom pitanju. Nikakva Crkva, nikakav muškarac, nikakav političar. Odluka o pobačaju je, vjerujem najteža odluka u životu jedne žene, ali to je njena odluka i ničija druga.
Žene pokreću svijet...
Ima li smisla nabrajati sva ostala područja u kojima su žene diskriminirane ili misle da su diskriminirane? Vrlo vjerojatno ne jer će tekst postati predugačak pa ga nitko neće čitati. Ono što je važno reći jest da diskriminacija žena zasigurno postoji. Postoji u svim sferama života.
No za sam kraj, dozvolite mi da kažem svoje skromno mišljenje o čitavoj priči...
Žene su nešto najdivnije što postoji na zemlji. Žene su razlog zbog kojeg mi muškarci živimo ( barem većina ), žene su savršenstvo prirode. Žene imaju nevjerojatnu snagu u svojim rukama. Zaboravljate da svijetom upravljaju muškarci, ali muškarcima žene? Možemo se mi vaditi na snagu, sposobnost, spretnost, ali pred ženama smo manji od makova zrna.
Mislim da su na svoju moć žene negdje putem zaboravile. Mislim da su se priklonile grupaciji ljudi koja je vječno nezadovoljna bez obzira na to što ima, bez obzira na to što može.
Najveći dar ovog svijeta podaren je vama ženama. Možete biti majke, možete na svijet donijeti nov život. I ma koliko god često proklinjali što ste žene i što morate trpjeti sranja koja su nama muškarcima nepojmljiva vi ste svjesne da te blažene. Sjetite se malo svega što imate, svega što možete.
Žene, pokrenite se!
A vaša prava? Ona neće doći kukanjem, jadikovanjem ili riganjem vatre prema svima. Ona neće doći prosvjedima, lupanjima, nasiljem. Vaša prava će doći kada shvatite koliku moć imate i počnete je iskorištavati. Zauzmite se za sebe. Niste zadovoljne politikom? Osnujete svoju stranku i stanite iza nje. Niste zadovoljni nezaposlenošću? Otvorite tvrtku u kojoj ćete zapošljavati samo žene i gdje porodiljski dopust neće biti karta za otkaz. Pokrenite se. Nitko vas neće pokrenuti, a pogotovo ne muškarci, Crkva ili bilo tko, tko vam u ovom trenutku smeta. Svima odgovara ovakvo stanje...
Piše : Alen Bećirović
alen_becirovic@hotmail.com
PSALAM 91 (90)
Pod Božjim okriljem
1 Ti što prebivaš pod zaštitom Višnjega,
što počivaš u sjeni Svemogućega,
2 reci Jahvi: "Zaklone moj! Utvrdo moja!
Bože moj u koga se uzdam!"
3 Jer on će te osloboditi od zamke ptičarske,
od kuge pogubne.
4 Svojim će te krilima zaštititi
i pod njegova ćeš se krila skloniti:
Vjernost je njegova štit i obrana!
5 Nećeš se bojati strašila noćnoga
ni strelice što leti danju,
6 ni kuge što se šulja kroz tmine,
ni pošasti što hara o podne.
7 Pa nek' padaju tisuće kraj tebe,
deseci tisuća s desne tvoje,
tebi se neće primaći!
8 Tek što okom pogledaš,
već ćeš vidjeti plaću grešnika.
9 Jer Jahve je zaklon tvoj,
Višnjega odabra sebi za okrilje.
10 Neće te snaći nesreća,
nevolja se neće prikučiti šatoru tvojemu.
11 Jer anđelima svojim zapovjedi
da te čuvaju na svim putima tvojim.
12 Na rukama će te nositi
da se ne spotakneš o kamen.
13 Nogom ćeš gaziti lava i ljuticu,
zgazit ćeš lavića i zmiju.
14 Izbavit ću ga jer me ljubi,
zakrilit ga jer poznaje ime moje.
15 Zazvat će me, a ja ću ga uslišiti,
s njim ću biti u nevolji,
spasit ću ga i proslaviti.
16 Nasitit ću ga danima mnogim,
pokazat' mu spasenje svoje."
spiritual
Na temelju točke 5. Odluke o „Nagradi Ivo Horvat“ (NN 96/06) Odbor za dodjelu „Nagrade Ivo Horvat“ raspisuje
Natječaj za dodjelu „Nagrade Ivo Horvat“ za 2008. godinu
1.
„Nagrada Ivo Horvat“ dodjeljuje se državljanima Republike Hrvatske za izvanredna postignuća u području zaštite prirode u Republici Hrvatskoj u:
- projektima i programima u zaštiti prirode;
- razvoju sustava obrazovanja o zaštiti prirode u odgoju i obrazovanju;
- dostignućima pojedinaca za razvoj i unaprijeđenje zaštite prirode na državnoj i međunarodnoj razini;
- doprinosima stručnih institucija, strukovnih i drugih udruga razvoju i unaprijeđenju zaštite prirode.
2.
Nagrada se dodjeljuje kao
2.1. godišnja nagrada pojedincima, te pravnim osobama za njihov izvanredan doprinos u zaštiti prirode koji su ostvarili tijekom protekle godine;
2.2. nagrada za životno djelo istaknutim pojedincima koji su svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti prirode obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njegova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Prijedloge za dodjelu „Nagrade Ivo Horvat“ mogu podnijeti građani, udruge građana, ustanove, trgovačka društva, tijela državne vlasti, tijela lokalne i regionalne samouprave, te druge pravne i fizičke osobe.
Prijedlog za svakog kandidata treba sadržavati:
1. kratku biografija kandidata;
2. tijek, opis i dokumentaciju ostvarenja zbog kojeg se kandidat predlaže;
3. obrazloženje uz posebne napomene ako se kandidat predlaže za Nagradu za životno djelo.
Prijedlozi se zaprimaju do 30. travnja 2009. godine u 14 sati na adresu:
Ministarstvo kulture, Odbor „Nagrade Ivo Horvat“,
10000 Zagreb, Runjaninova 2.
Natječaj je objavljen i na internetskoj stranici: http://www.min-kulture.hr
ODBOR „NAGRADE IVO HORVAT“
KLASA: 061-06/09-05/0001
URBROJ: 532-08-03-01/2-09-02
Zagreb, 31. ožujka 2009.
Karlo Šoštarić
Engl. biodegradable,[1] izraz je koji govori o djelovanju mikro organizama na neke tvari.
Biorazgradnja je jedan od uvjeta nastavka života na Zemlji!
Jedan od najvećih zagađivača je polistiren, koje je u širokoj uporabi, primjerice stiropor. Njegova je struktura takva da je nepoznato razdoblje biorazgradnje!
Pogledajmo samo dio tablice, koja govori o razdoblju biorazgradnje nekih tvari:
Banana se razgrađuje za par dana
Paper, 2 – 5 months
Aluminum cans 200 - 500 years
Plastic Bottles 70 - 450 years
Plastic six-pack holder rings, 450 years
XPS Foam /polistiren/ cup, non-biodegradeable
Moderna alkemija očigledno stvara više štete nego što koristi.
--------------------------------------------------------------------------------
[1] Biodegradation is the process by which organic substances are broken down by the enzymes produced by living organisms. The term is often used in relation to ecology, waste management and environmental remediation (bioremediation). Organic material can be degraded aerobically, with oxygen, or anaerobically, without oxygen. A term related to biodegradation is biomineralisation, in which organic matter is converted into minerals. Biosurfactant, an extracellular surfactant secreted by microorganisms, enhances the biodegradation process.
Biodegradable matter is generally organic material such as plant and animal matter and other substances originating from living organisms, or artificial materials that are similar enough to plant and animal matter to be put to use by microorganisms. Some microorganisms have the astonishing, naturally occurring, microbial catabolic diversity to degrade, transform or accumulate a huge range of compounds including hydrocarbons (e.g. oil), polychlorinated biphenyls (PCBs), polyaromatic hydrocarbons (PAHs), pharmaceutical substances, radionuclides and metals. Major methodological breakthroughs in microbial biodegradation have enabled detailed genomic, metagenomic, proteomic, bioinformatic and other high-throughput analyses of environmentally relevant microorganisms providing unprecedented insights into key biodegradative pathways and the ability of microorganisms to adapt to changing environmental conditions http://en.wikipedia.org/wiki/Biodegradation
Karlo Šoštarić
Naša je vrsta u opasnosti: doba je u kojem ima sve više pretilnih (gojaznih) i gladnih. …obesity rates among children have increased…[1].
Stevia je suptropska i tropska biljka Južne i središnje Amerike, a ekstrakt biljke je oko 300 puta veći za zaslađivanje u odnosu na šećer. Widely used throughout Japan as a sweetener , stevia is now available in the United States and Canada as a dietary supplement, but not as a food additive or sweetener .Ona je alternativa za šećer, a sada je dostupna i u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, kao dijetalna dopuna, ali ne i kao dodatak hrani ili zaslađivač.
Poznate su njezine prednosti:
It can help in the treatment and management of obesity. Može pomoći u liječenju pretilosti.
Can help alleviate high blood pressure. Može pomoći ublažiti visoki krvni tlak.
Međutim, neka istraživanja pokazuju da se javljaju reproduktivni poremećaji kod muškaraca (pojava neplodnosti, zbog pojave steviola), a ima i naznaka pojave kancerogeze. Scientists are particularly worried about this development, especially as it pertains to children.
Reproductive Difficulties
Američka organizacija za hranu -Food and Drug Administration – FDA) upozorava kako je stevia nesiguran dodatak hrani.
Naravno, postoje i suprotna mišljenja. Tko će izaći kao pobjednik?
Za svaki slučaj, koristimo batato i voće!
--------------------------------------------------------------------------------
[1] http://www.abc.net.au/science/articles/2009/04/13/2540222.htm
Karlo Šoštarić
Psalam 14
Bezumnik reče u srcu:
"Nema Boga."
Pokvareni rade gadosti;
nitko da čini dobro.
Jahve s nebesa gleda na sinove ljudske
da vidi ima li tko razuman Boga da traži.
No, svi skrenuše zajedno, svi se pokvariše:
nitko da čini dobro - nikoga nema.
Neće li se urazumiti svi što bezakonje čine,
koji proždiru narod moj kao da jedu kruha?
Ne zazivlju ime Jahvino:
jednom će drhtati od straha,
jer je Bog s rodom pravednim.
Želite razbiti nakane ubogog:
Jahve je utočište njegovo.
O neka dođe sa Siona spas Izraelu!
Kad Jahve promijeni udes naroda svoga,
klicat će Jakov, radovat se Izrael.
spiritual
Bio jednom jedan zec. Taj je zec jako volio čokoladu. Jednog dana odskakuće zec iz svoje šumice i doskakuće u kokošinjac. U kokošinjcu sretne jedno jaje.
- Tko si ti? - upita ga jaje.
- Ja sam zec! - odgovori zec. - A tko si ti?
- Ja sam Pisanica! - odgovori jaje.
- A što to piše na tebi, Pisanico? - upita zec.
- Piše da me moraš staviti u košaricu! - odgovori jaje.
Izvadi zec iz torbice košaricu u koju je inače stavljao mrkvu i kupus, pa stavi u nju Pisanicu.
- Baš mi je zgodno u tvojoj košarici - zadovoljno se promeškolji pisanica. - I zato ću te u znak zahvalnosti pretvoriti u čokoladnog zeca.
- Ali ja ne želim biti čokoladni zec! - pobuni se zeko.
- Ma što ti tu imaš željeti ili ne željeti! - obrecne se Pisanica, mahne čarobnim štapićem i pretvori zeca u čokoladnog zeca. Omota ga zlatnim papirom i postavi pokraj košarice.
- Zar nismo krasan par? - namigne Pisanica koki.
- Par ko nepar! - ravnodušno će koka, snese još tri pisanice, zakokodače i ode u vrt čeprkati crve.
blanka
Subota, 11 Travanj 2009
Nije Stipu ništa volja
još ga muči zubobolja,
prečesto je zube prao
pa se jadan pokajao,
kutnjak zbog tog ljutit bio
za inat se odlomio,
pasta mu je noćna mora
hitno traži dan odmora,
svi pričaju a on trpi
"Sad se Stipe malo strpi,
za par dana bit ćeš isti
kod zubara si na listi,
ne pomaže mudrost vaša,
prepuna je meni čaša,
na listu ću preko reda
jao onom tko mi ne da."
nevenka
ili Što mi piše camerado Fidel
PONEDJELJAK, 9. ožujka, bio je kao i bilo koji drugi: prekrasan dan tijekom kojeg se razvijeni kapitalizam koprcao u neizlječivoj krizi otkrivajući sve svoje protivurječnosti. Britanska izvještajna agencija Reuters, u ničemu antikapitalistička, objavila je tog dana : « Ove godine privredni rast latinsko-američkih zemalja bit će osjetno slabiji, zbog snažnog usporavanja , odnosno nazadovanja u nekoliko svojih glavnih ekonomija, nakon godina prosperiteta proisteklog iz porasta kursa sirovina. « Iako Međuamerička razvojna banka (Banque Interamericaine-de- Développement - BID) ne pravi prognoze, Lora, jedan od njegovih ekonomista, signalizira : "Više nitko ne kaže da će Regija zabilježiti rast veći od 1 % (ove godine). Naprotiv, posljednja predviđanja pokazuju pad u praktično svim velikim latinsko-američkim ekonomijama, I kad se razmotre ta predviđanja, svakom je jasno zašto se događa taj pad". « Snažno uzdrmana svjetskom financijskom krizom smanjila je potražnju za izvozom regija neće brzo prizdraviti , signalizirao je Lora. «Kriza neće trajati samo godinu dvije; za neke latino-američke zemlje ona može potrajati znatno duže », ustvrdio je Lora koji citira jedno istraživanje spomenute banke BID među liderima strukovnog mnijenja a prema kojoj ogromna većina predviđa stagnaciju ili pad regionalnih prihoda po stanovniku tijekom najmanje četiri dolazeće godine. » Istog dana , španjolska agencija EFE informira : « Proizvodnja cocaďna koja se raširila u nizu latino-američkih zemalja pokrenula je veliki val nasilne migracije stanovništva tako da neki zahtijevaju vojne intervencije da bi se mogli suprotstaviti kokainskoj kontrabandi , tvrdi britanski The Guardian. « «Ta industrija koja proizvodi profite koji se penju na milijarde dolara prinudila je brojne obitelji da napuste svoja imanja prouzrokujući ratove između gangova i korumpiranih državnih institucija, ustvrdio je žurnal. « Samo u Meksiku, 6 000 osoba je poginulo prošle godine zbog te vrste aktiovnosti, a nasilje se seli prema Sjeveru, odnosno prema USA. « Usporedo, nova narko-magistrala između Južne Amerike i Istočne Afrike tako se brzo i jako razvila da je dobila ime « Autocesta broj 10 ».jer ide po 10ş geografske širine. « Gotovo sve intervjuirane osobe suglasne su da je nezasitna potražnja kokaina u Europi i Sjevernoj Americi poništila napore u smanjivanju ponude, ponajviše one sa strane USA i prouzročila ogromne štete latinskoj Americi. « « Mi vjerujemo da je rat protiv droge bio jedan promašaj jer nije ostvario ni jedan od svojih ciljeva » objavio je žurnal nekadašnjeg kolumbijskog predsjednika Césara Gaviria, danas su-predsjednika Latinskoameričke Komisije za drogu i demokraciju « Prema Gaviriu , « politike prohibicije bazirane na zabranama i kriminalizaciji nisu dale predviđenih rezultata. Danas smo dalje no ikad od cilja eliminacije droge. » « Strategija USA u Kolumbiji i Peruu, koja se sastojala u borbi protiv baznih sirovina, nije išla,,priznaje sa svoje strane pukovnik René Sanabria, šef bolivijske anti-droga policije . »« Brookings Institution, iz USA, u izvješću, i Jeffrey Miron, ekonomista iz Harvarda, u jednoj nezavisnoj studiji, uz potporu pet stotina svojih kolega, odbacili su zbor onih koji zahtijevaju jedan modificirani pristup » L'AFP sa svoje strane tvrdi : « Meksički predsjednik, Felipe Calderón, u ponedjeljak je zatražio od USA da preuzmu« stvarno » svoj dio odgovornosti u borbi protiv šverca drogom koji se najviše koncentrira na zajedničkim granicama. « « U ime stotina ubijenih meksičkih policajaca, esencijalno je da USA preuzmu na djelu svoj dio odgovornosti sukladan njihovoj ulozi u borbi protiv droge", ustvrdio je Calderón u tijeku jedne konferencije za tisak , zajedno s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, koji je u jednoj posjeti Meksiku. « « Calderón je također tražio od Washingtona da priopćava informacije o poduzimanju svojih mjera protiv narkomafije u USA, zemlji koja predstavlja područje najveće konzumacije droge u svijetu i koja je snabdjevana od svojih južnih susjeda. » « Ako obavještajne službe ili vojni i policijski organi USA posjeduju informacije o meksičkim kriminalcima kod sebe, mi ih zahtijevamo", rekao je Calderón novinarima nakon jednog sastanka sa Sarkozyjem u Nacionalnoj palači. « « Meksička vlada je postavila trideset šest tisuća vojnika uzduž svoje granice s U.S.A. da bi se borili protiv kartela droge koji unose drogu u USA. Taj rat je prouzročio smrt 5 300 vojnika tijekom 2008. godine.» Tog istog dana, predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi, izjavila je svoju izričitu odlučnost da količina etanola u benzinu bude podignuta na 15%, da bi se smanjila ovisnost države o uvozu petroleja. Etanol, znamo, proizvodi se u USA od žitarica koje zauzimaju veoma važno mjesto u razvoju ljudskog bića. Fidel Castro Ruz , ciao Tomo! Preveo Tomislav Dretar11. ožujka 2009 13 h 42’
http://www.webstilus.net/content/view/4121/78/
Ništa od masovnog predavanja
Zlatko Sudac odustao od nastupa u Areni Zagreb
Velečasni Zlatko Sudac trebao je 29. i 30. svibnja održati svoje dosad najmasovnije predavanje, i to u Areni Zagreb, najvećoj hrvatskoj dvorani koja s publikom na parketu može primiti više od 23 tisuće ljudi. Potvrdu mogućeg Sudčeva gostovanja dobili smo od Ines Švigir iz tvrtke »Arena Zagreb d.o.o.« koja obavlja rezervacije dvorane, a pretpostavlja se da bi oba dana bila popunjena do zadnjeg mjesta zbog svećenikove popularnosti među vjernicima.
– Načelno su rezervirali termin, a sada treba i službeno potpisati ugovor, kazala je Švigir.
Urednica Sudčeva bestselera »Razgovori« Dunja Ujević u prvi mah nije znala reći hoće li biti velikog gostovanja u Areni.
– Ne znam još ništa o tome, velečasni Sudac kreće na turneju po Bosni i Hercegovini, a nakon toga ima dogovoren termin u Dubrovniku, kazala nam je Ujević, da bi nedugo potom, nakon konzultacija da svećenikom, dojavila kako nastupa u dvorani u Laništu sigurno neće biti.
Knjiga »Razgovori« već je mjesecima na vrhu lista prodaje, dok krčkog svećenika na predstavljanju po gradovima prate tisuće oduševljenih vjernika. Tako se uoči Božića u splitsku dvoranu Gripe nakrcalo oko šest tisuća ljudi, a još dvije do tri tisuće ostale su pred ulazom. No, usporedno s njegovom sve većom popularnošću i gotovo svetačkim statusom kod katoličkih vjernika, događa se i sve vidljivije distanciranje Kaptola. Kardinalu Josipu Bozaniću koji nerado komenetira Sudčevu poziciju unutar crkvene hijerarhije, to su pitanje ovog utorka postavili učenici zagrebačke VII. gimnazije, gdje je gostovao na poziv ravnateljice i bivše ministrice prosvjete Ljilje Vokić. Kardinal je oprezno izjavio »kako nije dobro promicati nikakav kult« iz čega je jasno iščitati da Kaptol ne gleda s previše odobravanja na fenomen Zlatka Sudca. Tijekom jučerašnjeg dana nismo uspjeli doći do komentara krčkog biskupa Valtera Župana, no on je u ranijim istupima bez rezerve hvalio angažman i popularnost svoga svećenika. Tako je svojevremeno u razgovoru za Informativnu katoličku agenciju (IKA) komentirao i golemu pozornost koju mu posvećuju mediji, kazavši da mu je ona »i pomogla i odmogla«.
– Nastojim i nadalje prepoznavati veličinu božjeg plana u životu toga mladog svećenika i molim za dar razlučivanja da ne bih nesmotrenom odlukom onemogućio dobro. S velikom nadom i radošću gledam na njegovu budućnost, ocijenio je krčki biskup.
Dva nastupa u Areni Zagreb krajem svibnja trebala su privući više od 40 tisuća vjernika, ali bi otvorila i nove polemike oko stila Sudčeva propovijedanja kojemu se iz dijela crkvenih krugova zamjera stvaranje kulta ličnosti, kao i da nastupima više nalikuje pop– zvijezdi nego svećeniku Katoličke crkve. Moguće je, naposljetku, da se od nastupa ipak neće odustati tj. da se demantiranjem želi izbjeći medijska halabuka oko poznatog svećenika.
http://www.webstilus.net/content/view/4105/79/
| < | travanj, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
www.Webstilus.net
Portal za pisce, umjetnike, novinare i znanstvenike
src="http://pagead2.googlesyndication.com/pagead/show_ads.js">
