utorak, 30.12.2008.

Ljubuški

Ljubuški se smjestio u jugozapadnom dijelu Hercegovine, te pripada primorskoj, mediteranskoj i nizinskoj Hercegovini. U pisanim spisima se prvi put spominje 1444. godine pod imenom Lubussa. Grad danas broji oko 5000, a općina oko 28000 žitelja.
Klima je umjerena mediteranska. Ljeta su duga, sunčana i vruća. Dnevna temperatura se u tom dijelu godine često penje preko 40 stupnjeva Celzija (obližnji Mostar je sa 46 C bio rekorder u bivšoj državi). Zime su blage sa dosta oborina. Kažu da je nekad znalo biti i snijega, ali nedavne klimatske promjene su ga učinile rijetkom pojavom.


Slap Kravica

Ljubuški kraj obiluje vodenim tokovima, što ga je učinilo oazom u hercegovačkom kršu. Najveći vodeni tok predstavlja rijeka Trebižat. Trebižat je rijeka ponornica, koja u svom toku od izvora u Peć – Mlinima do ušća u Neretvu kod Čapljine tri puta mjenja ime (Tihaljina, Mlade, Trebižat). Ako se uzme u obzir produženi tok rijeke od Tribistova (kod Posušja) susrećemo je pod čak 9 imena. Trebižat je sedronosna rijeka što je pogodovalo stvaranju slapova. Najveći i najpoznatiji je slap Kravica, koji se nalazi pod zaštitom države kao prirodna rijetkost. Slap je visok 26-28m, a vodeni amfiteatar ispod slapa širok je 120m.
Uz Trebižat i njegove pritoke izgrađen je velik broj mlinica, ali nažalost do danas ih je očuvan jako mali broj.

Povijest

Prvi poznati stanovnici Ljubuškog kraja bili su Iliri. Za sobom su ostavili brojne grobne kamene gomile i utvrđene gradine koje pripadaju ranom brončanom dobu (18-14 st. pr. Kr.).


Ostaci Rimskog logora

Rimljani su za sobom ostavili brojne materijalne ostatke kao svjedoke svog prisustva u ovom kraju. Na Ljubuškom su području izgradili dva naselja, putnu postaju Bigeste, te Pagus Scunasticus. Antički vojni logor na Humcu pored Ljubuškog proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Podignut je prije otprilike 2000 godina da bi štitio obližnju rimsku koloniju Naronu (Vid). Ovo nalazište nije detaljnije istraženo, a nažalost danas nema interesa ni da ga se istraži ni da ga se zaštiti (u zadnje vrijeme su u neposrednoj blizini počele nicati obiteljske kuće).


Stari grad

Na brdu Buturevica koje se uzdiže iznad grada u 14-15. stoljeću je podignuta tvrđava. Pripisuje se herceg Stjepanu Vukčiću Kosači premda je starija od njega. Godine i nepažnja su joj znatno nagrizle izgled, ali nedavno je proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i započelo se sa njenom sanacijom i konzervacijom.
Ljubuški kraj se može podičiti i jednim od najstarijih spomenika pisanih hrvatskim jezikom, Humačkom pločom. Ploča je pisana ćirilicom sa primjesom pet glagoljskih slova, a datira iz 11. ili 12. stoljeća.
U franjevačkom samostanu na Humcu pored Ljubuškog nalazi se najstariji muzej u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1884. godine. Postav muzeja čine bogata arheološka zbirka, te numizmatička zbirka, lapidarij, sakralna i povijesno-etnološka zbirka i galerija. Najstariji nalaz u zbirci je paleolitička ogrlica, te nalazi iz bakrenoga i brončanoga doba.


Panorama

utorak, 23.12.2008.

Božić

Svim čitateljima bi poželio sretan i blagoslovljen Božić.

Večeras idem u Ljubuški, pa ću Božić provesti u krugu obitelji uz tradicionalne hrvatske običaje kao što su međusobno darivanje, kićenje bora, jedenje kolača i gledanje Sam u kući 1,2 i 3.

Dobro je malo se opustiti preko praznika, ali nemojte pretjerivati sa jelom. Da ne bi mislili da se brinem za vas, ovo sam napisao samo zato što obično poslije praznika zagužva na bazenu jer svi krenu skidati kile nakupljene par dana prije .

petak, 19.12.2008.

Pregazio sam auto

Danas oko 13:00 h upravljajući vozilom na nožni pogon marke Corratec bez registracijskih oznaka naletio sam na vozilo marke VW Passat zagrebačkih registracijskih pločica koje se mirno kretalo pješačkim prijelazom. U nesreći vozač Passata nije ozlijeđen niti je počinjena značajnija materijalna šteta na njegovom vozilu, dok sam ja završio u Draškovićevoj na snimanju.
Sreća u nesreći je da vozač Passata radi kao vozač za "guzonje" iz gradskog poglavarstva, pa su me na snimanje progurao preko reda. Nesreća u nesreći je da sam unatoč tome čekao 2-3 sata u bolnici jer su doktori imali neki blagdanski domjenak (bilo je ljudi koji su čekali preko 7 sati, a dok sam ja bio tamo nisu došli na red).
Nakon fotosešn-a doktori su utvrdili da nije ništa slomljeno, ali imam hematom u području rebara zbog kojeg ću, što se treninga tiče imati neplanirani tjedan odmora. Dobro je da me osim rebara ništa ne boli, ali loše je što me ta rebra bole i kad hodam i kad sjedim i kad se smijem i kad ....
Na sreću živim u malom stanu tako da su krevet, frižider i WC relativno blizu, premda bi ja trenutno volio da je frižider malo dalje.
Ovom prilikom bi zahvalio g. Bandiću što još uvijek nije nabavio oklopno vozilo za gradsko poglavarstvo.

Kaciga glavu čuva, ali nažalost ne i rebra. (moja Uvex kaciga se pokazala kao jako dobra u današnjem incidentu, a ako netko iz Uvex-a ovo čita napomenuo bi da me mogu kontaktirati na andrej.vistica@gmail.com )

utorak, 16.12.2008.

Nova stranica

Napravio sam još jedan blog, ovaj put na engleskom. Uskoro ću objaviti razlog zbog kojeg sam radio još jedan blog (čekam da postane službeno).

Evo i link: link

petak, 12.12.2008.

Par razumnih savjeta koji će vam omogućiti da očuvate zdravlje u hladnim zimskim danima

Nemojte se izlagati ekstremnoj hladnoći ili ako već morate dobro se obucite.
Nemojte kisnuti.
Klonite se ljudi sa virozama.
Na svaki najmanji znak bolesti preventivno uzmite neki lijek da se stanje ne bi pogoršalo.

Ti su se savjeti ukorijenili u današnje društvo i nitko ih se ne usudi dovesti u pitanje. Iz nekog razloga ovi savjeti nisu primjenjivi na meni (valjda razumni savjeti vrijede samo za razumne ljude).
Dok smo ja i sestra bili predškolske dobi, čast da pazi na nas dok su nam roditelji na poslu pripala je baki. Ona se dobro brinula za nas i pazila je da ne izlazimo iz kuće kad je hladno ili kad puše vjetar ili kad je jako sunce ili kad pada kiša ili ... Iz nekog razloga i ja i sestra smo bili boležljivi (što je bio dodatni razlog da ne izlazimo iz kuće ). Baka je kasnije otišla u Njemačku, a za novu dadilju (postoji li u hrvatskom riječniku riječ za mušku dadilju?) dobili smo djeda. On je imao malo drugačiji pristup čuvanju djece, pa nas je, onako boležljive, svako jutro izvodio vani u šetnju bez obzira na temperaturu ili vjetar (valjda smo mu bili dosadni pa nas se htio riješiti ). Međutim, od tada se naše zdravstveno stanje znatno popravilo. Još bi napomenuo da su nam roditelji u slučaju bolesti uvijek na prvo mjesto stavljali neke metode "narodne medicine" na račun kemikalija (tablete, injekcije...). Kad sam postao dovoljno star da sam donosim neke oduke naslijedio sam njihovo razmišljanje, pa sam nastavio izbjegavati lijekove (premda više ne koristim dobar dio tih "narodnih metoda").
Vremenom mi se imunitet jako dobro razvio, a u prilog toga govore sljedeće činjenice:

- Razbolim se par puta godišnje. Najčešće su to sitne prehlade koje doslovno traju 1 dan, a izliječim ih bez pomoći farmaceutske industrije.

- Često izlazim vani bez jakne (zimi) i ne volim se baš pretoplo oblačiti kad idem na trčanje. Sjećam se jedne zgode iz studentskih dana kad sam u noćni izlazak krenuo bez jakne (imam loša iskustva sa krađama ). Kad je došlo vrijeme fajrunta vrijeme se naglo pogoršalo, zahladilo je i počeo je snijeg (u stvari vrijeme se toliko pogoršalo da sam se zapitao da li sam u tom klubu proveo malo više od samo te jedne noći ). Uz to je bio i neki zastoj u prometu pa sam čekao tramvaj sat vremena na vjetru i snijegu u 4h ujutro, a na sebi sam imao samo tanku košulju (doduše, bila je dugih rukava). Jesam li dobio upalu pluća? Ne, nisam se ni prehladio.

- Često sam na kiši. Prošli tjedan sam kisnuo 7 dana za redom (nekad i više puta u jednom danu). Imam nepromočivu odjeću pa se ne stopim, ali par puta sam zaboravio duboke cipele pa sam imao mokre noge. Pretprošlu nedjelju me uhvatio pljusak na dugom trčanju u zadnjih pola sata treninga i za to vrijeme sam još imao i vjetar u prsa koji se pobrinuo da me koja kap kiše ne zaobiđe. Tada mi je organizam vjerojatno bio najranjiviji jer sam bio na kraju teškog tjedna i još k tome pri kraju dugog treninga koji mi je inače bio drugi trening tog dana. Jesam li se razbolio? Ne. (Lani sam propustio samo jedan trening zbog vremenskih uvjeta)

- Ne cjepim se protiv gripe, niti pretjerano pazim da ne dolazim u kontakt sa zaraženim osobama. Na prvoj godini fakulteta prijatelj iz studentskog doma je dobio gadnu virozu. Svi su ga počeli izbjegavati osim mene (glumio sam dobrog Samarijanca). Na kraju se dobar dio ovih što su ga izbjegavali razbolio, a meni nije bilo ništa. Često sam se znao naći u situaciji da je i cimer i većina prijatelja bolesna, a ja ako se i razbolim ozdravim nakon dobro prospavane noći.

Moja teorija

!!!! UPOZORENJE !!!!
Ova teorija je zasnovana na istraživanju provedenom na 1 osobi (n=1), u istraživanju nije bilo kontrolne grupe niti je isto provedeno u kontroliranim uvjetima, te se stoga ne može tretirati kao znanstveni rad.

Teoriju ću pokušati objasniti na dva primjera:

1.Napredak kroz trening se zasniva na principu superkompenzacije. Trening je za organizam podražaj za vrijeme kojeg razina tjelesne pripremljenosti opada, da bi se onda nakon odmora i adaptacije podigla na višu razinu od početne.

2.Vakcinom se u tijelo ubaci mala količina virusa, te se na taj način izazove imunološka reakcija koja pripremi organizam za reakciju u slučaju prave opasnosti (od istih tih virusa). Princip je sličan prvome. Lagani podražaj nakon perioda adaptacije ojača organizam.


Svaka teorija izgleda bolje ako se uz nju priloži neki graf

Ako se izoliramo od podražaja (niska temperatura, kiša,...) organizam vremenom oslabi i nakon toga je dovoljno da jednom zaboravimo kišobran pa da navučemo neku bolest (nekima je dovoljno da operu ruke malo hladnijom vodom). Ljudsko tijelo se može prilagoditi na svakojake uvjete, samo mu treba osigurati tu i tamo nekakav podražaj i dati mu vremena da se adaptira. Meni najveći problem zimi predstavlja prvi val zahlađenja. Ove godine sam se par puta pošteno smrznuo kad su jutarnje temperature sa 5-6 C pale na 0C. Međutim nakon par dana adaptacije mi je temperatura od 0C bila više nego ugodna za treniranje, a sad treniram i na -5C bez ikakvih problema. Isto tako bi se vremenom mogao adaptirati na bilo koju drugu temperaturu. Nemaju Šveđani ili Rusi drugačiji genetski kod od nas, oni su samo bolje adaptirani na hladnoću.
Isto tako ako na prvi znak bolesti počnemo uzimati lijekove naš imunološki sustav ostaje bez posla (ili mu je taj posao znatno olakšan). Kad nešto ne koristimo ono vremenom zahrđa. Moje mišljenje je da nekad treba pustiti imunološkom sustavu da se sam obračuna sa bolestima, ali mu pritom treba pravilnom prehranom i načinom života osigurati oružje za borbu. Možda će trajati malo duže nego da odmah u sebe ubacimo kemijsko oružje, ali dugoročno gledajući isplatit će se.
Svoj imunitet dobrim djelom pripisujem i pozitivnom psihološkom pristupu. Na prvi znak bolesti u glavi bi vrtio film: "Neće meni biti ništa!" i uglavnom sam bio u pravu. Da sam možda ponavljao: "Sad sam gotov!", ishod bi vjerojatno bio malo drugačiji.

Vjerojatno dobar dio vas sad misli: "Platit ćeš ti svoj način života kad zađeš u godine." Možda hoću, ali dobar dio mojih vršnjaka koji se "paze" plaća već danas.

ponedjeljak, 08.12.2008.

Alternativni stilovi plivanja u zagrebačkim bazenima

1.Bova stil

Stil popularan među starijom ženskom populacijom plivača. Cilj je održavati se na površini vode i kretati se isključivo koristeći vodene struje ili vjetar (ako se pliva na otvorenom). Da bi bili uspješni u izvođenju ovog stila potrebne su i neke fizičke predispozicije. Pošto salo pluta bolje od mišićnog tkiva preporučljivo je imati što veći postotak masti (mislim da bi i ja bio dobar u ovom stilu ). Plivači koji prakticiraju ovaj stil usavršili su i posebnu tehniku okreta na zidu, tako da sad uz otvoreni okret, flip (salto okret, tumble turn...) imamo i takozvani šleper stil okretanja. Za pravilno izvođenje ovog okreta potrebno se zidu približiti u što manjoj brzini, te onda polako ići od desne prema lijevoj strani zida. Zbog težnje prema perfekcionizmu plivači okret izvode jako sporo pri tom pazeći na svaki tehnički detalj. Proces okretanja bi vam najbolje mogao dočarati ako zamislite da okrećete pretovaren šleper na nizbrdici i cesti širine 3m.

2.Raspeti leđno stil

Ovaj stil uglavnom prakticiraju stariji muški plivači, premda se i pojedine pripadnice nježnijeg spola okreću ovom načinu plivanja. Slika iz naslova najbolje opisuje ispravan položaj tijela. Ruke se bacaju na stranu najdalje do visine ramena, nipošto preko toga, a noge miruju. Da bi ispravno izvodili ovaj stil od ključne je važnosti izrazita nefleksibilnost ramenog pojasa.

3.Kung fu prsno

Jako popularan stil plivanja kojeg upražnjavaju plivači oba spola, bez obzira na godine i plivački staž. Najviše sliči na klasični prsno stil, ali ima par bitnih razlika. Naime, noge se moraju bacati što je više moguće u stranu. Plivački koji odaberu ovaj način plivanja ne vole da ih se pretiče, a preticanje sprječavaju upravo širokim radom nogu. Onaj tko ih pokuša prestići obično dobije petom među rebra. Neiskusniji plivači najčešće griješe na način da puste da im noge potonu. Na taj način ne predstavljaju opasnost za one koji ih pretiču što se kosi sa glavnom idejom ovog načina plivanja.

4.Šank stil

Upražnjavaju ga uglavnom mlađi pripadnici muškog spola. Jako lako se nauči i zbog toga je pogodan za one koji se tek upoznavaju sa plivanjem. Lakat se nasloni na rub bazena i pokušava se što je moguće duže ostati u tom položaju. Poželjno je sa sobom povesti barem 3,4 prijatelja jer na taj način možete dobiti šank, pardon, zid za sebe i na taj način ćete iz pruge eliminirati one koji plivaju ko da su na natjecanju i stalno se nešto guraju. Oni sa malo više kondicije mogu odraditi malo jači trening na sljedeći način: zid – 15 minuta, 25m proizvoljni stil, zid -15 minuta, 25m proizvoljni stil, zid - 15 minuta. Ako se odučite za ovu težu varijantu obavezno za vrijeme i neposredno nakon treninga pijte izotonični napitak sa sadržajem glukoze i fruktoze u omjeru 2:1, a nakon treninga proteinski shake.

5.Pundža stil

Popularan među ženskom populacijom svih dobnih razreda. Za zagrijavanje se kosa sveže u pundžu i tokom plivanja se najveći fokus stavlja na to da se glava ne smoči.

6.Vaterpolo kraul

Izrazito zahtjevan stil, koji traži visoki stupanj fizičke kondicije. Sličnost sa "pundža stilom" je u tome što se ni pod koju cijenu ne smije stopiti kosa. Poželjno je da trup što je moguće više izdignut iznad površine vode. Ruke rade klasičan kraul pokret, a noge prsno.

7.Race stil

Stil prakticira mlađa muška populacija sa izrazito razvijenim kompetitivnim duhom. Prije nego se uskoči u bazen lociraju se najbrži plivači i obvezno se uskače u njihovu prugu. Nakon kratkog zagrijavanja kreće glavni set i to na sljedeći način. Na zidu se čeka najbrži plivač i onda se neposredno prije nego se ovaj okrene kreće u sprint do smrti. Obično se na početku pliva kraul sa uzdignutom glavom (nešto slično vaterpolo kraul-u), a poslije 10-ak metara to prelazi u prsno, te na kraju u borbu za goli život. Ove plivače možete sresti isključivo u 25-m bazenima, jer u većim bazenima postoji veliki rizik od utapanja.

8.Oni što prskaju

I za kraj spomenuo bi i najveću prijetnju bazenskom skladu. Postoji grupa plivača koji dođu na bazen i ponašaju se ko da su na natjecanju. Prskaju sve okolo, prestižu, guraju se, uglavnom debili... Sreća pa ih nema puno.

četvrtak, 04.12.2008.

Kako jesti omiljenu hranu u neograničenim količinama i smršaviti?

Odgovor: Zavolite povrće
Uz trening i kvalitetan odmor, prehrana je jedan od ključnih čimbenika za uspjeh u sportu. Od kad sam se počeo aktivnije baviti triatlonom dosta sam istraživao, naišao sam na stotine teorija, a svaka od njih je imala tisuće sljedbenika koji su se zaklinjali da je upravo to idealan način prehrane. Iz svega toga sam zaključio da svatko mora za sebe naći prehranu koja mu najbolje odgovara. Na svijetu ne postoje dva ista čovjeka, pa ne postoji razlog da nešto što odgovara jednome mora odgovarati i drugome. Uz to naše svakodnevne aktivnosti uvelike određuju naše energetske potrebe. Sportaš u sportovima izdržljivosti nema iste energetske potrebe kao netko tko trenira npr. body building ili netko tko cijeli dan sjedi za računalom. Međutim, moguće je izvući neke univerzalne zaključke, a dosta toga sam naučio i eksperimentirajući na sebi.
Najbolji savjet kojeg bi vam mogao dati o prehrani je da jedete raznovrsnu hranu u što je moguće prirodnijoj formi. Što to znači? Ako birate između svježeg i zamrznutog ili konzerviranog izaberite svježe. Između jabuke i soka od jabuke (mislim na kupovni, a ne na svježe iscjeđeni sok) izaberite jabuku. Svježe voće je bolje od suhog...
Kad kupujete zapakiranu hranu naučite čitati etikete i pri tome tražite proizvode sa što manje sastojaka (ChuckieV bi još rekao da anoreksičari moraju pripaziti da im hrana ima barem jedan sastojak ). Izbjegavajte hranu koja sadrži hidrogenizirana ulja, transzasićene masnoće, razne umjetne dodatke, bojila... Najbolja hrana nema popis sastojaka, tj. ima samo jedan sastojak.
Jedite puno manjih obroka tokom dana. Manji i češći obroci sprječavaju velike oscilacije razine šećera u krvi. Osim toga veliki obroci predstavljaju poprilično opterećenje za organizam koji to mora probaviti. Prestanite jesti prije nego što osjetite potpunu sitost. Osjećaj sitosti kasni i dođe tek 10-15 minuta nakon jela.
Dobro prožvačite hranu prije nego je progutate. Probava ne počinje u stomaku nego u ustima. Žvakanjem se hrana mješa sa slinom koja sadrži probavne enzime. Jedite polako, pa će vam možda i onaj već spomenuti osjećaj sitosti doći prije nego završite.
Izbjegavajte druge aktivnosti dok jedete jer će vam skrenuti pažnju i nećete biti ni svjesni koliko ste pojeli.
Izbjegavajte stimulanse kao što su kofein, alkohol, hrana bogata rafiniranim šećerom... Nastojte umor rješavati kvalitetnijim odmorom, a ne stimulansima. Sačuvajte kofein za period prije utrke jer vam on može povećati izdržljivost i prag tolerancije boli. Svakodnevnim konzumiranjem kofeina ti pozitivni efekti nestaju.
Ako se odlučite popraviti prehranu radite to postupno, korak po korak. Ako pokušate ispraviti sve odjednom vjerojatno ćete se nakon nekog vremena vratiti na stare prehrambene navike.
Ovo je bio prvi dio, uskoro slijedi nastavak.
Odličan članak o prehrani možete pročitati na ovom linku. U velikoj mjeri se slažem sa autorom tog članka, a dobar dio ovog mog članka je u stvari prijevod njegovog.

utorak, 02.12.2008.

Zagreb Open - PH u olimpijskom triatlonu

Video sa Prvenstva Hrvatske u olimpijskom triatlonu održanog u lipnju ove godine na Jarunu.

<	prosinac, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (3)
Srpanj 2010 (5)
Lipanj 2010 (7)
Svibanj 2010 (8)
Travanj 2010 (3)
Ožujak 2010 (4)
Veljača 2010 (3)
Siječanj 2010 (7)
Prosinac 2009 (3)
Studeni 2009 (6)
Listopad 2009 (7)
Rujan 2009 (4)
Kolovoz 2009 (5)
Srpanj 2009 (6)
Lipanj 2009 (5)
Svibanj 2009 (8)
Travanj 2009 (4)
Ožujak 2009 (6)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (5)
Prosinac 2008 (8)
Studeni 2008 (13)
Listopad 2008 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?