uskoplje

28.10.2009., srijeda

26.10.2009., ponedjeljak

24.10.2009., subota

Priča o Eduardu i Feliksu Ne j se, bolan Nekako u ovo vrijeme, krajem listopada 1977. godine, mladi Kenijac Lawrence Kiiru završio je snimanje dokumentarnog filma Ne j se, bolan, diplomskog rada na studiju režije na AKFT-u u Zagrebu. Junaci njegova filma bili su Edward Phirl i Felix Mwale, dječaci iz Zambije, koji su, zajedno s brojnim drugim dječacima, stanovali u bistričkom župnom uredu i školovali se u uskopaljskim školama. Sve te, mahom siromašne, dječake iz uglavnom brojnih obitelji k sebi na stan primao je i o njihovu školovanju brinuo je tadašnji bistrički župnik Franjo Bulić. On je, kako se pričalo, na taj način ispunjavao svoj davnašnji zavjet, da će, ako se spasi od partizanskog streljačkog stroja, svoj život posvetiti Bogu i pomoći siromašnim dječacima iz mnogobojnih obitelji da se školuju i dostojno žive, ne nužno kao svećenici. Preko naših misionara u Zambiji, vlč Bulić pronašao je potrebite i siromašne i u toj dalekoj zemlji, te na taj način dugoj koloni siromašnih dječaka, koji su se školovali i odškolovali iz bistričkog župnog ureda, pridružio i dvojicu zambijskih dječaka, na koje su se Bistričani, nakon kraćeg vremena navikli i prihvatili ih baš kao i druge Bulićeve štićenike. U ono, komunističko doba, takav postupak jednog katoličkog svećenika, dakako, nije mogao ostati nezamjećen, ali, zbog ondašnjeg prijateljstva dvojice diktatora, Tita i Kaunde, nije mogao biti ni sasvim jednoznačan, pa je Eduradu i Feliksu, na čuđenje mnogih, u bistričkoj župnoj kući jedno vrijeme društvo pravio i sin veleposlanika Zambije u tadašnjoj Jugoslaviji, što je, opet, vezalo ruke tadašnjem represivnom aparatu. S vlč Bulićem, iz Bistrice su otišli i svi njegovi dječaci i, naravno, Eduard i Feliks. O njihovu životu nakon odlaska iz Bistrice govorilo se svašta. Pričale su se svakakve priče, koje su, kao i sve priče na ovom svijetu, prepričavanjem rasle i granale se u brojne rukavce, te, tako, ako je u početku u njima i bilo zrno istine, vrlo brzo postajale nepouzdane i nevjerojatne. Zato se je danas, kada i naše sjećanje na Eduarda i Feliksa postaje takvo, dobro podsjetiti da postoji petnaestak minuta Kiiruovog filma da nam to sjećanje podupre i obnovi.

21.10.2009., srijeda

20.10.2009., utorak

Virusni meningitis među školskom djecom! U slučaju pojave bilo kakvih simptoma, iznenadnih glavobolja, povraćanja, ukočenosti vrata i slično, treba se javiti liječniku ... Zavod za javno zdravstvo ŽSB uputilo je ovih dana svim Domovima zdravlja na području Županije, pa tako i uskopaljskom, dopis o poduzimanju određenih mjera u slučaju pojave virusnog meningitisa. Nažalost, ova bolest se pojavila kod nekoliko djece u jednoj osnovnoj školi na području općine Travnik, te je sada u cilju epidemiološkog nadzora nad ovom bolesti, treba provesti određene mjere na razini svake općine. Potrebno je hitno uputiti obavijest svim školskim institucijama o jačoj mjeri zaštite, voditi brigu o higijeni i dezinfekciji prostorija, svaki sumnjivi slučaj treba prijaviti županijskom Zavodu za javno zdravstvo, svako povećanje broja oboljelih pažljivo pratiti jer na jedan slučaj oboljenja dolazi i znatan broj asimptomno oboljelih koji šire ovu bolest. Bez obzira na sve, u slučaju pojave bilo kakvih simptoma, iznenadna glavobolja, povraćanje, ukočenost vrata i slično, treba se javiti liječniku kako bi se uključila prava terapija. Treba se pridržavati preventivnih mjera, održavanje osobne higijene što uključuje često i pravilno pranje ruku te izbjegavanje osoba koje imaju bilo kakvu virusnu infekciju ili prehladu.

19.10.2009., ponedjeljak

Rekonstrukcija zgrade Policijske stanice Kratka vijest Sjednica Vlade Županije Središnja Bosna, 64. po redu, sazvana je za četvrtak 19. listopada 2009. godine, u 9:00 sati. Vlada bi na ovoj sjednici trebala dati suglasnost na izbor najpovoljnije ponude za izvođenje radova za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova na rekonstrukciji zgrade PS Gornji Vakuf - Uskoplje, kao i za obavljanje nadzora nad izvođenjem radova na rekonstrukciji zgrade PS Gornji Vakuf - Uskoplje.

"Bogu draga, a narodu korisna djela..." Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 19. listopada 1976. godine prve tri sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u župu Bistrica. Bile su to s. Zvonimira Nikolić, katehistica i orguljašica, s. Anđa Bagarić, kuharica, i s. Sofija Romac, umirovljena sestra. S. Slavica Buljan u knjizi Ruža na vjetru (Hrvatska uzdanica, 2003.) piše: Raspoloženje župljana, čini se, najbolje je opisala Kroničarka: "Sestre su s veseljem dočekala djeca i žene sa župnikom na čelu. (...) Tu sam imala priliku vidjeti kako su Bistričani s velikom čežnjom i ljubavlju dočekali sestre. Bio je to značajan događaj za župu, posebice za mlade i djecu. Kuća i zajednica stavljeni su pod zaštitu sv. Male Terezije, pa od tada tu kuću i zajednicu zovemo: samostan sv Male Terezije. Uz pomoć žena, djevojaka i djece samostan sv. Male Terezije ubrzo je zasjao u cvijeću, a okruživali su ga i uređeni vrt i lijepi voćnjak. Samostanska vrata od prvog dana bila su otvorena svim dobronamjernicima. Ubrzo nakon dolaska sestre su počele poučavati vjeronauk djecu do šestog razreda, voditi crkveno pjevanje za vrijeme liturgijskih slavlja, uređivati crkvu i kititi oltar, te zvoniti i voditi župno domaćinstvo. Kasnije, sestre su prihvaćale i druga, Bogu draga, a narodu korisna, djela..." Na fotografiji: s. Melanija Cvrtak iz Krupe, sestra Družbe kćeri Božje ljubavi

18.10.2009., nedjelja

Pop festival na Kupresu Kratka vijest Ustanova za kulturu i brazovanje ,,Hrvatski dom“ s Kupresa organizira deseti, jubilarni, festival zabavnih pjesama POP FEST-KUPRES 2009.. Finalna večer festivala održat će se u velikoj dvorani Doma, 24. listopada 2009. god. s početkom u 19:00 sati. Nastupit će izvođači iz Kupresa, Mostara, Livna, Uskoplja, Šujice, Rame, Tolise, Busovače te iz Đakova.

17.10.2009., subota

13.10.2009., utorak

Vesela Straxa Dogodilo se na današnji dan Sredinom 15. stoljeća u Uskoplju su se žestoko prelamali interesi hercega Stjepana Vukčića Kosače, nasljednika 1435. godine preminulog Sandalja Hranića Kosače i kralja Stjepana Tomaša (1443.-1461.). Veći dio Uskoplja kontrolirao je kralj Stjepan Tomaš koji se upravo na današnji dan, 13. listopada 1450. godine, jednim pismom javlja Mlečanima iz Vesele Straže (Vesela Straxa), dakle, upravo iz one Vesele Straže, ostaci koje su prije tri godine, a točno 555. godina od Tomaševa pisma, vandalski uništeni i sravnjeni sa zemljom.

12.10.2009., ponedjeljak

Blagoslovljen kamen temeljac crkve u Bistrici Dogodilo se na današnji dan... Na današnji dan, 12. listopada 1941. godine generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije dr Antun Buljan uz asistenciju župnika Alojzija Žagara i fra Stanka Bogeljića blagoslovio je kamen temeljac nove crkve u, tada novoj župi Bistrici. Prije izbijanja Drugog svjetskog rata u Bistrici je bila planirana izgradnja veće crkve prema nacrtu ing Pavline. Djelomice su joj čak i temelji bili sagrađeni. Međutim, od tog se projekta koji je koštao oko 2.000.000,00 dinara, zbog financijskih razloga, odustalo, pa je prihvaćen znatno jeftiniji projekt (koštao je oko 136.000,00 dinara), koji je zapravo bio projekt crkve u Žabljaku. Nadbiskup Šarić složio se sa zamolbom župnika Žagara, sugerirajući mu da prvotni projekt ustupu drugima i time umanji troškove. Iako su osobito tijekom 1942. godine na području Uskoplja bila intenzivna bojna djelovanja, crkva je prema jednom dopisu župnika Žagara, već u lipnju 1943. godine bila pod krovom (Škegro). Tako je prva bistrička crkva u potpunosti sagrađena u toku rata, a ovdje kao zanimljivu podudarnost spominjemo i činjenicu da je u bistričkoj župi i za posljednjega rata dovršena izgradnja jedne crkve - one u Vilić Polju.

Plati pa nosi... Fahrija Ćelić traži odštetu od B. Bardot Medvjedi o kojima je bilo riječi u jučerašnjem postu, a koje želi spasiti slavna Bardot, “zatočeni” su u kavezu kod restorana “Fahrijin ribnjak” na cesti Uskoplje - Fojnica i služe samo kao rekviziti i reklama vlasniku birtije u planini, Fahriji Ćeliću, koji, vrlo važno, od Brigitte Bardot traži odštetu za medvjede. Nevjerojatno!

11.10.2009., nedjelja

Brigitte Bardot želi spasiti medvjede zatočene na privatnom imanju blizu Uskoplja U pismu resornom ministru slavna glumica izrazila je nadu da će joj "izvođenje medvjeda iz pakla u kojem se nalaze" ministar pokloniti kao rođendanski dar Legendarna francuska glumica Brigitte Bardot zatražila je od vlasti u Bosni i Hercegovini pomoć u spašavanju dva 18-mjesečna mrka medvjeda. Nekad jedna od najseksepilnijih žena na svijetu danas je gorljivi borac za prava životinja i na svoj 75. rođendan želi da se nesretne životinje prevezu iz BiH u azil u Njemačkoj. U tom smislu Bardot se jučer pismom obratila federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damiru Ljubiću, prenose tamošnji mediji. - Tražimo vašu pomoć kako bismo dobili neophodne dozvole za prijevoz tih medvjeda u azil koji ih može prihvatiti - navela je u pismu izrazivši nadu da će joj ministar "izvođenje medvjeda iz pakla u kojem se nalaze" pokloniti kao rođendanski dar. Medvjedi se naime nalaze vezani lancima na privatnom imanju blizu Uskoplja. Njihov vlasnik ima restoran i drži ih zatočene kao atrakciju za goste, tvrdi lokalna organizacija za zaštitu životinja koja vlasnika optužuje da medvjede neadekvatno hrani kako ne bi ojačali i otrgnuli se s lanca. U sličnim uvjetima u BiH živi još šest medvjeda, a vlasti su naredile njihovu eutanaziju. Francuska glumačka diva želi spriječiti da takva sudbina zadesi i ova dva mladunca.

10.10.2009., subota

Uskopljani pobjednici Završeni Dani kruha... Pobjednici ovogodišnja Županijske smotre ''Dani kruha-Dani zahvalnosti za plodove zemlje'' održane jučer, pred oko 1 000 posjetitelja, u Vitezu su Srednja škola Uskoplje i Osnovna škola Dubravica, Vitez. Domaćin smotre bila je je Srednja škola ''Vitez'' iz Viteza, a na ovoj smotri sudjelovale su osnovne i srednje škole iz Kiseljaka, Kreševa, Jajca, Uskoplja, Novoga Travnika, Bugojna, Travnika, Fojnice, Nove Bile, Busovače i naravno domaćini, predstavnici škola iz Viteza. Domaćini su organizirali prigodan kulturno-zabavni program, kao i bogatu trpezu za sve prisutne. U službenom dijelu programa nastupili su učenici osnovnih škola Vitez, Bila, Dubravica, zatim učenici SŠ ''Vitez'' i članovi dječjih vrtića iz Viteza, Valentina Ljubos, te članovi tamuraške sekcije HKD ''Napredak'' iz Bugojna. U revijalnom dijelu programa goste su zabavljali folklorna i tamburaška sekcija HKD ''Napredak'' podružnica Vitez te članice udruge ''Žena ženi prijatelj''. Srednja škola ''Vitez'' predstavljat će ove godine ŽSB na svehrvatskoj smotri u Vodicama (RH), a na put su jutros krenuli ravnatelj Vatroslav Matić, profesori Boris Marjanović i Ivona Vinac, te učenici Gabrijela Taraba, Valentina Ljubos, Marina Alilović i Tomica Alilović. (vitez.info)

09.10.2009., petak

Uskopljanke Mažoret klub Uskopljanke odnedavno ima i blog, na kojemu možete saznati sve relevantne informacije o njemu. Posjetite odmah!!!... Mažoret klub USKOPLJANKE osnovan je u 2. mj. 2009. godine. Trenutno brojimo oko stotinjak članica raspoređenih u četiri skupine: dječji sastav (pačići), kadeti, juniori i seniori.članovi smo Saveza FBiH. do sada su imale par nastupa, od kojih bi najprije izdvojila onaj u Širokom Brijegu, gdje se održavalo državno prvenstvo, a naše cure su nastupale kao gošće, jer za natjecanje još nismo bile spremne. tu je i prvi naš nastup koji je održan povodom DANA ŠKOLE, potom, samostalni koncert koji su organizirale i na kraju valja spomenuti da su nastupale i na finalnoj utakmici na ljetnom turniru. ono što nam slijedi jesu opet nastupi...sljedeći je u Banjaluci, potom kod nas na Uskopaljskim jesenima, a onda i na smotru u Kiseljak. jako smo sretne i ponosne radi toga, jer u ovako malo vremena uspjele smo se pokazati, iako još uvijek imamo malih problemčića oko skupljanja novaca za uniforme, mi se nadamo skorom rješenju i toga problema, a onda idemo u nove radne pobjede...... Ovo, a i mnogo toga još, pogotovo, nadamo se, u budućnosti, čitajte, slušajte i gledajte ovdje...

08.10.2009., četvrtak

Dani kruha Ove godine u Vitezu... Ovogodišnja Županijska smotra „Dani kruha - Dani zahvalnosti za plodove zemlje“ na kojoj će sudjelovati i uskopaljske škole, srednja i osnovna, održat će se sutra, u petak, 9. listopada u Vitezu, a domaćin je Srednja škola „Vitez“ iz Viteza. Pored uskopaljskih, na smotri će sudjelovati i srednje i osnovne škole iz Kiseljaka, Kreševa, Jajca, Novoga Travnika, Travnika, Bugojna, Fojnice, Nove Bile, Busovače i Viteza. Izložba će biti postavljena na platou između Srednje škole „Vitez“ i Gradske sportske dvorane, a u slučaju kiše, izložba će biti premještena u unutarnji prostor dvorane. Razgledavanje i svečano otvorenje izložbe bit će u vremenu od 9.30 do 10.30 nakon čega će biti svečana procesija do crkve u Kruščici gdje će fra Marko Kepić, viteški župnik služiti svetu misu zahvalnicu. U popodnevnim satima domaćini će organizirati prigodan kulturno-zabavni program te proglašenje pobjednika i uručenje zahvalnica. Svi prisutni, zabavit će se uz folklornu i tamburašku sekciju HKD-a Napredak Vitez i Bugojno a nastupit će i članice Udruge „Žena ženi prijatelj“.

07.10.2009., srijeda

Svjedočenje Zrinka Tokića u Haagu (III.) Dvije države - jedna domovina... U nastavku svjedočenja u obranu nekadašnjih pretpostavljenih generala Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića bivši zapovjednik HVO u Uskoplju Zrinko Tokić je rekao da većina Hrvata koji žive u BiH ili bilo gdje drugdje u svijetu smatra Hrvatsku i svojom državom. Predsjedavajućeg suca Jean-Claude Antonettia je, naime, zanimalo zašto je svjedok u jednom svom dokumentu od 11. ožujka 1993. godine napisao da se HZ HB nakon svega što se dogodilo s "matičnom domovinom Hrvatskom" organizirala i pripremila za obranu svog teritorija. Svjedok je odgovorio da je svjestan da je BiH samostalna država i da je on njen stanovnik, ali pošto ima dvojno državljanstvo s pravom smatra obje države svojom domovinom. U završnici unakrsnog ispitivanja tužitelj je, između ostalog, pokrenuo pitanje zatočavanja civila i ratnih zarobljenika ukazujući na incident u Tvornici namještaja u Trnovači koji se navodi u optužnici. Na pitanje da li je upravo brigada HVO "Ante Starčević" kojom je on zapovijedao preuzela na sebe obavezu da se stara o tim zatvorenicima svjedok je odgovorio potvrdno. Dodao je da su zatvorenici smješteni u skladu s mogućnostima uz objašnjenje da u tom trenutku "nitko nije imao idealne uvjete za održavanje osobne higijene". Dok je svjedok odgovarao na pitanja sucu, s optuženičke klupe se u jednom trenutku moglo čuti šaputanje generala Slobodana Praljka. U trenutku kada je svjedok trebao odgovoriti na pitanje o učesnicima jednog sastanka zapovjednika HVO Praljak je, uz psovku, na hrvatskom rekao "ja sam bio tamo". Na zahtjev švicarskog suca Trechsela da objasni šta je to govorio Praljak je rekao da se samo pokušavao konzultiratii sa svojim odvjetnikom. (sense-agency)

Svjedočenje Zrinka Tokića u Haagu (II.) U unakrsnom ispitivanju Zrinka Tokića, bivšeg zapovjednika HVO u Uskoplju, tužitelj ukazao na pismo optuženog Jadranka Prlića upućeno 18. siječnja 1993. godine vojnim i civilnim vlastima HVO u tom gradu, sugerirajući da je ono raspirivalo napetost između lokalnog hrvatskog i muslimanskog stanovništva Zrinko Tokić, bivši zapovjednik HVO u Uskoplju je u unakrsnom ispitivanju od strane tužitelja rekao da lokalno hrvatsko i muslimansko stanovništvo u tom gradu nije željelo sukobe. Tužitelj je svjedoku sugerirao da su, suprotno težnjama lokalnog stanovništva, tadašnji lideri bosanskohercegovačkih Hrvata raspirivali napetost između pripadnika dva naroda u namjeri da izazovu sukob i preuzmu vlast na tom području. Tužitelj je ukazao na pismo predsjednika HVO HZ HB Jadranka Prlića upućeno 18. siječnja 1993. godine zapovjednicima HVO i općinskim čelnicima u Uskoplju. U njemu se, između ostalog, napominje kako Muslimani "očito žele preuzeti vlast" u gradu i "terorom izazvati egzodus hrvatskog naroda iz tog kraja", te se obećava oružana i svaka druga pomoć Hrvatima. Ukoliko je točna svjedokova tvrdnja da su i hrvatski i muslimanski narod željeli mir onda se, po tužitelju, nameće zaključak da su hrvatski čelnici takvim porukama raspirivali napetost. U trenutku kada je tužitelj sugerirao svjedoku da ono što je Prliću tada bilo "očito"... uopće nije bilo očito, reagirao je Prlićev odvjetnikMicheael Karanavas što su suci protumačili kao pritisak na svjedoka. Svjedok je nakon toga odgovorio da je po njemu Prlićevo pismo predstavljalo potporu hrvatskom narodu da ostane živjeti na tom području "uprkos teroru", a da im vlada Herceg Bosne garantira sigurnost. Prlićev odvjetnik je potom objasnio da je on "samo" želio reći da pismo na koje se pozivao tužitelj nije Prlićevo iako ga je on potpisao. Naime, Prlićeva obrana tvrdi da je bivši premijer Herceg Bosne bio "jedan od jednakih" članova kolektivnog organa izvršne vlasti HVO koji je "samo potpisivao" odluke koje je HVO donosio na svojim sjednicama. Prlićevi potpisi na dokumentima su, po njegovoj obrani, tu samo zato što je te dokumente neko morao potpisati. Tužitelj je, između ostalog, ukazao i na činjenicu da je Uskoplje priključeno Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna uprkos tome što je u njemu živjelo pretežno muslimansko stanovništvo. Prema popisu iz 1991. godine u Uskoplju je živjelo 56 posto Muslimana i oko 42 posto Hrvata. (sense-agency)

06.10.2009., utorak

Uskoplje - vrata srednje Bosne Svjedočenje Zrinka Tokića na sudu u Haagu Bivši zapovjednik HVO u Uskoplju Zrinko Tokić zajednički je svjedok obrane generala Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, kojima se zajedno sa još četvoricom bivših čelnika hercegbosanskih Hrvata sudi za zločine HVO tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH. Po optužnici, sukobi u Uskoplju počeli su 12. siječnja 1993. godine (uistinu dan ranije, 11.1.- op.a.). Umjesto pokušaja da se sukobi smire HVO je, prema optužnici, 16. siječnja uputio ultimatum Armiji BiH da se u roku od 24 sata povuče sa tog područja. Nakon što je Armija BiH odbila da to učini HVO je, prema optužnici, iz teškog topništva napao dijelove grada koji su bili nastanjeni muslimanskim stanovništvom kao i nekoliko okolnih sela, uključujući Hrasnicu, Dušu, Uzričje i Ždrimce. Svjedok je u vrijeme tih događaja zapovijedao brigadom HVO "Ante Starčević" i bio je aktivno uključen u pregovore sa Armijom BiH u Uskoplju, gradu koji je, po njegovim riječima, "vrata srednje Bosne". Odgovarajući na Praljkova pitanja on je potvrdio tezu optuženog o "aktivnoj obrani" HVO u tom gradu navodeći da su pripadnici Armije BiH krajem 1992. utvrdili svoje položaje oko grada i okrenuli oružje prema HVO umjesto prema zajedničkom neprijatelju, odnosno VRS. Odgovarajući na pitanja Petkovićeve zastupnice Vesne Alaburić, Tokić je rekao da HVO nije protjerivao nego, naprotiv, "ohrabrivao" muslimansko stanovništvo da ostane u svojim domovima "uz pune garancije sigurnosti". Oni koji nisu željeli ostati, po njegovim riječima, otišli su isključivo svojoj voljom. On je, također, rekao da je HVO uložio velike napore da smiri sukobe te da je u pregovore sa Armijom BiH "uključio" i pripadnike mirovnih snaga UN na tom području. Prema ranijem iskazu svjedoka optužbe Fahrudina Agića, bivšeg zapovjednika 317. brdske brigade Armije BiH u Uskoplju, HVO je već od sredine 1992. godine gomilao snage u Uskoplju i pripremao se za oružano zauzimanje grada kroz koji je prolazilo sve što je tada ulazilo u BiH. Britanski obavještajac Andrew Williams je u svom iskazu, također za optužbu, svjedočio o napadima HVO na sela oko Uskoplja, koja su najprije bila nasumično granatirana, a potom bi u njih ulazilo pješaštvo koje je palilo i pljačkalo muslimanske kuće. O tretmanu HVO prema civilima su svjedočile i same žrtve. (sense-agency)

05.10.2009., ponedjeljak

Povelje i zahvalnice Dodijeljena općinska priznanja... U okviru obilježavanja 1. listopada, Dana općine Gornji Vakuf – Uskoplje, u Domu kulture, upriličena je Svečana sjednica Općinskog vijeća u prisustvu brojnih zvanica, istaknutih političkih, kulturnih, vjerskih i javnih osoba, a sjednicom je predsjedavao predsjednik Općinskog vijeća Gornji Vakuf-Uskoplje gosp. Marinko Krajina. U sklopu svečane sjednice, dodijeljena su priznanja općine i to: Povelja s grbom općine poduzeću „ROSE WOOD“ d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje, za izuzetan doprinos u oblasti gospodarstva i promicanja općine Gornji Vakuf-Uskoplje i poduzeću „TOM“ d.d. Gornji Vakuf – Uskoplje, također, za izuzetan doprinos u oblasti gospodarstva i promicanja općine Gornji Vakuf-Uskoplje; Zahvalnica s grbom općine Mehmedu Drini - posthumno, za poseban doprinos u oblasti obnove i razvoja infrastrukture, te Josipu Mlakiću, za poseban doprinos u oblasti kulture. Na kraju sjednice, upriličen je i kulturno-zabavni program koji su izveli članovi BZK „Preporod“ i HKD „Napredak".

Zaboravljeni i zanemareni Ogorčenost invalida politikom aktualne općinske vlasti... Predsjednik Udruge branitelja invalida Domovinskog rata liječenih od PTSP-a Gornji Vakuf-Uskoplje Marko Blažević i predsjednik Općinskog odbora (OO) HDZ 1990 Uskoplje Dražen Matišić razgovarali su u četvrtak, 1.10.2009., u Uskoplju o problemima s kojima se susreće navedena populacija branitelja u toj općini. Na sastanku Blažević je izrazio ogorčenost politikom aktualnih općinskih vlasti, te istaknuo njihov nemar i nezainteresiranost za branitelje koji su socijalno i zdravstveno ugroženi. "Koliko su branitelji dali u ovom ratu i što su zaslužili u ovoj zemlji danas nitko ne prepoznaje i ne vidi, dok su oni prepušteni samima sebi boreći se za golu egzistenciju bez ikakve novčane i zdravstvene pomoći", kazao je Blažević. Kako je kazao, Udruga danas ima 52 člana, a tijekom 2009. godine 6 članova je preminulo boreći se s teškim bolestima. Blažević se iskreno zahvalio OO HDZ-a 1990 Uskoplje, naglasivši kako je to jedina hrvatska stranka u općini G.Vakuf-Uskoplje koja im je izišla u susret, pokazala razumijevanje i novčano podržala njihove članove. Na sastanku Matišić je obećao daljnju suradnju i pomoć Udruzi, priopćeno je iz Udruge branitelja invalida Domovinskog rata liječenih od PTSP-a Gornji Vakuf-Uskoplje. (Fena) dpš

04.10.2009., nedjelja

Svi na uskopaljski forum www.uskoplje.net Kako ste već vjerojatno vidjeli u komentarima prethodnih postova, pokrenut je novi uskopaljski forum. Iako je još u povojima - broj korisnika, postova i otvorenih tema je relativno malen - vjerujemo da će u nadolazećim danima ovo susretište Uskopljana oživjeti. Zato, ako još niste, posjetite forum i registirajte se!

03.10.2009., subota

Ćiro Dogodilo se na današnji dan: 3.10.1945. Na današnji dan daleke 1945. godine otvorena je uskotračna pruga Bugojno - Uskoplje, duga 18,4 km. Ova pruga nastavljala se na već postojeću uskotračnu prugu Travnik - Donji Vakuf - Bugojno, otvorenu 14. listopada 1894.. Ukupna duzina pruge Donji Vakuf - Bugojno - Uskoplje bila je 29,0 km. Na ovoj relaciji vlak se zaustavljao na sljedećim stanicama: D. Vakuf - Kopčić - Bugojno - Crniče - Odžak - Pavić Polje - Trnovača - Uskoplje. Ćiro, kako je vlak odmah popularno nazvan, kretao se je vrlo sporo, pa je putovanje njime do poznate stanice Lašva trajalo gotovo isto toliko dugo kao i putovanje od Lašve do Zagreba. Uzbrdicama se kretao toliko sporo da su putnici znali izići i prijeći pješice nekoliko stotina metara, te sačekati dok ćiro, zavijajući, konačno ne svlada uspon. Putnički promet ovom prugom obustavljen je 28. svibnja 1972, a teretni 1974.. Foto: Ćiro na stanici u Bugojnu, 19.srpnja 1969.

Kamen temeljac bistričke crkve Dogodilo se na današnji dan Na blagdan sv Terezije od Djeteta Isusa, zaštitnice bistričke župe, koji se daleke 1971. godine slavio upravo na današnji dan, 3. listopada, u Bistrici je blagoslovljen kamen temeljac nove crkve (na slici).

02.10.2009., petak

Kroz Uskoplje s pjesmom... Program XIII. Uskopaljskih jeseni 18 – 25. X. 2009. NEDJELJA 18.10.2009. 19 sati – Centar za obrazovanje i kulturu Otvaranje Uskopaljskih jeseni HKD Napredak Uskoplje Zbor Marije Petković Uskoplje Kazališna sekcija HKD Napredak Bugojno U predstavi prof. Grete Kuna-„Ah taj park“ PONEDJELJAK 19.10.2009. 19 sati- aula Osnovne škole Uskoplje Program Osnovne škole Uskoplje „Od zrna do kruha“-„Više nisam tvoja“-“Literarni radovi“ Mlađe skupine mažoretkinja Glazbena škola Harfa 21.sat Prostorije HKD Napredak Projekcija filma Jakova Sedlara „Vijeko Bosanski fratar i mučenik“ UTORAK 20.10.2009. 19 sati aula Osnovne škole Uskoplje Program Srednje škole Uskoplje „Kroz sliku i riječ“ Frama Uskoplje Mažoret klub „Uskopljanke“ 21. sat Prostorije HKD Napredak Projekcija filma „Vijeko, bosanski fratar i mučenik“ Jakova Sedlara SRIJEDA 21.10.2009. 13 i 18 sati- Centar za obrazovanje i kulturu Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život Zagreb „Cirkuski Slonić CHARLIE „ 20 sati. Dom kulture Projekcija filma „Kenjac“Antonia Nuića ČETVRTAK 22.10.2009. 13 i 18 sati - Centar za obrazovanje i kulturu Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život Zagreb „Cirkuski Slonić CHARLIE „ 20 sati. Projekcija filam „Kenjac“ Antonia Nuića PETAK 23.10.2009. 19 sati -aula Osnovne škole Uskoplje Prof.vlč. Anto Šarić- gl. urednik časopisa „Hrvatska misao između jučer i sutra“ Hrvatska uzdanica „Iskra života“ poezija Ivana Grubišića 20. sati Dvorana Osnovne Škole Uskoplje Dječji festival „Djeca pjevaju hitove“ Plesna škola "Let¨s dance forever" SUBOTA 24.10.2009. 19 sati -aula Osnovne škole Uskoplje Podružnica centra za psihosocijalnu pomoć branitelja i njihovih obitelji Predavanje Dr. n/p Vlasta Ivanović Kaurin Drago Slipac- promocija knjiga“Aerodinamika“ i Znamenje Vremena“ NEDJELJA 26.10.2008. dan folklora KROZ USKOPLJE S PJESMOM 13 sati mimohod KUD-a gradom uz pjesmu i ples 14 sati ulazak KUD-a u dvoranu «O. Š. Uskoplje» smještaj gostiju i zvanica Pozdrav pokrovitelja i zvanica, nastup KUD-a Ravnica Subotica,KUD Bećarac Lepenica, HKD Napredak Knin, KUD Lištani Livno, KUD Mladost Vođinci, KUD Sv Ivo Podmilačje, KUD I.G.K.Velika, Hrvatski Dom Linz, Žena Ženi Vitez, Mandolinski satav N .Sarajevo i HKD Napredak -Uskoplje Podjela zahvalnica - zatvaranje Uskopaljskih jeseni- 19 sati Večera za zvanice u restoranu Džalto. (napredak-uskoplje.com)

01.10.2009., četvrtak

Jastrebovi četvrti Motocross 2009. MK Jastrebovi iz Uskoplja zauzeli su četvrto mjesto u Prvenstvu BiH u Motocrossu za 2009. godinu. Sezona je netom završila, a evo i poretka klubova u prvenstvu (nakon 5 utrka): 1.MK ''VITEZ'' VITEZ 436 2.AMK ''KREŠEVO'' KREŠEVO 418 3. MC ''PRIJEDOR'' PRIJEDOR 407 4. MK ''JASTREBOVI'' G. VAKUF/USKOPLJE 254 5. EMK ''GAS'' G. VAKUF/USKOPLJE 159 6. MK ''UNA SPORT'' BOSANSKA KRUPA 70 Prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji zauzeo je Vitežanin Dario Čerkez s 200 bodova, a slijede ga Igor Knežević i Jadranko Stanar, obojica iz Prijedora.

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).