Let lastavica

29.04.2021., četvrtak

Čokoladni put

Priča o čokoladi počinje u prašumama Srednje Amerike, gdje raste kakaovac. Plodovi su dugački 15-30 cm i puni su sjemenki (20-60) koje su u drevna vremena služile i kao valuta. Sjemenke se usitnjavaju i u avanu Kakao je bio suštinski deo života drevnih Maja i Acteka. Prije više od 1500 godina p.n.e. pripadnici drevnih civilizacija su ne samo konzumirali kakao s vodom, medom, mlijekom, čilijem - nego su i svoja božanstva povezivali sa ovom biljkom. Kamen metate se koristio za usitnjavanje sjemenki. Vrlo su tvrde i gorkastog ukusa. Montezuma II, posljednji actečki vladar je Kortezu ponudio napitak od kakaoa i time bio zaslužan što je Europa saznala za ovaj napitak. Gorak napitak zaslađivao se šećerom. Ana od Austrije, kćer kralja Filipa III, zaslužna je za širenje kakaoa u Europi. Udajom za Lupa XIII uvela je ovu slasticu na francuski dvor. Zrna kakaovca se vade iz slatke pulpe posebnim postupkom, suše, pa peku i melanžiraju. Smjesa se dugo miješa. Crna čokolada mora da ima bar 70% kakaoa, mliječnoj se dodaje mlijeko u prahu i šećer, bijela se pravi od kakao maslaca, a rubi (crvenkasta čokolada) je još tajne recepture. Tajna pravljenja recepata se širila ka Belgiji i Engleskoj. Belgijska čokolada se i danas smatra najvećim užitkom. Austrijska škola je iznjedrila prvi kolač od čokolade, najpoznatiji čokoladni kolač svih vremena, Sacher tortu. Izmislio ga je 16-godišnji šegrt Franz Sacher kada je društvu princa von Metternicha zatrebala slastica, a glavni kuhar se razbolio. Na ovoj ploči od čokolade upisnao je nekoliko kompozicija. Odslušate ih na gramofonu i pojedete- ploču! Ako nema struje, na bicikl pogon melje se kakaovac! Čuvena "Olga" obilježila je povijest čokolade u Srbiji. Smislio je Konstantin Šonda koji je 1902.godine otvorio prvu proizvodnju čokolade, kakaoa i keksa u Beogradu. U Zagrebu se od 1911. godine čokolada proizvodila u fabrici Union (danas Josip Kraš) a od 1922. u Ljubljani (Gorenjka). Prva industrijska čokolada pod imenom "Roda" proizvodila se u Srbiji od 1924. u fabrici u Zemunu. Od 1938. "Roda "proizvodi pjenasti dezert poznat kao čoko-banana. Fabrika 1946.godine mijenja ime u "Nada Štark" pa se spaja sa fabrikom keksa "Soko" i postaje "Soko Štark". Cipelice su za jelo, da ne vjerujete! Na kraju povijesne šetnje sami pravimo svoju čokoladu. U kalup sipamo čokoladnu smjesu, dodajemo joj priloge po želji, ohladimo i kući nosimo jedinstvenu svoju prvu čokoladu. Za ovaj put nam trebaju patikice? Uzmimo one od čokolade pa dođimo ponovo.

- 05:23 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (39) - Isprintaj - #