srijeda, 25.02.2009.

Tenisice

Vjerujem da je većina čitatelja ovog bloga barem jednom kupovala tenisice za trčanje. Isto tako, vjerujem da ste primjetili koliko je tehnologije uloženo u izradu istih tih tenisica. Ta silna tehnologija bi trebala smanjiti rizik od ozljeda i poboljšati performanse. Pretpostavljam da ste svi ovo znali već i prije, međutim, zna li netko koliko je istraživanja provedeno da bi se dokazalo da više tehnologije, cushioninga i sl. stvarno smanjuje rizik od ozljeda ili poboljšava rezultate? Odgovor je: nula (0). Ja osobno nisam tražio odgovor na ovo pitanje, ali tražili su ga neki znanstvenici koji su imali namjeru ispitati teze iznesene u takvim istraživanjima, ali su na kraju ostali kratkih rukava jer takva istraživanja niti ne postoje. Postoje dva moguća razloga za to. Ili se stvarno nitko nije sjetio ispitati točnost navoda proizvođača sportske obuće ili su istraživanja dala rezultate koji se nisu uklapali u teoriju. (Usput, nedavno sam naletio na zanimljiv citat: "Ako se činjenice ne uklapaju u teoriju, promjeni činjenice.")
Velika većina današnjih tenisica (ako ne sve) dizajnirana je za trčanje sa doskokom na petu. Međutim, ljudsko stopalo nije dizajnirano za to. Ako mi ne vjerujete, pokušajte trčati bosi sa doskokom na petu (ovo ne bi preporučio onima koji mi ne vjeruju, a uz to su tvrdoglavi, jer bi se mogli polomiti dokazujući da sam u krivu).
Kretanjem u obući sa visokom stupnjem potpore mišići u stopalu koji su imali istu tu, potpornu, ulogu oslabe jer se ne koriste. Zbog toga bi se većina nas jako brzo umorila da krenemo trčati bosi. Bilo bi dobro u trening tu i tamo ubaciti bosonogo trčanje. Poželjno bi bilo da to bude u toplijim mjesecima i po mekanom terenu (na mekanom terenu je puno teže razbiti bocu). To je valjda najbolja vježba za trkačku tehniku, a uz to ojačavanje atrofiranih mišića u stopalu neće škoditi. Postoji dosta ljudi koji trče bosi ili u nekoj minimalističkoj obući, a većina takvih tvrdi da se riješila tipičnih trkačkih ozljeda. Možda ne lažu...
Dok sam bio mlađi često sam se kretao bos. Pogotovo u ljetnim mjesecima kad bi išao na kupanje, a nisam htio voditi računa o opremi, pa bi najčešće na sebi imao samo kupaće. Svake godine bi mi trebalo par dana da se naviknem na bockanje, a nakon toga mi ni staklo ne bi smetalo. Shvatio sam da se u zadnje vrijeme stalno krećem u nekoj obući sa debelim đonom, pa sam se obradovao kad sam došao kući za Božić i vidio da je baka počela plesti papuče. Inače, baka je lani otišla u penziju ('32 godište, radila 6 dana u tjednu po 12 sati kao kuharica), a ove zime je iz dosade, a možda i potaknuta globalnim zatopljenjem isparala par starih džempera i od njih isplela papuče. Ne znam je li netko oplakivao džempere kad ih je neki dan zatrpao snijeg. Kao što možete vidjeti na slici, papuče nemaju đona i omogućavaju simulaciju bosonogog kretanja po stanu, bez da dobijete ozebline od hladnih pločica. Uz to, od kad ih nosim, reducirao sam vrijeme utrošeno na ribanje podova.
U zadnje vrijeme tražim laganije tenisice sa manjom petom (dok baka ne nauči praviti tanki gumeni đon). Teže tenisice mi same vode nogu pri doskoku i moram se boriti sa njima da bi trčao ispravno. Kad kažem ispravno mislim na doskok kakav bi imao da trčim bos. Najviše volim trčati u "racericama" ali one imaju dosta skraćen rok trajanja što mi znatno umanjuje taj užitak.
Ne znam tko je prvi izašao sa idejom da bi tenisice za trčanje trebale biti prilagođene doskoku na petu i zašto su svi ostali veći proizvođači obuće preuzeli tu ideju. Teško da će isti ti sada mjenjati logiku jer im prodaja i ovako ide odlično, a to je u cijeloj priči najbitnije. Da krenu dizajnirati neku minimalističku obuću bez puno tehnologije, kako bi onda mogli opravdati visoku cijenu? I kako bi onda ljude natjerali da mjenjaju obuću svakih 700km? Za trkački neupućene, današnja obuća za trčanje bi se trebala mjenjati svakih 700-800 km jer nakon toga gubi performanse. Na prvi pogled to može izgledati kao puno, ali po toj bi logici trkač dugoprugaš morao trošiti više novca na obuću od dobrog dijela naših jet-seterica, jer ima ih što trče i po 1000km mjesečno (ne jet-seterica nego trkača).

25.02.2009. u 16:43 • Komentiraj (18) Print#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< veljača, 2009 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28  

Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (3)
Srpanj 2010 (5)
Lipanj 2010 (7)
Svibanj 2010 (8)
Travanj 2010 (3)
Ožujak 2010 (4)
Veljača 2010 (3)
Siječanj 2010 (7)
Prosinac 2009 (3)
Studeni 2009 (6)
Listopad 2009 (7)
Rujan 2009 (4)
Kolovoz 2009 (5)
Srpanj 2009 (6)
Lipanj 2009 (5)
Svibanj 2009 (8)
Travanj 2009 (4)
Ožujak 2009 (6)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (5)
Prosinac 2008 (8)
Studeni 2008 (13)
Listopad 2008 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Sponzori

Giant

Sailfish

Continental

Tacx

Novatec

Briko

Mizuno

Rezultati

2010. godina

11.4. Sprint duatlon Umag – 8. mjesto

8.5. Austrian 1/2 Iron, Graz – 2. mjesto

5.6. Sprint triatlon Pula – 9. mjesto (4. za PH)

12.6. Jarunska triatlon liga, 1.kolo - 1. mjesto

19.6. Olimpijski triatlon, Zagreb – 5. mjesto

26.6. Europsko prvenstvo u dugom triatlonu, Vitoria Gasteiz, Španjolska – 8. mjesto

10.7. Jarunska triatlon liga, 4.kolo - 1. mjesto

18.7. Sprint triatlon Stubica - 1. mjesto

24.7. Sprint triatlon Kostrena

1.8. Svjetsko prvenstvo u dugom triatlonu, Immenstadt, Njemačka

2009. godina

1. PH dugi triathlon

12. Tri Motion (2-80-22km), Saalfelden, Austria

14. ITU Long Distance World Series, Brasschaat, Belgija

28. Ironman 70.3 Antwerpen (4:06h)

45. Ironman 70.3 Austria (4:20h)

6. Duisburg Lichterlauf, trčanje 10km

16. Eindhoven polu-maraton, rezultat 1.13.50h

34. ITU Long Distance Rankings




click tracking