26.06.2007., utorak
Fernetich ambasador »Gradova vina«
|
(Glas Istre, 26.06.2007, autor T.K.) BRTONIGLA - Uz četiri talijanska, te po jednog iz Francuske, Mađarske i Španjolske, titulom ambasador talijanske nacionalne udruge »Gradovi vina/Citta' del vino« imenovan je i donedavni predsjednik Turističke zajednice Brtonigle Tullio Fernetich. Dogodilo se to proteklog vikenda u poznatom San Giminianu u srcu Toscane na skupštini te udruge koja broji više od 550 članova, među kojima je od 2002. i Brtonigla, odnosno njen TZ. Bio je to prvi put da su imenovani ambasadori iz inozemstva koji su se posebno istaknuli svojim aktivnostima u širenju načela »Gradova vina«. S njim su na skupštini bili općinski načelnik i novi predsjednik TZ-a Doriano Labinjan, Vojić Krajcar te načelnici Grožnjana i Oprtlja Rino Duniš i Aleksander Krt. Potonji su se, zajedno s Novigradom i Vinskim cestama Istre, kandidirali za ulazak u tu prestižnu udrugu koja je po broju članova jedna od najvećih u Europi. Mala ali draga vijest, sada i Istra ambasadora vina ima. |
25.06.2007., ponedjeljak
15. GESCO simpozij Poreč 2007
|
Kako i dolikuje pravim blogerima, počinjem pisati komentare o simpoziju GESCO koji je održan u Poreču, od 20.-23.06.2007 (nažalost zbog prometne nesreće malo kasnim u komentarima, ali mislim da će biti zanimljivi za čitanje). GESCO - što je to? GESCO je skrećenica od francuskih riječi; akornim, od slijedećeg teksta: Groupe d'Etude des Systemes de Conduite de la vigne, ili u slobodnom prijevodu, stručna/znanstvena grupa koja poručava problematiku uzgojnih oblika vinove loze. Prvi GESCO održan je 1980. godine u Francuskoj, kada je prof. Alain Carbonneau, okupio grupu istomišljenika i održao, sad već povjesni prvi GESCO. Organizaciju GESCO-a čine: Predsjednik - prof. A. Carbonneau, Francuska Dopredsjednici - prof. H.R. Shultz, Njemačka i dr. G. Cargnello, Italija Koordinator odobra: dr. G. Cargnello, Italija Ukupno postoji 7 odobra, koji se bave različitom tematikom vezano uz uzgoj vinove loze, a to su: 1. Gospodarenje zelenom masom (canopy management), mehanizacija, inovacija, socio-ekonomija, ekonomija - voditelj odbora dr. G. Cargnello, Italija 2. Ekofiziologija vinove loze - voditelj odbora prof. H. R. Schultz, Njemačka 3. Istraživački rad, vinogradi na strmim terenima - prof. F. Murisier, Švicarska 4. Kontrola i kakvoća prinosa - prof. R. de Castro, Portugal 5. Stolno grožđe - prof. V. Sotes, Španjolska 6. Vinogradarski okoliš - prof. D. Moncomble, Francuska 7. Nove tehnologije - prof. F. Sevila, Francuska Znanstveni odbor čine 78 znanstvenika iz 20 vinogradarskih zemalja, a kao raritet navodim; Južna Koreja, Kina i Maroko. GESCO Poreč 2007 Kao i kod sličnih manifestacija, zadnja održana je uvijek najveća i najbolje organizirana. Tako je i sa simpozijumom koji je održan u Poreču. Čista petica u odnosu na prijašnje GESCO skupove. Mjesto održavanja hotel Dijamant (Valamar grupacija) sa 4*, ugodan prostor, dobra stručna podrška, prije svega volontera (znanstvenika i tehničara) Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča u svakom organizacijskom dijelu, na čelu sa dr. Đ. Peršurićem i dr. Barbarom Sladonja, te kvalitetan rad agnecije Atlas. U brojkama, je to 153 radova kroz 6 sekcija te znanstvenici iz 22 zemlje, novost svakako radovi iz Armenije i Rumunjske, zemlje koje nemaju predstavnika u Znanstvenom odobru. Zbornik radova u dva volumena sa ukupno 1.500 stranica. Dok se ne održi slijedeći GESCO skup, ovo je uzor za sve. GESCO u Hrvatskoj Nažalost vrlo mali odjek, i to mi je žao. Ako isključimo znanstvene radove djelatnika Instituta, onda je to vrlo mali odjek; V. Šimunović i I. Veić "Nacionalni program podizanja novih vinograda u Hrvatskoj", Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Vitanović i sur. "Bakar u vinogradarskim tlima Primoštenskog vinogorja", Institut za melioraciju krša, Split i Zavod za Pedologiju, Agronomski fakultet Zagreb. U "kategoriji" zajedničkih radova - Institut za poljoprivredu i turizam i ostale hrvatske institutcije 3 rada. To su: M.Herak-Čustić i sur. "Prinos i kvaliteta grožđa cv. Sauvignon bijeli na karobnatnim tlima Pleševićkog vinogorja", Zavod za Ishranu bilja, Agronomski Fakultet Zagreb, Zdunić i sur. "Ampelografske karaktersitike i zdravstveno stanje hrvatske autohotne sorte grožđa Prč bijeli", Institut za melioraciju krša, Split te Ganić i sur. (Prehrambeno-biotehnološki Fakultet Zagreb) sa dva rada: "Utjecaj opterećenja na količinu aminokiselina i aromatski sastav sorte CHardonnay" te "Utjecaj opterećenja i odstranjivanja grozdova na kvalitetu grožđa i vina sorte Teran". I to je to. Ako je vinogradarstvo strateška grana Nacionalnog programa poljoprivredne proizvodnje, onda je to premalo radova, a ako to nije, onda je raodva bilo dovoljno. No ono što nije bilo dobro, je prisustvo hrvatske znanosti i struke na takvom skupu. Malo, gotovo ništa. Nažalost nisam bio svo vrijeme na skupu, ali primjetio sam samo dvoje i to gosp. Šimunović (HZPSS) i mr.sc. Zdunić iz Splita. Možda još netko, ali ih ne prepoznajem. Aktivni dopirnos Hrvatske vinogradarske struke u raspavama pojedinih sekcija, ako izostavimo znanstvenike Instituta iz Poreča; minoran, ravan nuli, dok je sa druge strane bilo više od 100-tinjak znanstvenika iz svih vinogradarski važnih zemalja Europe i Svijeta. Šteta. Hrvatska struka i znanost, mogli su jako profitirati, jer imalo se je koga pitati, od koga čuti odogovor i raspravljati sa kime. Stara balkanska boljka... mi sve znamo, nitko nama nije potreban. GESCO na Web-u Malo ili ništa. Na adresi www.gesco.com nalazi se nešto drugo, www.gesco.info isto tako, neki drugi sadržaj, www.gesco.org isto tako, ništa, pa ni na www.gesco.fr nema ništa. Domena www.gesco.hr je slobodna i prazna, a www.gesco.cc ne postoji. Niti na google-u ništa bolje. Prvih 10 linkova imaju sasvim drugu temu. A i na wikipedii, ništa. Doista šteta, ako je medij današnjice Internet, a na njemu nema/tj. nisu dostupne u prvom "nivou" inforamcije o GESCU. A ako ništa ne ide onda www.pogodak.hr i tamo se može vidjeti bar malo; www.totalportal.hr prenosi vijest iz Vjesnika te se nalaze i stranice Instituta za poljoprivredu i turizam o GESCO skupu, koja je i službena stranica 15. GESCO skupa. I naravno ovaj mali blog. (u slijedećm nastavku; Politika vs. struka, te nekoliko riječi o pojedinim sekcijama i radovima). |
23.06.2007., subota
Prekid u pisanju bloga
|
Zbog prometne nezgode koju sam imao u četvrtak, 14.06.2007, nisam u mogućnosti pisati (jedno kraće vrijeme) ovaj blog. Ako sve bude u redu, već od ponedjeljka, 25.06.2007 krećem ponovo u aktivno pisanje. U međuvremenu, skupio sam još dosta novih materijala, koji će se objaviti (Info sa GESCO skupa u Poreču, IQ istarska malvazija i još toga). Pozdrav Blogerima Autor Bloga David Gluhić |
19.06.2007., utorak
Lijepo je biti vinar!
|
(Glas Istre, 18. lipanj 2007, R. Selan) ODRŽANA DRUGA SMOTRA VINA ISTOČNE ISTRE »SKITAČA 2007.« Skitača je pravo mjesto za ovaj skup jer osim što se nalazi na polovici isto ne istarske obale, ona svojim kamenim kućama izgrađenim na 470 metara visokoj krševitoj gori simbolizira oporost te strane Poluotoka, gdje je dobra kapljica to dragocjenija što ju je teže proizvesti. Raška udruga poljoprivrednika »Ulika« i Općina Raša sa svojom Turističkom zajednicom priredile su u subotu Drugu izložbu vina istočne Istre »Skitača 2007.« Izlagalo je 67 proizvođača, od Pule do Kastva, a posjetitelji su mogli kušati 94 uzorka vina. Komisija za ocjenjivanje u sastavu predsjednik Sandi Paris, enologinja Melinda Cossetto, Branko Franković, Pino Jelić i Ranko Blažina dodijelila je 10 zlatnih medalja, 26 srebrnih, 32 brončane te 26 počasnih priznanja. - Pozive smo poslali na 120 adresa. Cilj nam je okupiti male proizvođače koji nisu poznati kao oni sa zapadne obale Istre, ali zaslužuju priznanje za svoj trud, kaže predsjednik »Ulike« Marčelo Tenić. - Ne biste vjerovali tko sve proizvodi vino! Kako su ti ljudi došli do grožđa, to je njihova stvar, ali činjenica je da su se trudili od njega napraviti dobro vino, rekao je načelnik Josip Knapić najavljujući podjelu priznanja. Tako je, primjerice, bivši pićanski načelnik Branko Ružić odnio zlato za malvaziju i broncu za vranca, a sadašnji načelnik Đani Franković broncu za malvaziju. Premda je popis vinara bio izrazito muški, dvije proizvođačice koje su se u njemu našle nisu prošle bez odličja: Dana Rubinić iz Moščeničke Drage osvojila je srebro za malvaziju, a Lorena Dušati iz Ravni zlato za chardonnay. Kako je ova vjeroučiteljica u osnovnoj školi počela proizvoditi vino? - Moj suprug Renato je s time počeo prije tri godine. Ali, budući da je on pomorac, proizvodnju sam morala dovršiti ja. I moram priznati da mi se svidjelo, kaže Dušati, kojoj je pripalo i srebro za merlot te bronca za vranca. Enolog Goran Baćac iz Kukurini na Pićanštini najmlađi je sudionik. Zlato je osvojio merlotom pod imenom Calypsa Nera. - Merlota proizvodimo oko četiri, a malvazije oko sedam tisuća litara, dakle ukupno oko vagon vina. Tu ćemo proizvodnju udvostru iti za tri, četiri godine, kad u rod dospiju teran i cabernet koji smo nedavno posadili, kaže on. - Divim se sinu Feruču i unuku Goranu da su počeli to raditi. Ja sam u godinama i pomažem koliko mogu, kaže njegov djed Anton. On nije izlagao, ali svakako zaslužuje priznanje kao najstariji vinar na smotri. Članovi udruge »Kastavska belica« dali su deset uzoraka i svi su osvojili ili srebro ili broncu. Predsjednik Arsen Jardas osvojio je srebro za bijelo vino i broncu za malvaziju. Uz kuću s crnim i kuću s bijelim vinima, publiku je privlačio i štand sa slavonskim vinima. Naime, gosti smotre bili su vinari Veličkog vinogorja iz Požeško-slavonske županije. Možda i više nego na dobru kapljicu pozornost je bila usmjerena na izvorni kulen, koji se služio uz degustaciju. Gosti su se predstavili i glazbeno pa su se nastupi tamburaškog orkestra smjenjivali s nastupima domaćeg RKUD-a »Rudar«. U večernjim satima koncert je održao Šajeta uz Duo Fenix. Popratni sadržaji smotre bili su planinarski izlet na vrh Oštro, predavanje o kušanju vina i nastup labinskih pjesnika. |
13.06.2007., srijeda
Predstavljeni rezultati solarizacije
|
(Glas Istre, 12. lipanj 2007, autor: T. Kocijančić) Organizirano je predstavljanje i degustacija vina dobivenog u projektu »Solarizacija«, koji je vodio predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Bernard Kozina. Riječ je o posebnoj metodi proizvodnje - u vinogradu se ispod redova postavljaju folije sa spektrom tzv. viteksol. Svjetlo se pomoću njih reflektira od sunca, što povećava temperaturu i smanjuje vlagu te utjecaj bolesti na grozdove. Rezultat je više šećera i boje, a manje kiselina, pojasnio je direktor AZRRI-ja i pomoćnik županijskog pročelnika za poljoprivredu Gracijano Prekalj. - U tri smo godine utvrdili kako i na koju sortu utječu folije. Najbolji rezultati postignuti su kod caberneta sauvignona, a metoda se pokazala dobrom za najbolje vinogradare koji bi trebali razmisliti o korištenju folija, jer bi od bolje kvalitete sirovine dobili vrhunsko vino. Trenutno se solarizacija koristi samo u istraživanjima. AZRRI je za tri godine izdvojio 70 tisuća kuna te još toliko za Muškat ružu porečku, jer takvo vino nedostaje u istarskoj ponudi, kazao nam je Prekalj. ---------- Pohvale i kritike: Prije svaga značenje kratice AZRRI: Agencija za ruralni razvoj Istre. Pohvale kolegi B. Kozini za istraživanja sa folijom viteksol. Nadam se da će na temelju dobivenih rezultata solarizacija zaživijeti u praksi. Uskoro ću spremiti post na temu solarizacije; one u prirodnm uvjetima te solarizacija upotrebom folija. Drugi dio moje kritike, je zadnje poglavlje, a to je tema istraživanja sorte Muškat ruža porečki. Nažalost, agencija AZZRI ima jaku političku i slabu stručnu pozadinu (zbog toga je i osnovana, ali o tome drugom prilikom). Naime, u Institutu za poljoprivredu i turizam, se već duže vremena provode istraživanja sa sortom Muškat ruža porečki - tehnologije u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji (selekcija biotipova, aromatske karakteristike, tehnologija likerskog vina i dr.), međutim agencija AZZRI umjesto sufinanciranja navedenih istraživanja (Institut posjeduje svu potrebnu infrastrukturu) provodi svoja vlastita istraživanja, što u načelu nije posao agnecija, pa niti onda ove agencije za ruralni razvoj. Šteta. Još jedan dug prošlosti, koji ograničava razvoj budućnosti, ili "balkanski sindrom" na hrvatski način. Inače, na posljednoj Vinistri, 2007, Muškat ruža likersko vino, proizvedeno u podrumu Instituta za poljoprivredu, dobilo je brončanu medalju sa 74,67 bodova. Bila su predstavljena još dva vina iste sorte, ali drugog tipa (Vina Cattunar, 81,33 boda, srebrna medalja i Petar Poletti, 80,33 boda, isto srebro. |
Brtonigla dobila sedam zlatnih vinara
|
(Glas Istre, 12. lipanj 2007, autor: T. Kocijančić) U BRTONIGLI ODRŽANA DVADESET I TREĆA FEŠTA ISTARSKE MALVAZIJE Atrakcija nedjeljne fešte bila je prva utrka bačvama »Gradova vina« u glavnoj mjesnoj ulici, koja je privukla mnoštvo znatiželjnika i navijača, a prvo mjesto osvojio je par Diego Denardi i Federico Pianca iz Italije. Zlatne medalje za kvalitetna vina na 23. fešti istarske malvazije, održanoj prekjučer u središtu Brtonigle, osvojili su Marino Rossi iz Vižinade, umaška tvrtka Polesina, Moreno Coronica iz Koreniki kod Umaga, Ravalico F. & F. iz brtoniške Nove Vasi, Nello Cossetto iz Kaštelira i Moreno Degrassi iz Bašanije. U kategoriji stolnih vina zlato je pripalo Claudiju Visintinu iz Umaga. Srebrna odličja za kvalitetna vina pripala su obitelji Geržinić, Francu Cattunaru, talijanskom Europarovelu, Peteru Polettiju, Vinariji Novigrad, Ireneu Celegi, Valteru Kocijančiću, Veraldi, Nerinu Visintinu, Duviliju Ziganteu, Igoru Grgiću, Robertu i Dorjanu Koreniki, Brunu Fernetiću, obiteljima Vivoda i Dešković, Eciju i Rudolfu Boninu, Leonardu Palčiću, Ivanu Damjaniću, tvrtki Škerk i kletu Rodica. Broncu su osvojili Milenko Matić, Otium, Guido i Ingrid Mahnič, Korenika & Moškon i tvrtka Buri in Mont. Kod stolnih vina srebro je podijeljeno Rinu Černcu, Vinoveritasu Andree Bassanesea, Gambalettu Ecija Činića te Rinu Radinu, a bronca Dariju Sirotiću, obitelji Dobrovac, Morenu Ivančiću, Marcelijanu Fernetichu, Renatu Beninicu i Ginu Visintinu. - Općina podupire poljoprivrednike, sufinancira kupnju sadnica, a da bi im još više pomogli, razmišljamo o instalaciji meteoroloških postaja i ekološkoj proizvodnji. Vladi i Saboru upućujemo apel da izmijene zakonsku odredbu o 0,00 promila, jer su uvođenjem tog ograničenja vinarima učinjene velike štete, kazao je općinski načelnik Doriano Labinjan. Vina, pristigla iz Hrvatske, Italije i Slovenije, ocjenjivali su domaći i talijanski enolozi Melinda Cossetto, Sandi Paris, Cesario Grassi, Tito Cuccaro i Aldo Masi, i to 31 uzorak kvalitetnih i 15 uzoraka stolnih vina. Najveća atrakcija nedjeljne fešte bila je prva utrka bačvama »Gradova vina« u glavnoj mjesnoj ulici, koja je privukla mnoštvo znatiželjnika i navijača. Prvo mjesto osvojili su, zahvaljujući višegodišnjem iskustvu, Diego Denardi i Federico Pianca iz Italije. Drugi su bili Vilijam Đurđević i Moreno Mamilović iz Grožnjana, zatim ekipa iz Brtonigle Ivica Klarić i Andrea Bassanese, te posljednji Renco Đurđević i Alan Kraljević iz Buja. Na nagradni natječaj s temom »Brtonigla – grad vina«, koji je priredila Općina, prijavilo se 17 autora s više od 20 fotografija. Prvo je mjesto i tisuću kuna osvojio Riječanin Karlo Došen, drugoplasirana je Miranda Legović iz Novigrada kojoj je pripalo 500 kuna, a treći Robi Sironić iz Umaga koji je dobio prigodne darove. Pohvaljeno je i četiri fotografa – Toni D' Avanzo, Peter Valenta, Slađan Dragojević i Željko Bobanović, kojima će biti ponuđen otkup. Njihovi su radovi bili izloženi na fešti. U kulturno-zabavnom programu nastupio je zbor mališana »Voci bianche« Zajednice Talijana Brtonigla te, kao gosti, Limena glazba bujskog ZT-a i folklorna skupina ZT-a Galižana. Večernju zabavu upotpunio je Coctails band na središnjem trgu. Nažalost, zbog drugih obaveza nisam bio u mogućnosti otići do Brtonigle i napraviti poneku fotografiju. Dajem si obavezu kao vino-bloger posjetiti takve slične manifestacije u budućnosti. |
11.06.2007., ponedjeljak
2. međunarodni simpozij Malvazije Mediterana, Italija, Sicilija
|
Najava još jednog zanimljivog simpozija: II međunarodni simpozij «Malvazija na Mediteranu» 2. – 6. listopad 2007. Italija, Sicilija Drugi međunarodni simpozij «Malvazija na Mediteranu», nastavak je na Simpozij održan u Poreču 2005. godine, koji će omogučiti znanstvenicima i proizvođačima vina raznih sorata iz porodice Malvazija razmijenu znanja i iskustava. Prema riječima organizatora, važan je događaj u prikazu vinarske proizvodnje različitih Malvazija, različitih varijeteta ove sorte koji imaju važnu ekonomsku i društvenu važnost u svim proizvođačkim zemljama smještenim na Mediteranu. Teme simpozija: Vinogradarstvo (ampelografija, fito zaštita i management vinogradarstva), Vinarstvo, Ekonomija i marketing. Službeni jezici Simpozija: talijanski, engleski, španjolski (simultano prevođenje osigurano tijekom održavanja kongresa). Za više informacija: Antonino Pisciotta, Tanino Santangelo, Pietro Scafidi Dipartimento di Colture Arboree Viale delle Scienze, Edificio 4 90128 PALERMO- ITALY Phone: +39 0917049011 - Fax: +39 0917049025 e-mail: mediterraneanmalvasias@unipa.it ---------------------------------------------------- Za najbrže, poklanjam dva primjerka Rivista di viticoltura e di enologia, broj 2-3-4/2005 (1. dio radova) i 2-3/2006 (2. dio radova) gdje je objavljen veći dio radova sa navedenog simpozija, Malvazije Mediterana, 2005, Poreč. Iako se radi o talijanskim časopisima, većina radova je na engleskom jeziku. Navedeno šaljem u kompletu, i na moj, vlastiti trošak. Ukoliko netko želi navedeno, molim adresu za slanje na: david@iptpo.hr (obajviti ću samo informaciju da je komplet poslan, kada se javi prvi čitatelj). |
08.06.2007., petak
Nek' vino bude vino
|
(Autorski post) Nek' vino bude vino. Zašto takav naslov, u doba "zlatne" tehnologije proizvodnje vina? Čitajući razne dostupne članke na temu kvalitete vina i slušajući svekoliku struku (proizvođače vina, enologe i dr.) često se koristi termin "cvjetno voćni mirisi“, pa je i moje pitanje na mjestu; jel' vino doista vino. Razvojem biotehnologije u posljednjih 15-tak godina karakter vina je znatno izmijenjen. Od nekada čestog vinskog mirisa i okusa, prešli smo na cvjetno voćne mirise, te vina pomalo gube identitet. Znam da se u industriji vinskih pripravaka vrte ogromni novci, a oni koji imaju mnogo novca imaju i jak marketing, i tako se priča vrti u krug. Dodajte 10 g/hL pripravak A, nakon toga 50 g/hL pripravak B, nakon toga 100 g/hL pripravak C, ali ako dodate i pripravak D dobit će te… „dugo očekivane“ cvjetno voćne mirise. Nažalost, u isto vrzino kolo uhvaćeni su i sami proizvođači vina, često ne razmišljajući da svaki pripravak znači značajno veće ulaganje i porast proizvodne cijene, dok s druge strane vino kao tržišni proizvod mora imati što nižu, konkurentniju cijenu. I time se polako, dobit u proizvodnji pomalo topi, a vina polako postaju sve jednoličnija, cvjetno voćna. Naravno nisam pobornik loših vina (oksidiranih, octikavih i sl.), ali doista volio bi piti dobro vino, vino izrazitih vinskih aroma i mirisa grožđa. |
05.06.2007., utorak
Miješanjem vina do jedinstvenog pjenušca
|
(Glas Istre, 4. lipanj 2007, V. Medić) Završni produkt ocjenjivali su voditelji grupa, a pobijedio je tim koji su činili Ivan Širola, Mirna Širola, Giancarlo Zigante, Giorgio Klaj, Serđo Jugovac i organizator Glauco Bevilacqua. ROVINJ - Po prvi put izvan Italije, ovog je vikenda u rovinjskom hotelu »Park« renomirana vinarija Contadi Castaldi iz talijanske pokrajine Franciacorta organizirala poseban vinski događaj »Igrom do cuvéea«. Cuvée je spoj različitih vina jednog određenog područja koji će u krajnjem proizvodu – pjenušcu – predstavljati mikroklimu i vinovu lozu te regije. Bitno je istaknuti da središnje mjesto u procesu stvaranja cuvéea ima upravo čovjek, jer treba odabrati najbolje od onoga što je priroda stvorila. U igru se stoga uključuju sommelieri, ugostitelji, enolozi, potrošači i novinari, a cilj je spojiti vina jedne pokrajine da bi konačni rezultat mogao predstavljati sve geomorfološke različitosti koje se kriju u njima te ujediniti razne karakteristike u jednu. Šesto izdanje ove igre odvija se u devet etapa. U Rovinju se održao treći susret, gdje su se od šest baznih vina, uglavnom chardonnaya, svih iz različitih podneblja regije Franciacorta, stvarale nove mješavine bogatijeg i punijeg okusa. Glavni enolog tvrtke Contadi Castaldi Mario Falcetti naglasio je da je Franciacorta regija koja se zadnjih 40-ak godina intenzivno okrenula proizvodnji vina, odnosno sadnji vinove loze, i gdje se tradicionalnom metodom proizvodi vrhunski pjenušac. Svaki sudionik unio je svoju osobnost, osjetila i znanje te je potom tim, nakon nekoliko pokušaja, odlučio koju će mješavinu dati na ocjenjivanje. Završni produkt ocjenjivali su voditelji grupa, a pobijedio je tim koji su činili Ivan Širola, Mirna Širola, Giancarlo Zigante, Giorgio Klaj, Serđo Jugovac i organizator Glauco Bevilacqua. Rovinjski će tim zajedno s pobjednicima ostalih etapa otputovati u sjedište vinarije Contadi Castaldi u Adro, gdje će se birati pobjednički cuvée. Rovinju su prethodila natjecanja u Polenzu i Cataniji, a uslijedit će u Latini, Molfetti, Monzi, Lodiju i Motti di Vivenzo. Ovo izdanje broji oko 900 sudionika, koji će pripremiti oko 150 cuvéea. Pobjednička mješavina u Adru će odležati četiri godine i nastat će cuvée »Franciacorta Saten«. Završni pjenušac bit će vrhunske kvalitete i okusa, pripremljen po jedinstvenoj formuli, koja ostaje tajna. Ideja o ovom natjecanju potekla je iz grupacije Terre Moretti, u čijem se sastavu nalaze i vinarije Contadi Castaldi. Ovaj je događaj organiziran u suradnji tvrtke Cibus et terra iz Momjana i hotelijersko-turističke firme Maistra. Evo još dobrih i zanimljivih ideja i prijedloga. Može li se i u Hrvatskoj napraviti nešto takvo ? |
04.06.2007., ponedjeljak
Istarska i dalmatinska vina u hramu tršćanskih i furlanijskih sommeliera
|
(Glas Istre, 3. lipnja 2007, autor E.V.) Istarska i dalmatinska vina u hramu tršćanskih i furlanijskih sommeliera TRST - Drugu godinu zaredom hrvatski generalni konzulat uključio se u promicanje vrhunskih hrvatskih vina na talijanskom tržištu. Krajem tjedna organizirana je izuzetno kvalitetna i stručna degustacija naših vina u prestižnom sjedištu sommeliera regije Friuli-Venezia Giulia, ExpoMittel school. Degustirali su ih stručni sommelieri te polaznici postdiplomskog studija vinogradarstva pri visokoj školi za menadžere MIB iz Trsta. Jedna od najpoznatijih hrvatskih sommelierki, Daniela Kramarić, vodila je stručno predstavljanje, a sve je proteklo uz organizaciju hrvatskog generalnog konzulata, odnosno konzula Ljubice Berić, koja već drugu godinu uspješno obavlja taj zahtjevni posao. U Trstu su ove godine predstavljeni Misal Millenium brut (Peršurić), Malvazija 2006 (Coronica), Santa Lucia 2004 (Kozlović), Grabar (Coronica), Gran Teran 2003 (Coronica), Dingač 2004 (Bura), Muškat Momjanski 2005 (Kozlović). Ako je vino hrvatski strateški proizvod, onda je ovo pravi primjer rada konzula u promicanju Hrvatskih vina. Pitanje koje me muči je: Što li rade ostali hrvatski konzuli i ambasadori ? |
Vino po mjeri: novi izum majstora tržišta!
|
(članak iz Glasa Istre, od 3. lipnja 2007, bez oznake autora) Vino po mjeri: novi izum majstora tržišta! U SAD-u se nudi mogućnost godišnjeg suvlasništva nad određenim dijelom poljoprivrednog imanja. Time potrošač postaje suvlasnik dogovorene parcele te vlasnik poljoprivrednog proizvoda koji se na njoj uzgaja: voća, povrća, vina, ljekovitog bilja itd. Iz Amerike sistem je dospio u Italiju, odnosno u Rim. RIM - Talijani su izuzetno osjetljivi za dobre marketinške poteze koji stižu iz Amerike. Čim prime dojavu da se nešto novoga preko Atlantika sprema, istog trena počinju razmišljati kako to primijeniti kod kuće. Istina, i Amerikanci budno prate što se u Italiji događa jer je Apeninski poluotok raj za sve profesionalce u domeni dizajna i mode. Nakon što su desetljećima vrhunski francuski i talijanski majstori tržišta odradili posao u vezi s kreiranjem svijeta vrhunskih vina i nakon što su jednako uspješno (mukotrpnim radom) proizvodnju vina povezali s određenim teritorijem, osmislivši neponovljiv spoj buteljke s određenim krajolikom, kulturom i poviješću, danas to tržište ulazi u novu fazu. Vinske ceste i agroturizmi postali su prepoznatljiv način spajanja vina s krajolicima, no danas su Amerikanci učinili korak dalje osmislivši sistem još čvršćeg i konkretnijeg povezivanja proizvođača i potrošača. U SAD-u je proradila web stranica »pick your own« koja potrošačima nudi mogućnost sklapanja posebnih ugovora s proizvođačima: za određenu cijenu potrošaču se nudi mogućnost godišnjeg suvlasništva nad određenim dijelom poljoprivrednog imanja. Time potrošač postaje suvlasnik dogovorene parcele te vlasnik poljoprivrednog proizvoda koji se na njoj uzgaja: voća, povrća, vina, ljekovitog bilja itd. Tijekom sezone on može slobodno sudjelovati u radu na imanju: pratiti aktivnost poljoprivrednika, suodlučivati u odabiru tehnologije uzgoja, obrade zemljišta, gnojiva... Na kraju godišnjeg rada i praćenja svih aktivnosti postaje vlasnikom plodova na površini za koju je sklopio ugovor o suvlasništvu. Uz voće i povrće, sistem je najviše primamio ljubitelje vina koji na taj način postaju ne samo vlasnici, nego i proizvođači vlastitih buteljki. Iz Amerike sistem je dospio u Italiju, odnosno u Rim gdje je tamošnja gospodarska komora osmislila sistem prodaje poljoprivrednih parcela na određeno vrijeme. Konkretno, za 120 kvadratnih metara vinograda, čiji je prosječni godišnji prinos ravan 120 buteljki vina, godišnje valja uplatiti 480 eura. Za taj iznos potrošač može sudjelovati u svim fazama uzgoja vinove loze, odlučiti o tehnologiji proizvodnje, o coupageu, odnosno spoju raznih sorti grožđa, o izboru buteljki, pa i odabrati osobnu etiketu i naziv vina. Na poljoprivrednim imanjima koja okružuju talijanski glavni grad broj potrošača koji su odlučili sklopiti posebne ugovore o suvlasništvu s vlasnicima imanja raste iz mjeseca u mjesec. Talijani su izmislili i poseban naziv za takvu kampanju: »Vinski atelje, vino po mjeri« (Atelier del vino, Il vino su misura) i ostvarili pun pogodak. Inače, u Italiji se godišnje potroši oko 2,5 milijardi eura za kupovinu raznih proizvoda na 48.650 registriranih poljoprivrednih imanja. Neposredna kupovina voća, povrća, vina, ulja i raznih sireva na poljoprivrednim imanjima ove godine bilježi porast od 25 posto. U promicanju te nove marketinške faze talijanski su vinogradari iskoristili iskustva nekoliko poznatih imena svjetskog jet-seta koja se već godinama bave proizvodnjom i prodajom vrhunskih vina na talijanskim imanjima: pjevač Sting proizvodi vlastita vina na imanju od oko 300 hektara udaljenom tridesetak kilometara od Firence, Gerard Depardieu postao je dobar proizvođač vina na otoku Pantelleria, dok su Lucio Dalla i Mick Hucknall, pjevač grupe Simply Red, odabrali vinograde podno vulkana Etne u Kalabriji. Nije revolucija, ali je svakako zanimljiv primjer, o kojem vrijedi razmisliti. |
