RIJEKA I OSIJEK PRVI ĆE OBRAZOVATI KOMPETENTNIJE ODGAJATELJE NA DIPLOMSKOJ, SVEUČILIŠNOJ RAZINI
Dekanica dr. sc. Vinka Uzelac i prodekanica dr. sc. Jasna Krstović s Učiteljskog fakulteta u Rijeci i dr. sc. Anđelka Peko, dekanica Učiteljskog fakulteta u Osijeku te predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Božena Strugar, uz nazočnost predstavnica udruga odgajatelja Primorsko-goranske, Međimurske i Zagrebačke županije Renate Šimac, Adrijane Višnjić-Jevtić i Edite Rogulj predstavile su danas na press konferenciji u Hrvatskom učiteljskom domu u Zagrebu integrirani sveučilišni diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, čiji je program poslan Ministarstsvu znanosti, obrazovanja i športa te čeka dopusnicu za početak provedbe.
Učiteljski fakultet u Rijeci i Učiteljski fakultet u Osijeku prvi su fakulteti koji obrazuju odgajatelje djece predškolske dobi, a koji bi već od akademske 2009/2010. godine mogli započeti sa sveučilišnim obrazovanjem odgajatelja preddiplomskog i diplomskog studija (3+2), čime bi konačno mogle biti uslišane molbe odgajatelja koji su studij završili po starom, ''predbolonjskom'' sustavu obrazovanja kao dvogodišnji stručni studij te odgajatelja koji su isti studij završili i završavaju kao trogodišnji stručni studij, čime im nije omogućena ni vertikalna ni horizontalna prohodnost kakve ''bolonjski'' sustav pretpostavlja, kao niti mogućnost poslijediplomskog obrazovanja. Uzelac je naglasila kako je važno omogućiti studentima predškolskog odgoja mogućnost vertikalne prohodnosti i mobilnosti, jer nije rješenje u prijelazima na druge studije čijim bi se završetkom stekla diplomska razina, da bi se potom student upisivao na poslijediplomski studij ponovno ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja – kako je to do sada bio slučaj (ton 1. dr. sc. Uzelac).
Dr. sc. Vinka Uzelac osvrnula se na povijesni pregled studija predškolskoga odgoja čiji počeci sežu četrdeset godina unatrag, od kojih se studij predškolskog odgoja trideset godina provodio kao dvogodišnji stručni studij kojime se stjecala viša stručna sprema i stručni naziv odgajatelj predškolske djece, da bi potom Učiteljski fakultet u Rijeci prvi započeo s provedbom trogodišnjeg stručnog studija čijim završetkom se stječe stručni naziv prvostupnika predškolskog odgoja, a sada ponovno među prvima pokušava podići studij na višu, sveučilišnu razinu i to s vrlo kvalitetnim recenzijama elaborata koji je već poslan Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i u proceduri je iščekivanja dopusnice.
Dr. sc. Jasna Krstović, autorica elaborata odnosno programa sveučilišnog diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja Učiteljskog fakulteta u Rijeci pojasnila je razloge za potrebom podizanja studija na višu razinu: ''Znanstvene spoznaje afirmirale su rano djetinjstvo kao period od čije kvalitete ovise krajnji razvojni dosezi svakog čovjeka. Isto je tako prepoznata važnost poticajnog odgojno-obrazovnog konteksta u kojem se djetinjstvo ostvaruje, te posebice uloga i značaj odrasle osobe kao njegovog kreatora. Neophodno je stoga redefinirati tradicionalna edukacijska gledišta o profesionalnim ulogama u području ranog djetinjstva i odgajateljsku profesiju odrediti kao složeno zanimanje koje implicira mišljenjem kontinuirani profesionalni razvoj, autonomiju, odgovornost, kreativnost istraživanja i osobnu prosudbu. Da bi suvremeni odgajatelj mogao preuzeti takvu ulogu, potrebno je mijenjati njegovo obrazovanje. Sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odgovor je na promijenjenu ulogu odgajatelja u uvjetima suvremenog određenja izvanobiteljskog institucionalnog konteksta.''
Osnovne razlike stručnog i sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja, a u skladu sa stremljenjima novom kurikulumskom pristupu odgoju i obrazovanju, činit će i nove kompetencije odgajatelja kojega se promišlja kao kritičnog intelektualca, naglasila je dr. sc. Krstović. U koncipiranju sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja korišten je, naime, kompetencijski pristup temeljen na kompleksnom sustavu ishoda učenja i kompetencija. Ishodi učenja u kurikulumu relevantni su istovremeno za osnovnu profesionalnu osposobljenost i za tržište rada, ali i za daljnje obrazovanje ostvarivo u okviru datih vremenskih i materijalnih ograničenja. Dr. sc. Peko kaže: (ton 1. dr. sc. Peko)
O kompetencijama odgajatelja progovara i dr. sc. Krstović (ton 1. dr. sc. Krstovic)
Temeljen na novim kompetencijama, studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja sveučilišne razine i dalje bi zadržao odgajatelje u neposrednom radu s djecom. Dr. sc. Krstović: (ton 2. dr. sc. Krstovic)
Dr. sc. Krstović naglasila je kako nije cilj obrazovati diplomirane odgajatelje koji će svoju profesionalnu karijeru graditi u ministarstvima, na visokim učilištima, u agencijama i inim ustanovama, nego upravo kao već spomenuti kritični intelektualci ostajati u neposrednom radu s djecom u odgojno-obrazovnim skupinama u dječjim vrtićima.
Na pitanje raspolažu li učiteljski fakulteti s dovoljno kadra za provedbu ovoga studija, dr. sc. Uzelac kaže: (ton 2. dr. sc. Uzelac).
Budući da sveučilišta u Republici Hrvatskoj djeluju autonomno, niti diplomski sveučilišni studiji ranog i predškolskog odgoja neće svugdje biti isti. (ton 3. dr. sc. Uzelac)
Govoreći o elaboratu programa studija, istaknuto je kako je posebno razrađen elaborat za preddiplomski, a posebno za diplomski studij, pod pretpostavkom da će najveći broj kandidata željeti ostati na preddiplomskoj obrazovnoj razini. No, ovdje se nadovezala glasnogovornica svih sedam udruga odgajatelja koje djeluju na području Republike Hrvatske, odgajateljica Adrijana Višnjić-Jevtić, istakavši da je provedeno istraživanje među odgajateljima sedam županija Republike Hrvatske pokazalo kako bi njih 86% – kad bi imalo mogućnost – nastavilo svoje obrazovanje. (Ton 1. Visnjic – Jevtic)
Odgajatelje je zanimalo hoće li postojati mogućnost doškolovanja onih koji su završili dvogodišnje i trogodišnje preddiplomske studije ili se nova obrazovna koncepcija studija odnosi samo na buduće studente ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Dr. sc. Uzelac: (ton 4. dr. sc. Uzelac)
Razvojno gledajući – zaključuju dr. sc. Uzelac i dr. sc. Peko – sveučilišno obrazovanje odgajatelja predstavljat će tek temeljnu fazu na kojoj će se, procesima cjeloživotnog obrazovanja, kontinuirano razvijati odgajateljeve autonomne, osobne i profesionalne kompetencije. Istovremeno je to početak procesa definiranja i razvoja indikatora kojima se promovira kvaliteta odgajatelja i njegova obrazovanja, a time i njegov profesionalni i osobni ugled i društveni status, završavaju Uzelac, Krstović i Peko.
Post je objavljen 28.04.2009. u 22:25 sati.