nedjelja, 28.11.2010.

IZRADA JEDNOSTAVNOG ELEKTRONIČKOG SKLOPA 8.R. TEMA 3.3.

1. Što su elektronički sklopovi i navedi koje poznaješ

Elektronički sklopovi su tehničke tvorevine nastale međusobnim povezivanjem više elektroničkih elemenata u jedinstvenu cjelinu sa jedinstvenom zadaćom, a dijelovi su elektroničkog uređaja. Primjeri: Ispravljački sklop,oscilator, pojačalo, elektronički prekidač i digitalni sklop.

2. Opiši oscilator

Oscilator je elektronički sklop kojim se proizvode elektromagnetski signali visokih frekvencija koji služe za prijenos informacija bežičnim putem i nazivamo ih radiovalovima. Sastoji se od zavojnice i kondenzatora u paralelnom spoju. Sustav zavojnice i kondenzatora nazivamo titrajni krug.

3. Navedi sklopove radioodašilječa

Sklopovi radioodašiljača su: Oscilator visokofrekventnih valova, niskofrekventno, visokofrekventno i izlazno pojačalo, modulator (sklop za miješanje signala) i antena.

4. Opiši multivibrator

Uloga multivibratora je da izmjenično uključuje ili isključuje različita trošila ili signalne žaruljice (npr. semafor, svjetlosni signal pužnog prijenosa, pokazivač smjera automobila i sl.). Multivibrator je izvor periodičkog signala stalne frekvancije.

5. Što je vremenska konstanta R-C?

Ako su kondenzator i otpornik spojeni tako da se kondenzator napaja preko otpornika dobijamo spoj koji utječe na vrijeme trajanja periodičkog signala multivibratora. Brojčana vrijednost umnoška kapaciteta i otpora naziva se vremenska konstanta.

6. Opiši izradu tiskane pločice

Tiskana pločica izrađuje se od izolacijskih materijala pertinaksa (laminat više slojeva papira i fenolne smole) i vitroplasta ( kompozit epoksidne smole i staklenih vlakana) na kojima je nanesen tanki sloj bakra. Na strani bakra potrebno je ukloniti višak bakra tako da ostanu samo vodovi između elektroničkih elemenata. To možemo učiniti struganjem glodalom ili otapanjem bakra kiselinom (jetkanje). U tu svrhu koristimo klorovodičnu kiselinu pomješanu s vodikovim peroksidom. Najčešći omjer je 7:1 u korist kiseline, a ako želimo ubrzati nagrizanje dodajemo još peroksida. Prije uranjanja moramo zaštititi vodove od nagrizanja. To možemo učiniti vodootpornim flomasterom, postavljanjem samoljepive folije sa koje skalpelom uklonimo višak materijala ili nanošenjem tiskarske boje postupkom sitotiska, a za zahtjevniju proizvodnju litoofset tiskom. Serijska proizvodnja se izvodi na proizvodnim linijama uz visoki stupanj automatizacije. Preporučamo pogledati na Internetu video zapise: Proizvodnju matičnih ploča u tvrtkama Fujitsu i Gigabyte, robotic soldering, PCB tehnologija, proizvodnju tiskanih ploča bez bušenja SMT, itd.

7. Opiši postupak lemljenja elektroničkih elemenata

Lemljenje se izvodi lemilicom i tinol žicom. Tinol žica je legura kositra i bakra u omjeru 99 :1, a temperatura taljenja je 230-240 st.C. Topitelj je integtiran u žicu pa ga nije potrebno dodavati. Poželjno je koristiti lemnu stanicu sa regulacijom temperature čime štitimo elektroničke elemente od pregrijavanja. To se posebno odnosi na poluvodičke elemente. Oni se leme udaljeno 5mm od tiskane ploče i pridržavaju se pincetom radi odvođenja topline.

- 15:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

MATERIJALI U GRADITELJSTVU 6.R. TEMA 2.4.

1. Opiši graditeljstvo.
Graditeljstvo je važna gospodarska djelatnost koja se bavi prostornim planiranjem, projektiranjem, izgradnjom i održavanjem objekata. Građevinska aktivnost najbitnije utječe na ostale gospodarske djelatnosti, a time i na rast društvenog proizvoda. Za gradnju se upotrebljavaju prirodni i umjetni materijali.

2. Opiši početke graditeljstva. *****+

Počeci graditeljstva sežu u donje starije kameno doba. U dugom vremenskom periodu nestala je većina primitivnih nastambi iz tog doba. Najstariju umjetnu tvorevinu (ostaci dvije drvene kolibe stari 500 000 godina) otkrili su japanski arheolozi (lokacija Saitami sjeverno od Tokia), a pripada homo-erektusu. Naselje Tera Amata pored Nice staro je blizu 400 000 godina, Otkriveno je više objekata koji daju indicije da se radi o nastambama izrađenim od kamena i kože sa ognjištima. U istočnoj Ukrajini otkriven je arheološki lokalitet Molodova I čija je starost oko 44 000 godina a pripisuje se neandartalcu. Otkrivena je nastamba izgrađena od 116 mamutskoh kostiju. U Moravskoj je otkriveno naselje koje se pripisuje homo sapiensu staro oko 27 000 godina. Pronađeno je više stambenih objekata izgrađenih od drva kamenja, mamutovih kostiju i kože. Ovalni objekt veličine 15x9 m sa 5 ognjišta, a neka imaju roštilje od mamutovih kostiju. Zatim okrugli objekt promjera 6 m sa jednim ognjištem i keramička radionica sa peći koja je mogla postići 800 st.C i 2300 izrađenih keramičkih formi. Pogledati na Internetu dolni vestonice - opcija slike. U arheološkom naselju Mežirič starom oko 15 000 godina u blizini Kijeva otkrivene su 4 kuće izgrađene od mamutovih kostiju. U bliskom arheoločkom lokalitetu Kostienka na Donu otkriveno je više takvih nastambi. Najstarije urbano naselje ( <7400 - <5200 ) koje je sačuvano i obnovljeno je Catalhoyuk u južnoj Anatoliji. Moglo je imati do 10 000 stanovnika i predstavlja pravi graditeljski pothvat. Korišteni su materijali sušena opeka, glinena žbuka i drvo. Preporučamo pogledati na Internetu ( opcija slike ).

3. Navedi vrste objekata i materijala u početku graditeljstva.

U početku graditeljstva koristili su se koža, drvo, kamen, glina i pruće, a građene su uglavnom zemunice i sojenice.

4. Navedi podjelu materijala u graditeljstvu:

a) Konstrukcijski materijali. Služe za izradu nosivih elemenata ( temelji, stupovi, grede, stropovi zidovi i krovovi)
b) Vezivni materijali . Služe za povezivanje konstrukcijskih materijala.
c) Izolacijski materijali. Služe za izolaciju od prodora vlage, te za toplinsku i zvučnu izolaciju.
d) Materijali za oblaganje. Služe za zaštitu podova, zidova i stropova.

5. Navedi konstrukcijske građevinske materijale

U konstrukcijske građevinske materijale spadaju: Drvo, kamen, opeka, beton i armirani beton.

6. Opiši primjenu drveta

Drvo je prirodni i jedan od najstarijih građevinskih materijala. Danas se koristi za izradu krovnih konstrukcija, te za oblaganje podova (parket), zidova i stropova.

7. Opiši primjenu kamena

Kamen je prirodni građevinski materijal. Do prije dvjesto godina bio je glavni građevinski materijal za kuće ceste i mostove. Prednost kamena je izuzetna trajnost, a nedostatak dugotrajna i skupa gradnja.

8. Opiši opeku

Opeka je prvi umjetni građevinski materijal. Sirovina za izradu opeke je za to podesna glina u koju se dodaje pijesak i do 10% piljevine. Nakon izrade opeka se suši i peče, ovisno o vrsti, na temperaturi od 900 do 1500 stC. Pečenjem se značajno povećava trajnost i čvrstoća opeke. Osim pune, u gradnji se rabi i šuplja opeka koja ima povećana izolacijska svojstva i služi za izradu vanjskih zidova, te opeke za izradu stropnih konstrukcija i pregradnih zidova. Drugi važan opekarski proizvod je crijep.

9. Opiši povijest opeke *****+

Pretpostavlja se da se opeka počela koristiti u kasnom ledenom dobu prije 15 000 godina. Zbog odsustva kamena i intezivne gradnje najviše se koristila u Mezopotamiji. Isprva opeka sušena na suncu, a od <3500 godine i pečena. Opeke su povezivane glinenom žbukom, bitumenom i vapnom. Poslije je usavršen postupak glaziranja opeka pa su nastala impresivna Ištarina vrata i ulica procesije - vidi na Internetu Walls of Babylon i ancient Babylonia opcija slike. Intezivna graditeljska aktivnost u Mezopotamiji zahtjevala je djelotvoran pravni sustav. U tu svrhu izdana su 4 zakonika od kojih je najpoznatiji Hamurabijev oko <1770. godine. Zakonikom je bilo osigurano plaćanje izvršenih radova, a eventualna loša kvaliteta radova rigorozno je kažnjavana.

10. Opiši primjenu betona i armiranog betona

Beton se dobiva miješanjem cementa, šljunka i vode. Svježa se smjesa ulijeva u kalupe ili oplate gdje s vremenom očvrsne. Uporaba betona omogućila je bržu i lakšu gradnju vrlo zahtjevnih građevina. Armirani beton nastaje kad u beton ugradimo željezne šipke ili mrežu što mu jako povećava čvrstoću i izdržljivost. Kod izrade nosećih greda koristi se postupak izrade prednapregnutog betona koji ima povećanu čvrstoću. Narovašene čelične šipke se prije nalijevanja betona opterete na vlak, a otpuste se nakon potpunog sušenja. Svjetska godišnja proizvodnja betona je oko 6 milijardi kubnih metara.

11. Navedi moderne građevinske materijale

To su staklo, aluminij, čelik i plastične mase.

12. Navedi ulogu i nabroji vezivne materijale

Vezivni materijali imaju svojstvo da s vodom daju kašastu masu koja s vremenom očvrsne i služi za povezivanje konstrukcijskih materijala. Vezivni materijali su vapno cement gips i ljepila.

13. Opiši način proizvodnje i upotrebe vapna

Vapno je najstariji vezivni materijal. Dobiva se prženjem kamena vapnenca na 1200 st.C. Ovako dobiven proizvod nazivamo živo vapno. Potrebno ga je gasiti sa vodom i pritom se oslobađa velika količina topline a volumen se poveća 3,5 puta. Hidratizirano vapno je industrijski proizvedeno gašeno vapno u prahu. Dobiva se dodavanjem točno određene količine vode prilikom gašenja uz intenzivno miješanje. Isporučuje se na tržište u papirnim vrećama od 20 kg. Obično vapno vezuje se na zraku i nije otporno na vodu. Vapno se također koristi u poljoprivredi i kao sirovina u industriji.

14. Opiši način proizvodnje i upotrebe hidrauličnog vapna *****+

Sirovina za dobivanje hidrauličnog vapna smjesa vapnenca i gline. Svojstva su mu slična cementu, ali ima drukčiji način vezanja. Hidrauličke vapnene žbuke vezuju se na zraku i u vodi i otporne su na djelovanje vode, a imaju i dobru čvrstoću i paropropusnost.

15. Opiši povijest vapna *****+

Najstarije dokazano korištenje vapna je oko <14 000 god. a potječe iz istočne Anatolije. Korišteno je i za građenje Jerihona oko <6000. god. U starom Egiptu kvalitetni vezivni materijal dobivao se miješanjem vapna i gipsa. Najstarija peć za dobivanje vapna iz godine <2000 otkrivena je u mezopotamskom gradu Uru. Impresivne građevime za vladavine Nabukodonozora II zidane su vapnenom žbukom. Vidi na Internetu Walls of Babylon opcija slike.

16. Opiši proizvodnju i upotrebu žbuke

Žbuka se dobiva miješanjem vapna i pijeska. Služi za povezivanje opeke i kamena kod zidanja i za oblaganje ( žbukanje ) zidova. Ako žbuki dodamo i cement poboljšamo joj mehanična svojstva ( vapneno cementna žbuka ).

17. Opiši način proizvodnje cementa

Sirovina za dobivanje cementa je lapor mješavina vapnenca i gline.
Idealan sastav je 75% vapnenca, a 25% gline pa najčešće moramo dodavati vapnenac. Sirovina se usitnjava, suši homogenizira, predgrijava i doprema u blago nagnutu rotacijsku peć gdje na temperaturi od oko1500 stC dolazi do stapanja čestica sirovine pri čemu se dobiva grumenje 2 – 3 cm koje nazivamo klinker. Nakon hlađenja klinker se melje u fini prah – cement . Završno se cementu dodaje do 5% gipsa radi regulacije brzine vezivanja, a može biti dodano i 10 do 30% mineralnog pepela termoelektrana na ugljen. Cement spada u hidraulične vezivne materijaje. Vezuje se na zraku i u vodi i otporan je na vodu.

18. Opiši povijest cementa *****+.
Rimljani su dobivali cement miješajući vapno i vulkanski pepeo aluminijsko silikatnog sastava u omjeru 1: 4 (Plinije), 1:2 (Vitruvije). Smjesa se koristila i samostalno kao beton. Rimski beton je imao hidraulična svojstva, vezivanje na zraku i vodi i otpornost na vodu, te se koristio za izgradnju luka. U Britaniji, gdje nema vulkanskog pepela, sa vapnom je miješana drobljena opeka, uz dobra svojstva.

19. Opiši način proizvodnje i uporabe gipsa

Dobiva se prženjem i mjevenjem sadrene stijene u bijeli prah. Pomješan sa vodom koristi se za izradu gipsane žbuke i kao vezivo kod izrade električnih instalacija. Također se koristi za izradu gipsano kartonskih ploča. Gips se također koristi i kao sirovina u industriji. U starom Egiptu za zidanje se upotrebljavala vapneno -- gipsana žbuka.

20. Opiši ulogu i način izrade pročelja.

Osim estetske uloge pročelje štiti građevinu od kiše i poboljšava toplinsku i zvučnu izolaciju. To je kašasta masa ispod koje se može postaviti termo - žbuka ili stiropor radi poboljšavanja izolacijskih svojstava.

21. Opiši ulogu ljepila

To su materijali koji služe za povezivanje podnih i zidnih pločica, ukrasnog kamena, opeka za pročelja, parketa, laminata, stiropora, drveta itd.

22. Navedi i opiši izolacijske materijale.

Za zvučnu izolaciju koristi se šupljikava opeka, perlitna žbuka, spužva, pluto, staklo itd.
Za toplinsku izolaciju koristi se kamena vuna, drvene obloge, stiropor, staklo i umjetna termo-žbuke.
Za izolaciju od vlage koristi se bitumen, bitumenska ljepenka, smola, plastične folije te specijalni mortovi i premazi.

23. Navedi i opiši materijale za oblaganje.

Ovdje ubrajamo materijale koji služe za oblaganje podova, zidova i stropova. Imaju dobra zaštitna i estetska svojstava.
Tu spadaju kamene ili mramorne ploče, kvalitetno drvo (posebno egzotično), metalne obloge, te staklo, keramika, plastika, opeke za pročelja i posebne boje.

DODATNA PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA

1. Cement se dobiva mljevenjem:
a) klinkera b) klikera c) krekera

2. U svijetu se godišnje proizvede betona u kubnim metrima:
a) 6 milijuna b) 6 milijardi c) 6 bilijuna

3. Navedi materijal koji nije vezivni:
a) gips b) žica c) vapno d) cement e) ljepilo

4. Gustoća stiropora je manja od gustoće vode:
a) 5 puta b) 15 puta c) 50 puta

Pitanja označena znakom *****+ su za one koji žele znati više

- 15:43 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 22.11.2010.

KOROZIJA I POSTUPCI ZAŠTITE METALA 7.R. TEMA 5.2.

1. Uvodni sadržaj o koroziji.

Korozija je nagrizanje površine metala zbog djelovanja tvari iz okoline.Tako nastaju oksidi, sulfidi, sulfati, karbonati i kloridi. Metali se tako vraćaju u stanje prirodne ravnoteže koje su imali u rudama. Proces je egzoterman (toplina se emitira u okolinu). Najpoznatiji oblik korozije je hrđanje čelika. To je u naravi spajanje željeza sa kisikom i stvaranje hidroksidne prevlake. Korozija na čeliku djeluje ružno. Prevlaka je porozna i proces nezaustavljivo napreduje tako da se na kraju smanjuju mehanička svojstva. Korozijom se bakar presvuče patinom koja je estetski prihvatljiva. Patina se sastoji od više spojeva, a najbitniji su bakreni karbonat i bakreni hidroksid. Nepropusna je i štiti bakar od dubinskog propadanja. Zato su bakreni krovovi dugovječni. Korozija je značajni gospodarski problem jer se tako gubi oko 3,5% svjetskog BDP. Ruski znanstvenik Mihail Lomonosov prvi počinje izučavati koroziju 1756. godine.

2. Koji su metali otporni na koroziju?

Na koroziju su otporni olovo, cink, nikal, kositar, aluminij, srebro, zlato, platina i legura nehrđajući čelik ( više od 13% kroma). Plemeniti metali zlato i platina otporni su na koroziju, a drugi metali se presvuku tankim slojem (najčešće oksidom) koji je nepropustan i štiti metal od daljeg propadanja.

3. Kako se štiti površina čelika od korozije?

a) zaštita kovinskim prevlakama.

Postupci mogu biti mehanički (valjanjem), termički (uranjanjem u rastaljenu kovinu), elektrolizom i metalizacijom
Valjanjem se pri visokoj temperaturi i tlaku nanose metali otporni na koroziju, najčešće nehrđajući čelik. Termički se nanose olovo, cink, kositar, aluminij i krom. Uranjanjem u rastaljenu kovinu aluminij se nanosi na temperaturi 750, a krom na 1050 stC. U tim uvjetima zaštitni metali prodiru u čelik i tvore kvalitetnu zaštitu koja je tvrda i estetski prihvatljiva. Elektrolizom se nanose prevlake od cinka, kadmija, kositra, nikla, kroma, srebra, zlata i paladija. Postupci metalizacije izvode se pomoću plinskog ili električnog pištolja. Električni pištolji mogu biti lučni, elektrootporni, visokofrekventni i indukcijski. Metal elektrode se raspršuje i formira se zaštitna prevlaka.

b) zaštita kemijskim oksidnim prevlakama.

Izvodi se elektrokemijski a najpoznatije je anodiziranje ( eloksiranje ) aluminija. Prevlaka ima dobra zaštitna i estetska svojstva.
Obične temeljne boje za metal (crvena i siva) također spadaju u postupke nanošenja oksidnih prevlaka. Osnovni materijal je olovni oksid, a vezivo je laneno ulje.

c) zaštita nekovinskim prevlakama.

Kao prevlake rabe se boje, lakovi, umjetne smole i masti, a zadaća im je da izoliraju površinu od zraka i vode. Proizvode se masne boje, celulozne boje i lakovi (brzo se suše), te sintetičke boje i lakovi koji su sporosušivi, a mogu imati i antikorozivna svojstva.

d) Katodnom zaštitom *****+

Korozija je proces oksidacije koji je povezan sa gubitkom elektrona. Ako iz nekog vanjskog izvora dovedemo na predmet onoliko elektrona s koliko molekula kisika je on u kontaktu korozija će biti svedena na minimum. Radi smanjenja utroška struje katodna zaštita se kombinira sa zaštitom pomoću prevlaka.

Kvalitetne zaštite bojanjem postižemo ako:

Površinu dobro odmastimo i očistimo (najbolje pjeskarenjem jer daje i finu hrapavost)
Dva puta nanesemo sloj temeljne boje. Ona ima svojstvo da dobro prijanja na podlogu, antikorozivna je i dobra je podloga za završni sloj. Dva puta nanesemo sloj završne boje ili laka koji uz zaštitna imaju i estetska svojstva. Boju nanosimo kistom ili špricom. Moderne linije za nanošenje boje su robotizirane, a programiranje se izvodi pomoću 3D robotskog vida.

4. Opiši postupak odmašćivanja.

Da bi osigurali kvalitetno prijanjanje nekovinskih prevlaka moramo predmete očistiti od masti, a to postižemo:

a) Pranjem specijalnim deterdžentima i sušenjem
b) Pomoću otapala (petrolej, benzin, trikloretilen, te plinovitim i alkalnim otapalima.

5. Opiši postupak čišćenja površine od korozije.

Prije nanošenja zaštitnih prevlaka metal moramo očistiti i od korozije, a postupci su mehanički, kemijski i elektrolitički.
Mehanički postupci (brušenje, četkanje i pjeskarenje)
Kemijski postupci (djelovanjem razrjeđenom klorovodičnom ili sumpornom kiselinom)
Postupkom elektrolize (elektrolit je razrjeđena sumporna kiselina, anoda je ploča od nehrđajućeg čelika, a predmet je katoda.

6. Opiši postupak emajliranja.

Emajl je smjesa stakla i boje u prahu. Upotrebljava se borosilikatno staklo, a boje su oksidi kobalta, bakra, kositra, srebra, kroma... Nanosi se uranjanem ili prskanjem, a zatim se peče u peći na 600 do 900 st.C. Postupak emajliranja najviše se koristi za zaštitu kuhinjskog posuđa, kada, kućišta električnih aparata, itd. Postupak emajliranja otkriven je u Egiptu prije približno 3800 godina. Korišten je za umjetničke svrhe i to za lijepljenje elemenata od zlata i poludragog kamenja. Najstariji poznati uzorci na kojima je primjenjeno klasično emajliranje potječu iz <1300.godine sa Cipra i potpuno su očuvani, a izloženi su u muzeju u Nikoziji.

DODATNA PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA.

1. Navedi neke kemijske spojeve korozijskih prevlaka.

2. Najotporniji materijal prema koroziji je:
a) visoko legirani čelik b) čisto željezo c) poboljšani čelik d) čelik sa 2% ugljika

3. Navedi osnovnu kocepciju modernih linija za nanošenje boje.

Pitanja označena znakom *****+ su za one koji žele znati više.

- 21:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 21.11.2010.

ISPRAVLJAČ IZMJENIČNE STRUJE 8.R. TEMA 3.2.

1. Po čemu se razlikuje izmjenična i istosmjerna struja?

Napon izmjenične struje raste od nule do maksimuma pa se smanjuje ponovo do nule, zatim mijenja smjer i to isto ponovi u suprotnom smjeru. Krivulja po kojoj se mjenja napon je sinusoida.
Istosmjerna struja ima konstantan napon i smjer.

2. Što je izvor, a što potrošači izmjenične struje?

Izmjenična struja se proizvodi u električnim centralama, a distrbuira se putem mreže. Potrošači su električni aparati i strojevi.

3. Navedi izvore i potrošače istosmjerne struje

Izvori istosmjerne struje su akumulatori, baterije i solarne ćelije, a potrošači su elektronički sklopovi. Izvan elektronike istosmjerna struja se koristi za pogon šinskih vozila i trolejbusa, pobudu generatora, zavarivanje, elektrolizu... Dobivamo je pomoću ispravlljača i istosmjernih generatora.

4. Opiši uređaj koji služi za pretvaranje izmjenične u istosmjernu struju

a) Transformator smanjuje izmjenični mrežni napon na potreban niži, također izmjeničan.
b) Ispravljački sklop pretvara izmjenični napon u istosmjerni.
c) Ispravljački filtar izglađuje zaostale promjane napona.

5. Opiši transformator izmjenične struje

Transformator je tehnička tvorevina koja pripada električnim strojevima, a zadaća mu je da povećava ili snižava električni napon. Rad transformatora temelji se na elektromagnetskoj indukciji. Da bi se smanjile neželjene vrtložne struje u jezgri transformatora ona se radi od dinamolimova (čelik sa dodatkom silicija) koji su međusobno izolirani u obliku slova E ili toroida.

Od broja i debljine žice namotaja ovisi napon, struja, a time i snaga transformatora.

P=U.I (W)

Može biti dana i prividna snaga transformatora

P=U.I (VA)

P,U,I su fizikalne veličine i pišu se kosim slovima (kurziv). W,A,V, su oznake mjerne jedinice i pišu se uspravnim slovima.

6. Što je frekvencija izmjenične struje?

Da bi napon izmjenične struje narastao od nule do maksimalne vrijednosti, smanjio se do nule i sve to ponovio u suprotnom smjeru protekne 1/50 sek. Takva je struja naše mreže i kažemo da joj je frekvencija 50Hz (herca).

7. Pomoću kojih elektroničkih elemenata ispravljamo izmjeničnu struju?

Izmjeničnu struju ispravljamo pomoću ispravljačkih dioda od kojih je napravljen ispravljački sklop. Ako se koristi jedna dioda imamo poluvalno ispravljanje (sl.3.19.a). Ako koristimo četiri diode spojene u Graetzov spoj imamo punovalno ispravljanje (sl. 3.21.)

8. Opiši ispravljački filtar

I punovalno ispravljen napon ima promjene koje bi mogle izazvati smetnje u elektroničkim sklopovima pa ga moramo izglađivati, a to činimo filtrima.
Glavni element filtra je elektrolitski kondenzator velikog kapaciteta (2000 mikrofarada na 1A struje). Filtriranje se poboljšava uz dodatak otpornika ili zavojnice.

- 19:58 - Komentari (8) - Isprintaj - #

srijeda, 17.11.2010.

CRTANJE TLOCRTA UČIONICE 6.R. TEMA 1.3.

1. Opiši tlocrt građevine.

Svaki kat građevine siječemo vodoravnom ravninom u visini vrata i prozora. U pogledu odozgor vidimo dimenzije prostorija i zidova, te vrata, prozore i ugrađenu opremu koji se crtaju pomoću simbola.

2. Što sve arhitekt mora uzeti u obzir prilikom projektiranja tlocrta građevine?

Arhitekt utvrđuje mjere tlocrta građevine na osnovu uvjeta i zahtjeva koji su postavljeni u projektnom zadatku i odgovarajućih normi.

a) Proračunava stabilnost građevine uzimajući u obzir sva opterećenja uključujući i eventualni najjači potres koji se prema potresnoj karti može očekivati u tom području.

b) Namjena i funkcionalnost prostora utvrđena je projektnim zadatkom. Arhitektu je na raspolaganju stručna literatura koja prezentira kvalitetna rješenja iz datog područja.

c) Norme koje propisuju kvalitetu prostora u kojima će boraviti ljudi nazivaju se ergonomske norme. Propisuju između ostalog temperaturu, vlažnost i izmjenu zraka. Danje i umjetno svjetlo, razinu buke, volumen prostora po čovjeku...

d) Estetski zahtjevi nalažu da unutrašnjost prostora bude kvalitetno oblikovana, te da se objekt skladno uklopi u okolinu.

3. Opiši postupak mjerenja

Mjerenje je postupak uspoređivanja određene veličine sa njezinom mjernom jedinicom. Izvodi se odgovarajućim mjernim priborom, a rezultat mjerenja je mjera.

4. Kako se postiže visoka točnost mjerenja u graditeljstvu?

Visoka točnost mjerenja u graditeljstvu postiže sa upotrebom mjerne vrpce odgovarajuće duljine koja mora biti usmjerena okomito na mjernu točku. Mjerenja pomoću laserskog uređaja daju naravno najtočnije izmjere.

5. Povijest tlocrta *****+

Prvi poznati tlocrt nastao je u Lagashu-južna Mezopotamija prije oko 4150 godina prema predaji uz pomoć bogova. Radi se o tlocrtu velikog hrama koji je po svojoj grandioznosti trebao imati ulogu koju su imale piramide u Egiptu.

Pitanja označena znakom *****+ su za one koji žele znati više.

- 21:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 16.11.2010.

PASIVNI I AKTIVNI ELEKTRONIČKI ELEMENTI 8.R. TEMA 3.1.

Uvodni sadržaj *****+
* Materijali se, obzirom na električnu vodljivost, dijele na vodiče, izolatore i poluvodiče. Vodiči dobro vode električnu struju
zato što imaju veliki broj slobodnih elektrona, a javljaju se kao posljedica metalne veze kada atom odbacuje valentne
elektrone u međuatomski prostor i ulazi u metalnu rešetku. Izolatori, zbog svojstva atomske veze, nemaju slobodnih
elektrona. Čisti poluvodiči (silicij, germanij i selen) imaju vodljivost oko milijun puta manju od vodiča. Takva vodljivost je
premala za bilo kakvu upotrebu. Međutim vodljivost čistih poluvodiča može se povećati na potrebnu dodavanjem primjesa
difuzijom ili legiranjem (dotiranje). Tako nastaju poluvodički materijali P i N tipa koji imaju široku primjenu u elektronici.
* Slobodni elektroni u vodiču, koji nije priključen na električni izvor, gibaju se kaotično i on je prema vani neutralan.
Spajanjem na izvor gibanje se usmjerava i posljedica toga je električna struja. Električni otpor se pojavljuje zbog toga što
slobodni elektroni na svom putu moraju zaobilaziti atome rešetke. Dolazi do pojave slične trenju kada se dio električne
energije pretvara u toplinsku a također i do pada napona.
* Ohmov zakon nam daje relacije između napona, otpora i jakosti struje u strujnim krugovima. Jakost struje je upravo
proporcionalna naponu, a obrnuto proporcionalana otporu.

1. Navedi pasivne i aktivne elektroničke elemente.

1.1. U pasivne elektroničke elemente spadaju otpornici, kondenzatori i zavojnice, a ravnaju se po Ohmovom zakonu.

1.2. U aktivne elektroničke elemente spadaju diode, tranzistori, dijaci, trijaci, tiristori, elektronske cijevi, integrirani sklopovi i mikroprocesori. Ne ravnaju se po Ohmovom zakonu jer im se električni otpor mijenja promjenom napona.

2. Nabroji i opiši otpornike.

Otpornici su pasivni elektronički elementi koji prolasku struje pružaju električni otpor. Na njima dolazi do pada napona pa se rabe za regulaciju napona u elektroničkim sklopovima.

2.1. Stalni otpornici

Otpor im se ne može mijenjati, a vrijednost u omima je označena obojenim prstenovima ili brojem .

2.2. Polupromjenjivi otpornici (trimeri)

Otpor im se može djelimično mijenjati zakretanjem klizajućeg kontakta izvijačem.

2.3. Promjenjivi otpornici (potenciometri)

Otpor im se može mijenjati od nule do maksimalne vrijednosti zakretanjem ručice.
Primjer primjene je podešavanje glasnoće radioaparata.

2.4. Fotootpornici (LDR)

Pod utjecajem svjetlosti im pada otpor, a ta se osobina koristi u protuprovalnim uređajima i za kontrolu plamena u uljnim ložištima.

2.5. Temperaturno promjenjivi otpornici

Mogu biti negativnog temperaturnog koeficijenta (NTC) otpor im pada pri porastu temperature i pozitivnog temperaturnog (PTC) otpor im raste sa porastom temperature. Koriste se kao osjetnici za regulaciju temperature, za termozaštitu i vatrodojavu.

3. Od kakvog se materijala izrađuju otpornici?

Za manje snage rabi se grafit, a za veće legure koje imaju velik električni otpor cekas, kantal i konstatan.

4. Kako se pomoću obojenih prstenova određuju vrijednosti električnog otpora?

Na lijevoj strani otpornika nalaze se grupirana tri ili četiri prstena. Prva dva ili tri daju brojčane vrijednosti prema tabeli, a treća ili četvrta je multiplikator tj. broj nula. Prsten na desnoj strani daje vrijednost dopuštenog odstupanja.

5. Kako glasi Ohmov zakon?

Struja u strujnom krugu je upravoproporcionalna naponu, a obrnutoproporcionalna otporu. I=U/R

6. Kako se zove uređaj za mjerenje otpora i kako se mjeri?

Ohmmetar podesimo na prvu veću vrijednost od očekivane i očitamo. Jedinica za mjerenje električnog otpora je om . Veće jedinice su kiloom i megaom.

7. Kako se zbrajaju otpori više otpornika u strujnom krugu?

7.1. Kod serijske veze ukupni otpor jednak je zbroju pojedinačnih otpora.

7.2. Kod paralelne veze recipročna vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju recipročnih vrijednosti pojedinačnih otpora.

8. Nabroji i opiši kondenzatore

Kondenzatori su pasivni elektronički elementi koji imaju svojstvo akumuliranja naboja sl.3.7.a. Sastoje se od dvije vodljive ploče međusobno razmaknute i odjeljene izolatorom. Sposobnost akumuliranja naboja zove se kapacitet (oznaka C). Mjerna jedinica kapaciteta zove se farad (oznaka F). Farad je velika jedinica i takvu vrijednost mogu imati samo veliki elektrolitski kondenzatori pa se rabe manje (mikro, nano i piko farad).

9. Kakve vrste kondenzatora postoje i kako se označava vrijednost?

Postoje stalni (blok) kondenzatori, te polupromjenjivi i promjenjivi kondenzatori. Vrijednost se označava bojama isto kao kod otpornika s tim da se odnosi na pikofarade.

10. Na što treba obratiti pozornost kod spajanja kondenzatora u elektroničke. sklopove

Ne smije se prekoračiti dopušteni napon, a elektrolitski se kondenzatori ne smiju spojiti na obrnuti (pogrešni) polaritet.

11. Kako se zbrajaju kapaciteti kondenzatora?

11.1. Kod paralelnog spoja ukupni kapacitet jednak je zbroju pojedinačnih.

11.2. Kod serijskog spoja recipročna vrijednost ukupnog kapaciteta jednaka je zbroju pojedinačnih recipročnih vrijednosti.

12. Opiši zavojnice i navedi primjenu

Zavojnice su pasivni elektronički elementi dobiveni namatanjem izolirane bakrene žice na kućište (kalem). Može biti bez jezgre i tada se radi o solenoidu ili sa feritnom ili jezgrom od odgovarajućeg čelika. Prilikom protoka struje kroz zavojnicu stvara se elektromegnetsko djelovanje pa se koristi kao elektromagnet. Važna primjena zavojnice je u relejima. Magnetska sila uključuje ili isključuje kontakte releja.

13. Opiši feritne materijale. *****+

Feritni materijal je kompozit epoksidne smole i željeznog oksida. Ima dobru magnetsku vodljivost i mali zaostali magnetizam. U električnom smislu je izolator što je povoljno zbog vrtložnih struja.

14. Što je induktivitet?

Prolaskom struje kroz zavojnicu stvara se magnetsko djelovanje.
Svojstva zavojnice koja se pritom pojavljuju jednim se imenom nazivaju induktivitet.
Mjerna jedinica induktiviteta je henri (H), a manje su milihenri i mikrohenri.

15. Opiši karakteristike elektronskih cijevi

To su prvi aktivni elektronički elementi. Pokrenule su nagli razvoj elektronike početkom 20. stoljeća. Elektrode elektronskih cijevi smještene su u staklenom balonu iz kojeg je isisan zrak te su zbog toga glomazne. Troše više struje, a i potrebno vrijeme zagrijavanja im je puno više nego kod poluvodiča. Zaporna struja im je nula, za razliku od poluvodiča gdje je vrlo mala. Danas se još koriste kod redioodašiljača velikih snaga, za kontrolu plamena u plinskim ložištima, te za izradu katodnih cijevi (CRT).

16.Opiši čiste poluvodiče i poluvodiče P i N tipa

Poluvodiči su četverovalentni kemijski elementi (silicij, germanij i rjeđe selen). Električna vodljivost im je između metala i izolatora, ali nedostatna je za bilo kakvu uporabu. Međutim električna im se vodljivost može mnogostruko povećati i to na dva načina. Dodavanjem primjesa trovalentnih elemenata (aluminij, indij, galij) u približnom omjeru 1: 1000000 stvaraju se u rešetki poluvodiča točke kojima nedostaje jedan elektron. One su nosioci naboja i nazivamo ih šupljine. Ovako dobivamo poluvodič P tipa. Pouvodič N tipa dobivamo dodavanjem peterovalentnih elemenata ( fosfor, arsen, antimon). Točke sada imaju višak jedan elektron i oni su nosioci naboja. Postupak se zove dotiranje, a izvodi se legiranjem i difuzijom.

17 Opiši diode

Diode su poluvodički elementi nastali spajanjem poluvodiča P i N tipa na istoj podlozi poluvodičkog materijala. Osnovno im je svojstvo da struju provode samo u jednom smjeru pa se to koristi za ispravljanje izmjenične struje. Dioda provodi struju kad je P strana spojema na plus pol izvora, a N strana na minus pol. Izvor tada zbog sile odbijanja gura i šupljine i elektrone prema graničnom sloju pa on ima dobru vodljivost. Ako diodu spojimo na suprotan polaritet zbog sile privlačenja izvor odvlači nosioce naboja od graničnog sloja i dioda ne vodi struju.

18.Navedi vrste dioda

Vrste dioda su ispravljačke, demodulatorske (imaju svojstvo razdvajanja frekvencija), Zenerove (fonetski cenerove imaju svojstvo ograničavanja napona), kapacitivne, svijetleće za signalizaciju i fotodiode osjetljive na svjetlost.

19.Opiši tranzistor

To su složeniji poluvodički elementi koji se sastoje od tri poluvodička sloja, a prema vani povezana sa emiterom bazom i kolektorom.Tranzistori mogu biti PNP tipa (nosioci naboja su šupljine) i NPN tipa (nosici naboja su elektroni. Promjenom struje baze ostvaruju se na kolektoru i emiteru nekoliko stotina puta veće struje pa se koristi kao pojačalo. ovo svojstvo egzistira samo ako je baza tanja od 10 mikrona i slabije dotirana.
Njena se uloga svodi na to da kad se priključi na potencijal izvora izazove pokretanje nosioca naboja prema kolektoru. Oni tada zbog inercije i privlačne sile kolektora probijaju zaporni sloj i trnzistor vodi struju, a samo 1 do 8 % se utroši na struju baze.

20. dijak, tiristor i trijak.

To su složeniji elektronički elementi načinjeni sa više poluvodičkih slojeva.

20.1. Dijak je sklopka izmjenične struje sa dvije elektrode.
Dizajanirana je tako da povećavanjem napona probija nepropusno polariziran sloj.

20. 2. Tiristor je troelektrodna sklopka istosmjerne struje
Otvaranje zapornog sloja ostvaruje se dovođenjem napona na elektrodu (G) vrata.
Za tu svrhu se najčešće koristi izlazni signal dijaka.

203. Trijak je troelektrodna sklopka izmjenične struje. Uključuje se kao i tiristor dovođenjem napona na elektrodu (G).

21.Integrirani sklopovi

Nastaje tako da se na istom poluvodičkom materijalu izradi i poveže mnogo aktivnih elektroničkih elemenata, a mogu biti uključeni i pasivni. Oni obavljaju zadaće brojenja, uključivanja, uspoređivanja itd.

22 Mikroprocesori

To su najsloženiji elektronički elementi. Imaju ugrađeno i do 1,5 milijardi tranzistora izrađenih tehnologijom tankih slojeva do 22nm. Imaju mogućnost obrade podataka i rabe se u računalima.

Dodatna pitanja za provjeru znanja

1. Otpornici velikih snaga rade se od:

a) pertinaksa b) kevlara c) cekasa d) plutonija

2. Serijski spoj pet kondnzatora od 5pF ima ukupni kapacitet:

a) 25pF b) <5pF c) <25pF, d) >5pF

3. Mjerna jedinica za induktivitet je:

a) gaus b) maksvel c) henri d) simens e) tesla

4. Induktivitet je pojam povezan:

a) s aktivnim elektroničkim elementima b) s pasivnim elektroničkim elementima

5. Strelica emitera usmjerena prema bazi tranzistora označava:

a) baza je izgrađena od pozitivnog poluvodičkog materijala
b) baza je izgrađena od negativnog poluvodičkog materijala

6. Sirovina za proizvodnju aktivnih elektroničkih elemenata je:
a) kvarcni pijesak b) klinker c) kevlar d) kobalt e) kaučuk

- 21:54 - Komentari (3) - Isprintaj - #

subota, 13.11.2010.

OSNOVE SIGURNOSTI PRILIKOM IZVOĐENJA ELEKTRIČNIH VJEŽBI – VAŽNO 7. i 8. R. DODATNA TEMA

Unatoč mjerama opreza koje je nužno poduzeti uvijek kad se izvode bilo kakvi radovi sa električnom strujom nije na odmet znanje o tome što se događa kad dođe do udara električne struje i kako se pruža pomoć.
Prilikom dodira vodiča pod naponom kroz tijelo protječe električna struja i izaziva električni udar (šok). Jakost udara ovisi o veličini i trajanju protjecanja struje kroz tijelo. Jakost struje ovisi o vlažnosti kože, podlozi na kojoj se osoba nalazi,dijelovima tijela koje zahvaća strujna staza, starosti,spolu i fizičkoj kondiciji..
Prolaskom struje kroz kožu naglo se smanjuje njen otpor, pa se s vremenom jakost struje povećava. Struja više frekvencije od mrežne manje je opasna. Istosmjerna struja lakše prodire u tijelo i izaziva duboke opekotine. Strujni udar, zbog refleksnih pokreta udova, može posredno prouzročit i ozljede. (npr. pad s neke platforme).
Prvu pomoć možemo unesrećenome pružiti tek nakon isključenja naponakoji je nesreću prouzročio. Pritom valja voditi računa da spasilac sam ne dodirne vodič pod naponom ili kožu unesrećene osobe. Ako je disanje prestalo ili, ili ako je unesrećena osoba u nesvjesti valja dati umjetno disanje i pozvati hitnu pomoć.

Posljedice protoka električne struje kroz trup čovjeka za jednu sek.

JAKOSTI (mA).........................................POSLJEDICE

1...............................................................GRANICA OSJETA
5...............................................................BEZBOLNI OSJET
10-20........................................................NEVOLJNO GRČENJE MIŠIĆA

50.............................................................BOL, SLABOST, DUBITAK DAHA, GRČEVI U MIŠIĆIMA I GUBITAK KONTROLE NAD
.................................................................NJIMA ŠTO ONEMOGUĆAVA ISPUŠTANJE VODIČA IZ RUKU. MOGUĆA SMRT

100-300....................................................TREPTANJE MIŠIĆA SRCA I OMETANJE NJEGOVA RADA, SMRT

ZAŠTITNO UZEMLJENJE

Kućišta aparata i strojeva spajamo sa uzemljenjem vodičem dovoljnog presjeka. U slučaju proboja izolacije prema kućištu poteći će jaka struja koja će pregoriti osigurač. Tako prestaje opasnost od strujnog udara i oštećenja sklopa.

- 16:18 - Komentari (2) - Isprintaj - #

SPAJANJE LIMA 7.R. TEMA 3.3.

1. Opiši ulogu lima

Lim je metalni poluproizvod normiranih dimenzija. Primjenjuje se za proizvodnju kućišta peći, strojeva i drugih uređaja, posuđe, limenka za napitke, karoserija za automobile i autobuse, oplatu brodova i šinskih vozila, plašteva krovova kuća...

2. Opiši postupak proizvodnje lima

Lim se proizvodi postupkom valjanja. Komadi užarene kovine dopremaju se u uređaj za valjanje gdje im se višekratno smanjuje debljina na potrebnu dimenziju. Dobivene ploče se očiste od korozije, režu na potrebne dimenzije i po potrebi ravnaju.

3. Opiši postupak spajanja lima vijcima

To je postupak spajanja lima rastavljivom vezom. Limovi se buše provrtima nešto većeg promjera od vijaka, zatim se postave vijci i stegnu maticama.

4. Kako se dijele vijci obzirom na vrstu navoja?

Najčešće je u upotrebi standardni metarski navoj npr. M16 i fini metarski npr. M16x1.5. Vrijednost 1,5 je uspon vijka, a označava aksijalni pomak kad se vijak zakrene za 360 stupnjeva. Vijci za lim nemaju maticu. Lim se buši na nešto veći promjer od korjena vijka i zatim uvrne.

5. Opiši oblike glave vijka i načine pritezanja.

Glave vijaka mogu biti šesterokutne koje se stežu viličastim okastim i nasadnim ključevima te poluokrugle, upuštene i cilindrične koje se stežu ravnim i križnim izvijačima ili šesterokutnim ili zvjezdastim usadnim ključevima.

6. Navedi vrste ključeva za okretanje matica

Viličasi, okasti, podesivi i nasadni ključ.

7. Navedi postupke osiguranja matica protiv odvrtanja

a) Elastični ili zvjezdasti prsten
b) Sustav sa dvije matice
c) Rascjepka ili klin uz običnu maticu
d) Krunasta matica osigurana rascjepkom

8. Navedi postupke spajanja lima nerastavljivom vezom

Spajanje zakovicama, mekim lemljenjem, tvrdim lemljenjem, plinskim zavarivanjem, elektrolučnim zavarivanjem i lijepljenjem.

9. Opiši postupak spajanja zakovicama

Zakovice se rade od čelika, bakra, aluminija i mjedi, a imaju razne oblike glava. Kvalitetno zakivanje postižemo korištenjem podmetača i oblikača. Kod izrade metalne bravarije koristi se postupak zakivanja «pop» zakovicama pomoću kliješta.

10. Opiši postupak mekog lemljenja

Lem je legura olova i kositra tališta do 450 stC. Tali se električnom lemilicom. Površina lemljenja čisti se prije lemljenja mehanički i topiteljem.

11. Opiši postupak tvrdog lemljenja *****+

Kod tvrdog lemljenja koriste se lemovi mjed, bronca i slitina srebra. Temperatura je između 450 i 900 stupnjeva a postiže se acetilenskim ili propanskim plamenikom uz dodavanje kisika. Kod ovog postupka ne topi se osnovni materijal. Površina za lemljenje čisti se boraksom.Tvrdim lemljenjem možemo spajati čelik, bakar, aluminij, nikal, krom, molibden,wolfram, keramiku itd.

12. Opiši postupak plinskog zavarivanja *****+

Kod ovog postupka također se koriste propanski ili acetilenski plamenici uz dodavanje kisika,. Temperatre su od 900 do 3000 st.C. Topi se i osnovni materijal te sa dodatnim čini zavar. Prije zavarivanja potrebno je napraviti pripremu.

13. Opiši postupak elektrolučnog zavarivanja *****+

Temperatura za zavarivanje postiže se električnim lukom i iznosi do 4500 st.C.
Napon zavarivanja je oko 75 V, a struje od 20 do 500A. Elektrode imaju oblogu raznih sastava i debljine što utječe na dubinu zavara. Prilikom zavarivanja tali se elektroda i osnovni materijal te čine zavar. Obloga se također tali i štiti zavar od korozije. Prije zavarivanja potrebno je također napraviti pripremu. Rus Vasily Petrov 1802. godine prezentira kontinuirani električni luk koji se poslije počeo primjenjivati za elektrolučno zavarivanje.

14. Navedi zaštitnu opremu za zavarivanje

Zaštitne naočale za plinsko zavarivanje, Zaštitna maska za elektrozavarivanje koja može biti ručna i naglavna, a naglavna može biti i fotosenzibilna, zatim radno odijelo, pregača, cipele sa kapicom i kapa.

15. Opiši postupak lijepljenja *****+

Tehnologija lijepljenja je u novije vrijeme znatno napredovala, pa se sve više koristi zbog niza prednosti, a to su male dimenzije spoja, ravnomjerna raspoređenost naprezanja i mogućnost spajanja materijala koji se ne mogu spajati drugim postupcima (metal i plastika i metal i staklo). Lijepljenje se temelji na molekularnim silama adhezije i kohezije. Adhezija je odgovorna za površinsko prijanjanje, a kohezija za unutrašnju čvrstoću ljepila. Poznata ljepila su metalakrilatno, cijanakrilatno, epoksidno i poliuretansko. Najstarije poznato ljepilo pojavilo se prije 70000 godina u južnoj Africi, a dobivalo se miješanjem prironog kaučuka i željeznog oksida.

16. Povijest lima *****+

U Egiptu su otkrivene cijevi za vodovod i odvodnju izrađene od bakrenog lima postupkom mekog lemljenja starosti oko 5000 god. a i danas su u dobrom stanju. Kasnije, za vladavine Amenhotepa IV i Nefertiti, održavanje osobne higijene postalo je imperativ, pa su svi velikaši u sklopu svojih stambenih objekata imali bazene ili druge napredne sustave za kupanje za što su bile nužne cijevi od bakrenog lima. Lim se proizvodio kovanjem od prilagođenih odljevaka. Oko upotrebljavanih alata postoje dvojbe. Otkriveni su alati za graditeljstvo od željeza sa 7 % nikla, kao i sa ugljikom što upućuje na čelik stari oko 4900 god. Također se pretpostavlja mogućnost dobave čeličnih alata od Hata i Hetita koji su ranije usvojili tehnologiju proizvodnje željeza.

Pitanja označena znakom *****+ su dodatna.

- 16:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 05.11.2010.

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE 5.R. TEMA 3.3.

1. Navedi i opiši vrste projecija

Projekcija je slika koja nastaje na zamišljenoj ravnini crtanja iza predmeta u prostoru gledajući ga iz određene točke smjerom pogleda. Može biti prostorna (tijelo prikazujemo onako kako ga vidimo u prostoru ili pravoktna.

2. Kako nastaju pravokutne projekcije?

Iza predmeta postavljamo tri međusobno okomite ravnine, i na njima crtamo pravokutne projekcije i to: nacrt pogledom sprijeda, tlocrt pogledom odozgor i bokocrt bočnim pogledom sa lijeve strane. Dio prostora gdje se ravnine spajaju nazivamo prostorni kut.

3. Opiši kako formiramo ravninu za crtanje pravokutnih projekcija i navedi u kojem se kvadrantu crta pojedina projekcija.

U sredinu ravnine crtanja povlačimo dvije okomite uske crte koje ju dijele na četiri kvadranta. Nacrt crtamo u drugom (gore lijevo), tlocrt u trećem (dolje lijevo), a bokocrt u prvom (gore desno).

4. Navedi vrste crta u pravokutnom projiciranju.

4.1. Vertikalnu i vodaravnu os crtamo punom uskom crtom, olovka 2H.
4.2. Vidljive obrise predmeta crtamo punom debelom crtom, olovka 2B.
4.3. Nevidljive obrise predmeta crtamo punom isprekidanom crtom, olov. 2B.
4.4. Pomoćne crte crtamo punom uskom crtom, olovka 2H.

5. Kako odabiremo smjer pogleda za crtanje nacrta?

Za crtanje nacrta odabiremo onaj smjer pogleda koji sadrži najviše informacija o predmetu, a to je najčešće prirodni položaj uporabe predmeta.

6. Što je tehničko pismo i navedi vrste.

Tehničko pismo je poseban oblik pisma za opisivanje tehničkih crteža. Postoje četiri standardizirane vrste. Tip A i B koje mogu biti pisane koso ili uspravno.

- 23:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	studeni, 2010					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30