31.05.2007., četvrtak
15. GESCO simpozij u Poreču
|
Obavjesti svim vino-blogerima da će se u Poreču održati 15. GESCO simpozij. GESCO je skraćenica punog naziva francuskog izvora "Groupe d'Etude des Systčmes de COnduite de la Vigne", što u slobodnom prijevodu znači: Radna grupa na temu uzgojnih oblika vinove loze. Kako je to već 15. simpozij po redu (svake godine u drugoj državi) ima i radova iz područja vinarstva, ekonomije i dr. Simpozij se održava od 20.06-23.06.2007 u Poreču. Više inforamcija na: http://web2.iptpo.hr/ Poziv svima koji mogu doći !!! |
29.05.2007., utorak
Dani otovrenih vinskih podruma u Istri (3)
|
Najbolji Ziganteov teran iz 2004. godine (R. Selan, Glas Istre) PIĆAN - Udruga raseljenih Pićanaca i prijatelja Pićna »Trnoplesari«, Udruga Agropićan te Općina organizirali su u subotu dvije zajedničke priredbe - godišnji susret Trnoplesara i Petivinu, izložbu vina Istre i Primorsko-goranske županije. Skup su otvorili predsjednik raseljenih Pićanaca Anton Glavač, predsjednik Agropićna Feručo Baćac i načelnik Općine Branko Ružić. Njima se kasnije u podijeli diploma vinarima pridružio dožupan Marin Brkarić. Četrdeset i pet proizvođača izložilo je 66 uzoraka vina koje je ocjenjivala komisija u kojoj su bili predsjednik Serđo Bile te Branko Franković, Boris Višković, Lino Sergo i Goran Baćac. Najboljim vinom ocijenjen je teran iz Vinarije Zigante, berba 2004. godine. Slijedi ga teran Irinea i Lucija Celege iz Buja, a treći je refošk Đina Antonca iz Oprtlja. Najviše je bilo prijavljenih malvazija, čak 29, među kojima je zlatnu medalju dobilo njih devet, isto toliko srebrnu, a šest ih je dobilo brončano odličje. Od ostalih bijelih vina zlato su zaslužili po jedan chardonnay, muškat i maraština. Među crnim vinima tri zlata pripala su teranu i refošku te po jedno merlotu, vrancu, cabernet souvignonu, plavcu i specijalnom vinu. U večernjim satima pjevao je Alen Lazarić i grupa Anđeli. Pozdrav mojim bivšim studentima; Borisu Viškoviću i Goranu Baćcu. Hrabro naprijed i neka i taj dio Istre oživi vinarsku tradiciju. |
Dani otvorenih vinskih podruma u Istri (2)
|
Malvazija iz glinenih amfora (L. Jelavić, Glas Istre) VINAR MARINO MARKEŽIĆ PREDSTAVIO JEDINSTVEN NAČIN PROIZVODNJE VINA To je zapravo povratak prirodi, jer naš novi proizvod nismo proizveli u vinariji, nego u prirodi, kaže ugostitelj i vinar Marino Markežić KREMENJE - Poznati istarski ugostitelj i sve poznatiji vinar Marino Markežić iz Kremenja nastavlja s istraživanjima i novim iskušenjima u proizvodnji malvazije. U novoj vinariji Stancija Kabola stvara novitete u proizvodnji vina, pa je tako nakon potpuno novog načina proizvodnje malvazije koja je godinu dana nakon mecerizacije odležala u hrastovim bačvama, na red stiglo još jedno iznenađenje koje je predstavio brojnim novinarima, poslovnim partnerima i drugim gostima. - Odlučili smo malvaziju stvarati kroz duže razdoblje u glinenim posudama koje se proizvode u dalekoj Gruziji, koja je poznata po grožđu i vinu. U svijetu je nekoliko entuzijasta koji su to isto pokušali s drugim sortama grožđa, a ovo je prvi put da se to pokušalo i s malvazijom. To je zapravo povratak prirodi, jer naš novi proizvod, malvaziju koju smo nazvali Amfora Kabola, zapravo nismo proizveli u vinariji, nego u prirodi, gdje je bila u potpunom kontaktu sa zemljom, kaže Markežić. Korištenje zemljanih amfora u postupku stvaranja vina omogućava podizanje kvalitete, jer je ležanje mladog vina bez uklanjanja grožđanih lupina sve do proljeća, a zatim prešanje, najstariji način proizvodnje vina. Takvo vino u vinariji Kabola dozrijeva u velikim drvenim bačvama, zadržavajući sve osobnosti malvazije. Da bi se dobio veći dojam promjene, Markežić je gostima prvo ponudio malvaziju Kabola 2006. proizvedenu u bačvama od inoxa, a zatim malvaziju Reserve' – berba 2005. proizvedenu u velikim hrastovim bačvama, da bi na kraju svi uživali u neobičnoj strukturi i karakteru Amfore. O tehnologiji proizvodnje i karakteristikama novog vina Amfora te o somelijerskom pristupu govorili su Natale Favretto i Sandi Paris. Naravno, degustacija novog vina prošla je uz obilje delicija, uz oduševljenje brojnih gostiju u neobično uređenom i ugodnom ambijentu Stancije Kabola, gdje se nalaze vinarija i svi ostali prateći sadržaji. |
Dani otvoreni vinskih podruma u Istri (1)
|
Slijedi tekst iz tiskovine Glas Istre, broj objavljen 28. svibnja 2007. Kako je naime nedjelja, 27.svibnja bio Dan otvorenih vinskih podruma, ista je tiskovina događaj popratila sa tri člnaka. Članke na temu vinogradarstva i vinarstva iz Glasa Istre ću često objavljivati jer su dostupni on-line svega 24 sata (samo zadnji tiskani broj), pa ih je kasnije vrlo teško naći (nema arhive članaka). Pa evo redom: Krasna istarska vinska priča (V. Habereiter, Glas Istre) Osamdesetak vinara otvorilo je svoje podrume. Uz degustaciju posjetitelji su imali prilike vidjeti bačve i prostore u kojima sazrijevaju kvalitetna istarska vina KALDIR - Deveti Wine Day – dan otvorenih vinskih podruma u Istri i ove je godine okupio velik broj posjetitelja. Posljednja nedjelja u svibnju prepoznatljiva je po vinu i vinarima koji toga dana prezentiraju svoju ponudu i viziju vinskog itinerara. Osamdesetak vinara otvorilo je vrata svojih podruma. Uz degustaciju posjetitelji su imali prilike vidjeti bačve i prostore u kojima sazrijevaju kvalitetna istarska vina. Vinski dan počeo je jučer ujutro u podrumu obitelji Benvenuti u Kaldiru kraj Motovuna, čija je malvazija dobila priznanje kao najbolja istarska malvazija 2007. godine. Službeni početak vinskog dana proglasio je istarski župan Ivan Jakovčić, koji je čestitao obitelji Benvenuti za sjajne rezultate postignute u posljednje tri godine. - Ovo je dokaz da upornost uz ljubav može vrlo brzo dati odlične rezultate. Imamo očito još velikih mogućnosti, a bitno je da kultura vina u Istri sve više raste i već je dostigla visoku razinu, tako da danas imamo nekoliko vrhunskih i velik broj kvalitetnih vina. Vinska priča Istre je uspjela i sada je treba oplemenjivati brendovima, rekao je župan Jakovčić. On je istaknuo da je nedavno prezentirana i prva istarska malvazija iz amfore marke Kabola, proizvedena po metodama starim pet tisuća godina, što je jedan od dokaza da kvaliteta malvazije nema granice. Županijski pročelnik za turizam Denis Ivošević rekao je da dan vina omogućava prezentaciju ponude podruma i konoba na najbolji način, što je cilj susreta – ispričati što bolju turističku priču o vinu. Nakon degustacije i obilaska podruma, vinska karavana uputila se u podrum Coronica u Koroniki kraj Umaga, a popodne je bilo rezervirano za obilaske vinskih itinerara po vlastitom ukusu. Svi koji su odlučili doći dobili su kartu s vinskim putokazima Istre kao vodičima kroz najbolje vinske podrume i konobe Bujštine, Poreštine, Vodnjanštine, Rovinjštine, Pazinštine i Buzeštine. Nakon Vinistre, dan vina drugi je po važnosti vinski događaj u Istri. |
28.05.2007., ponedjeljak
Velika vina za razmjerno mali novac by Jutarnji.hr
|
Kao što rekoh, prenosim zanimljive informacije iz svijeta vinogradarstva i vinarstva. Ovaj puta prenosim članak iz Jutarnjeg lista (datum obajeve 5. svibnja 2007; autor D. Butković). Nadam se da iznošenjem izvora i autora podataka ne kršim Autorska prava; a ako i kršim kršim na opće dobro, pa nek' me tuže ... samo bum još poznatiji, na naslovnici Jutarnjeg, ha, ha.... A evo i članka: Velika vina za razmjerno mali novac (D. Butković, Jutarnji list) Unatoč velikom komercijalnom uspjehu unatrag desetak godina, sherry je i dalje jedno od najpodcjenjenijih vina na svijetu. Privilegij razmjerno niskih cijena za vrhunski sherry odnedavno mogu koristiti i hrvatski potrošači. Naime, u Hrvatskoj su se ovih dana pojavili Fino, Manzanilla, Oloroso, kao i dva slatka sherryja iznimno uglednog proizvođača Emilio Lustau. Sherry, jedan od simbola španjolske vinske industrije, proizvodi se u Andaluziji. Najbolji vinogradi, karakteristični po bijeloj zemlji, koja se zove albariza i koja se velikim dijelom sastoji od krede, nalaze se u radijusu od 30-ak kilometara od grada Jereza, po kojem je nastala engleska riječ sherry. Sherry se danas prodaje s tri službena naziva: sherry, jerez i xeres (francuska inačica). Sherry se proizvodi pretežno od grožđa palomino fino. U apelaciji su još dopušteni pedro ximenez i moscatel, koji se uglavnom koriste za vinifikaciju vrlo, vrlo slatkih vina. Proizvodnja sherryja posve je jedinstvena: naime, kada vino završi fermentaciju, na njemu se razvije ili ne razvije pokrivač od prirodne plijesni, koji se zove flor. Ako se flor snažno razvije, vino se svrstava u kategorije koje se zovu fino ili manzanilla (manzanilla se proizvodi posve istim postupkom kao Fino, ali u području oko grada Sanlucar de Barrameda). Ako se flor ne razvije, vino se odmah fortificira do 18 do 20 posto alkohola te se svrstava u druge kategorije sherryja, primjerice oloroso koji je mnogo bogatiji i gušći. Fino i manzanilla također se fortificiraju, ali najčešće samo do 15,5 posto, s tim da se u Španjolskoj prodaju i nefortificirane verzije fina i manzanille, s prirodnih 13 do 13,5 posto alkohola. Fino i manzanilla posve su suha vina koja izvanredno funkcioniraju kao aperitivi i kao pratnja uz školjke, osobito kamenice, uz rakove, uz plavu ribu, ali i uz pršut i kulen. Njihov jedinstveni, bogati bouquet, pomalo egzotičan i snažan okus (koji zbog flora u sebi sadrži i elemente mladog extra brut šampanjca), te minutama dugi aftertaste, čine od ispijanja dobrog fina i dobre manzanille vrhunsko hedonističko iskustvo koje je šteta propustiti i koje se može financijski podnijeti. Vinarija Emilio Lustau vjerojatno je najbolje ocjenjivani proizvođač sherryja. Na našem se tržištu sada nalazi pet etiketa iz njihova vrlo širokog portfelja, među kojima posebno želim upozoriti na Manzanillu Papirusa i Fino Jarana jer je riječ o vinima koja se doista idealno slažu s hranom. Manzanilla, koju karakterizira uzorna kombinacije svježine, okusa i mirisa kvasca, ali i orašastih okusa, spada među najbolja vina ovog tipa koje sam uopće kušao. Osobna iskaznica: Vina: Manzanilla Papirusa i Sherry Fino Jarana Proizvođač:Emilio Lustao, Španjolska Grožđe: Palomino Fino Alkohol:15,5 posto Uvoznik: Vivat , Zagreb Gastronomska preporuka: osim što i Fino i Manzanilla sjajno funkcioniraju kada ih pijete same, po vrućini, u njima se ozbiljno uživa uz kamenice, sashimi, sushi,kozice, ali i gavune , srdele, inćune ili carpaccio od grdobine Ocjene: Manzanilla 9/10 bodova Fino Jarana 8-8,5/10 bodova Cijena: oko 120 kuna ... i ne bi se baš složio oko naslova, 120,00 kuna ipak nije razmjerno mali novac, u zemlji gdje prosječna plaća iznosi oko 4.500,00 kn. |
Koliko vina proizvode naši susjedi (1) - Italija
|
Upravo su postali dostupni službeni podaci za Italiju (www.istat.it), pa ih navodim: Tijekom 2005. ubrano je ukupno 68,9 miliona dt (decitona, kvintala, 100 kg) grožđa za proizvodnju vina (-5,2% manje nego 2004. godine) i 16,6 miliona dt stolnog grožđa (porast od 17,1%). Ukupno je proizvedeno 50,6 miliona hL (100 L) mošta. Od toga vina DOC (Denominazione di origine controlata - pandam našim vinima kontroliranog porijekla) i vina DOCG (Denominazione di origine controlata e garantita - pandam našim vrhunskim vinima sa geografskim porijeklom) čine 31,3% od ukupne proizvodnje, vina sa oznakom IGT (Indicazioni geografiche tipiche - teško je naći pandam našim vinima, jer je to klasa između stolni i kvalitetnih vina u našoj kategorizaciji, u slobodnom prijevodu su to stolna vina s geografskim porijeklom) čine 26,8% i obična stolna vina čine 41,9% (skoro polovina ukupne proizvodnje !!!). Prema kategoriji crno/bijelo situacija je slijedeća: bijela vina 53,3%, crna vina 46,7%. Potruditi ću se naći podatke i za ostale susjede. Zasad toliko. |
Novi blog iz područja vinogradarstva/vinarstva
|
Otvaram novi blog na temu vinogradarstva i vinarstva. Namjena bloga je pregled zanimljivih informacija, novosti i sl. iz područja vinogradarstva i vinarstva iz Hrvatske ali i izvan nje. Nadam se da će blog biti zanimljiv izvor informacija na korist široj publici. Informacije ću postavljat prema svom vlastitom odabiru, ali isto tako i na upite korisnika (ako istu mogu pronaći i objaviti). mr.sc. David Gluhić Institut za poljorivredu i turizam, Poreč www.iptpo.hr |
