1. Opiši promet i navedi podjele.
Promet je skup načina i sredstava za prijevoz putnika i robe.
Po mjestu odvijanja dijelimo ga na vodeni, zračni i kopneni, koji se dalje dijeli prema prometnim površinama na željeznički i cestovni.
Prema objektu prijevoza dijelimo ga na teretni i putnički.
2. Navedi sudionike u prometu.
a) Vozači su sudionici u prometu koji upravljaju biciklima, mopedima, motociklima i motornim vozilima.
b) Pješaci su sudionici u prometu u slijedećim slučajevima:
• ako se kreću (hodaju)
• ako pored sebe guraju neko vozilo, te vuku ili guraju kolica.
• ako upravljaju invalidskim kolicima i pritom se kreću brzinom hoda.
• ako se voze na rolama, romobilu, skateboardu, klizaljkama, skijama itd.
c) Putnici su sudionici u prometu koji se prevoze u prometnim sredstvima.
3. Opiši prometne površine.
• Vozači upravljaju prometnim sredstvima krećući se kolnikom. Kolnik u naravi zauzima cjelokupnu širinu prometnice. Dijeli se u dva kolnička traka za promet u oba smjera. Kolnički trak se dijeli u prometne trakove.
• Pješaci za promet koriste pločnik ili nogostup, pješačku stazu, a ako trebaju prijeći kolnik onda to čine preko pješačkog prijelaza.
• Biciklisti se kreću biciklističkom stazom ili biciklističkim trakom, a ako ga nema desnim krajem prometnog traka.
4. Kako se upravlja prometom?
Prometom se upravlja prometnom signalizacijom ili prometnim pravilima, ako je nema, a sudionici uprometu se ravnaju prema Zakonu o sigurnosti prometa u Republici Hrvatskoj.
5. Što čini prometnu signalizaciju?
Prometnu signalizaciju čine prometni znakovi, svjetlosne oznake i prometna svjetla (semafori), uređaji za davanje zvučnih signala, oznake na kolniku i znakovi prometnog policajca.
6. Opiši prometne znakove.
Prometni znakovi su najvažniji dio prometne signalizacije. Oni oblikom, bojom i simbolom prenose sudionicima u prometu odgovarajuću poruku. Dijele se na znakove izričitih naredbi, znakove opasnosti i znakove obavijesti.
7. Opiši znakove izričitih naredbi.
Dijele se na znakove zabrane ili ograničenja i znakove obveze.
Okruglog su oblika izuzev dva najvažnija koje ćemo posebno opisati. Mogu imati bijelu podlogu sa karakterističnim crvenim krugom, plavu podlogu sa istim takvim krugom i plavu podlogu bez kruga. Ako imaju crtu koja ih presjeca onda se ona spušta. Znak stop ima oblik osmorokuta, a znak križanja sa cestom koja ima prednost je trokut sa osnovom gore. Jedinstveni su i mogu se prepoznati i odostraga. Vrijede od postavljanja do prvog raskrižja ili do znaka obavijesti koji ih opoziva.
8. Opiši znakove opasnosti.
Znakovi opasnosti su trokutastog oblika sa osnovom dolje. Imaju karakterističan crveni rub pa su dobro uočljivi. Postavljaju se izvan naseljenih mjesta na udaljenost 150 do 250 metara da se vozači mogu pripremiti. U naseljenim mjestima udaljenost može biti manja.
9. Opiši znakove obavijesti.
Kvadratnog su ili okruglog oblika. Znakovi obavijesti koji opozivaju znakove izričitih naredbi imaju crtu koja ih presjeca, a ona se diže idući od lijeva na desno.
10. Opiši svjetlosne oznake i prometna sredstva (semafore)
Semafori automatski upravljaju prometom paleći crveno, žuto, zeleno, dodatno zeleno, trepćuće žuto i zeleno svjetlo, te kombinaciju crveno i žuto. U ostale svjetlosne oznake spada signalizacija na pružnim prijelazima, svjetla vozila sa pravom prvenstva (policija, vatrogasci, hitna pomoć i vojna policija) i svjetla motornih vozila (prednje, zadnje i žmigavac)
11.Nabroji uređaje za davanje zvučnih signala.
U ovu grupu spadaju zvonca na pružnim prijelazima i biciklima, zavijajuće sirene vozila sa pravom prvenstva, trube na motornim vozilima i zvučni signal semafora upućen slijepim osobama.
12. Navedi oznake na kolniku.
U ovu grupu spadaju strelice za prestrojavanje , rubne i središnje crte, ornake za parkiranje i pješački prijelazi.
13. Opiši znakove prometnog policajca.
Prometni policajac upravlja prometom dajući znakove rukama, tijelom, zviždaljkom, zanakom stop i svjetiljkom.
14. Objasni prioritete kod upravljanja prometom na raskrižju.
Raskrižje je najopasnije mjesto u prometu i na njemu, neovisno da li smo pješak ili vozač moramo biti maksimalno oprezni.
Prioritet imaju znakovi prometnog policajca, zatim semafor, prometni znakovi i na kraju prometna pravila.
15. Navedi prometna pravila.
• Pravila o prednosti prolaska vozila na raskrižju.
• Pravila o prednosti vozila posebne namjene.
• Pravila o načinu kretanja vozila.
• Pravila o tehničkoj opremljenosti vozila.
16. Opiši pravila o prednosti prolaska vozila na raskrižju.
• Ako oba vozila zadržavaju smjer kretanja prednost ima vozilo koje dolazi sa desne strane.
• Ako oba vozila mijenjaju smjer onda ono koje skreće desno ima prednost.
• Ako jedno vozilo ne mijenja smjer onda ono ima prednost.
• Vozila sa pravom prvenstva imaju prednost, a zatim vrijede naprijed iznesena previla.
17.Pravilo o načinu kretanja vozila određuje da se vozila kreću desnom stranom.
DODATNI SADRŽAJ (za one koji žele znati više)
1. Kretanje pješaka kolnikom
Pješak se smije kretati kolnikom ako u naselju nema izgrađenog nogostupa. Kreće se lijevom stranom, a ako ih ima više jedan iza drugoga. U uvjetima smanjene vidljivosti poželjne su reflektirajuće trake ili bar svjetlija odjeća.
Organizirana pješačka kolona kreće se desnom stranom. Noću mora biti obilježena žutim i crvenim svjetlom. Desnom stranom se kreće pješak ako gura vozilo ili kolica i invalidna osoba u kolicima.
2. Prelaženje kolnika izvan pješačkog prijelaza
Ako je pješački prijelaz udaljen više od 50 m u naselju, a više od 100 m izvan naselja kolnik se može preći uz povećan oprez ako se ne ometa promet.
3. Način kretanja vozila.
Do Francuske revolucije promet se odvijao krećući se lijevom stranom ceste.
U Francuskoj se do tada obični puk kretao desnom stranom, a aristokracija lijevom. Takva podjela nakon revolucije više nije bila prihvatljiva te i aristokrati postupno prelaze na desnu stranu što dovodi do prihvaćanja takvog načina kretanja. Napoleon je u pokorenim zemljama nametnuo novi način kretanja, a neke zemlje su uvele promjene smatrajući da je kretanje desnom stranom racionalnije. To je potvrđeno na međunarodnoj konvenciji u Parizu 1927. god.
Zemlje u kojim se vozi lijevom stranom su:
Europa: Velika Britanija, Irska, Malta i Cipar
Afrika: Južna Afrika i bivše britanske kolonije u jugoistočnoj Africi
Azija: Pakistan, Indija, Tajland, Malezija; Indonezija, Brunej i Japan
Južna Amerika: Gvajana
Australija i Novi Zeland
4. Povijesna kronologija na temu.
• Prvo ograničenje brzine doneseno je u Glasgowu 1836. god. zakonom.
Parni omnibus se smio kretati najviše 3,2 km na sat, a da bi se povećala sigurnost ispred njega na 100 m morao je ići konjanik koji je mahao crvenom zastavom.
• Prvi semafor je postavljen 1868. god. u Londonu. Imao je crveno i zeleno svjetlo i krakove koji su oponašali znakove prometnog policajca.
• Prvi moderni semafor postavljen je u NewYorku 1918. god.
• Na međunarodnoj konvenciji u Parizu 1909. god. započela je standardizacija prometnih znakova. Bilo ih je tada 10.
• Danas imamo oko 200 prometnih znakova.
|
