14.07.2007., subota
Rusko tržište vina, 2007.
|
Jučer podaci o Španjolskoj, danas je na redu Rusija - zemlja vodtke. Iako je Rusija zemlja hladna; snijeg i leda, gdje samo vodtka dobro grije, izgleda da i vino ima prilike. Evo i podataka za 2006. godinu: Ukupni uvoz vina u Rusiju iznosi 5,59 mil. hl. vina, sa brutto ostvarenih prihodom od 554 mil. USD (prosječna brutto cijena je 1 USD/1 lit. vina). Prvi uvoznik je Španjolska, sa 1,56 mil. hl. vina sa brutto ostvarenih prometom od 95 mil. USD (prosječna brutto cijena je 0,6 USD/1 lit. vina) te potom slijedi Francuska sa 1,06 mil. hl. vina i brutto prometom od 123 mil. USD (prosječna brutto cijena je 1,16 USD/1 lit. vina). A Hrvatska je ... tu gdje je. Sa svojih novih (za sada neostvarenih) 13.000 ha teško da će opskrbiti i domaće tržište, a Rusija je daleko... Daleko je i Španjolcima. |
13.07.2007., petak
Španjolsko tržište vina, 2007.
|
Nakon duže vremena, podaci o stranim tržištima vina. Ovoga puta je na redu Španjolska. Prije sveg dobri podaci. Prošlu godinu, 2006. izvoz španjolskih vina porastao je za 4%. Podaci za prvo tromjesečje 2007. su još bolji; porast +12%, ili u brojevima to iznosi: 4,62 mil. hl. vina, brutto promet od 519 mil. Eur sa prosječnom izvoznom cijenom od 1,12 Eur/Lit. vina. Glavna izvozna tržišta za španjolska vina su: SAD (porast 30% u volumenu izvoza i 15% u ostvarenom brutto prihodu), potom Rusija i Velika Britanija. |
09.07.2007., ponedjeljak
Poticaji za sadnju novih vinograda; Italija, Španjolska i Francuska
|
Iako se često može čuti i pročitati u raznim tiskanim izvorima, da se u naprednim vinogradarskim zemljama Europe ne potiče sadnja vinograda, informacija nije u potpunosti točna. Prema podacima koji su dostuoni na www.agricolturaitalianaonline.com prenose se podaci o tome kako se potiče sadnja (i obnova vinograda) u europskoj uniji, napose Italiji, Španjolskoj i Frnacuskoj. Prema europskoj direktivi Ce.n 1493/1999 članice EU imaju pravo na financijsku pomoć prilikom obnove i nadosađivanja vinograda, radi očuvanja stabilnosti tržišta, održavanja sortnosti pojedinih vinogradarskih regija i poboljšanje agortehnike vinograda, ali nije dopušteno koristiti novčanu pomoć za sadnju novih vinograda. Ili sažeto, novčana pomoć za održanje postojećeg broja ha vinograda, a ne za sadnju novih (do tada nepostojećih) vinograda. A o koji se ciframa i iznosima radi? Tijekom kampanje 2005-2006 odobrena su slijedeća financijska sredstva; prema pojedinim državama: Italija - 96,6 mil. EUR za površinu od 14.714 ha, Španjolska - 158 mil. EUR za površinu od 23.352 ha, te Francuska - 108,2 mil. EUR za površinu od 12.302 ha. Tijekom kampanje 2006-2007, odobrena su slijedeća financijska sredstva; Italija - 99,8 mil. EUR za površinu od 13.056 ha, Španjolska - 159,5 mil. EUR i Francuska 110,9 mil. EUR. Nažalost ne navode se podaci o planiranim površinama obnovljenih vinograda. Kako to izgleda na primjeru Italije. Godišnje se financira obnova oko 13 - 14 tisuća ha vinograda (skoro kao ukupne površine svih vinograda u Hrvatskoj), za što iz "eu-blagajne" dobivaju oko 96 mil. EUR. Prema podacima dostupnima iz talijanske stručne literature, cijena podizanja 1 ha novog vinograda, te troškovi do stupanja u rod (3. godina), na uzgojnom obliku Guyot iznosi 20.172,36 EUR, dok je prosječna cifra EU pomoći 7.643 EUR/ha. Nije previše, ali vinogradara veseli, da iz EU stiže gotovo 30% potrebnih troškova (kao nepovratna pomoć). I tako, iz godine u godinu, EU ipak spašava svoje vinogradare. Nadam se da će i "Zagreb" spašavati, svoje hrvatske vinogradare. Autor bloga. |
05.07.2007., četvrtak
Zanimljivi radovi sa GESCO skupa, Poreč, 2007 (1)
|
U slijedećih nekoliko postova potruditi ću se predstaviti nekoliko najzanimljivijih radova na nedavno održanom GESCO skupu u Poreču, 2007. godine. Za ovaj post odabran je slijedeći rad: Nacionalni program podizanja vinograda i njegovo provođenje V. Šimunović, I. Veić, Hrvatski zavod za poljoprivredu savjetodavnu službu, Zagreb (Navode se djelovi teksta iz rada i izlaganja) Kako bi potakla sadnju novih površina višegodišnjih nasada Vlada Republike HRvatske u ljeti 2004. godine na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, usvojila je Operativni program podizanja višegodišnjih nasada vinograda, maslina i voćnjaka. Cilj je tog programa da se u razdoblju do ulaska u Europsku uniju posadi oko 33.500 ha novih višegodišnjih nasada kako bi se (I) pokrenuo razvoj poljoprivrede, (II) povećala dohodovnost, zaposlenost i izvoz te (III) pokrenuo razvoj pratećih grana gospodarstva. Nacionalnim programom podizanja vinograda planira se podizanje 13.000 ha novih nasada vinograda, do ulaska Hrvatske u Eurposku uniju. Rezultati Tako je utvrđeno da je u razdoblju jesen 2004 - jesen 2006. (tri godine, op. autora bloga) ukupno posađeno 4.520 ha vinograda. Iz kreditinih sredstava HBOR-a posađeno je oko 200 ha (ili 4,42%, op. autora bloga), a oko 4.320 ha posađeno je uz financijsku pomoć ostalih izvora: sustava državnih poticaja, sredstava županija i lokalne uprave, te vlastitih financijskih sredstava (prikazano u slijedećim prilozima): (autor bloga navodi sažetke navedenih tablica) Tablica 1. Sadnja vinograda u razdoblju 2004-2006 po županijama --------------------------------------------------------------------- Ukupno posađeno u tri godine: 4.520 ha Od toga: 1. Istarska županija: 982 ha 2. Vukovarsko-srijemska županija: 750 ha 3. Osječko-baranjska županija: 733 ha 4. Požeško-slavonska županija: 402 ha 5. Splitsko-dalmatinska županija: 361 ha 6. Zadarska županija: 289 ha 7. Dubrovačko-neretvanska županija: 199 ha 8. Šibensko-kninska županija: 164 ha te ostale županije sa manje od 100 ha u trogodišnjem razdoblju. Komentar autora bloga: U svakom slučaju vrijedan nacinalni projekt, ali ipak na staklenim nogama. Teško je dokučiti na osnovi čega je donešena odluka da se sadi baš 13.000 ha novih vinograda. Da li je to zamjena za postojeće stare vinograde, pa je efekt obnove nula, ili je to nekih novih 4.000-5.000 ha realnih, jer dio starih će ipak morati biti isključeno iz proizvodnje. Ako je u tri godine posađeno 4.520 ha (prosječno 1.506 ha/godišnje), znači da ostatak do 13.000 ha ćemo zasaditi u slijedećih 5,6 ili točnije 6 godina, iliti do 2013. Europo čekaj nas, nama se ne žuri !!! No ima i dobrih stvari. Pregledom gornje tablice, lako se uočava da Slavonija postaje vinogradarski kraj - ukupno je posađeno u tri godine preko 1.885 ha, što je za svaku pohvalu. Statistički to iznosi 44 % od novi zasađenih vinograda. Hrabro naprijed Slavonijo; biti će dobre Graševine, Rizlinga, Pinota i Sauvignona. Samo tako! No to je samo statistika. Usko bi u prvi pravi rod trebalo doći prvih 1.013 ha koji su posađeni 2004. godine, što iznosi oko 800.000 litara novog vina. Nadam se da će biti i mogućnosti isto i prodati i naplatiti. A to je bruto iznos od oko 1.000.000 EUR-a, što nije malo. Pozdrav čitateljima, i sutra drugi dio tablica |
