Marketing
Čokoladni put
Priča o čokoladi počinje u prašumama Srednje Amerike,
gdje raste kakaovac. Plodovi su dugački 15-30 cm i puni
su sjemenki (20-60) koje su u drevna vremena služile i
kao valuta.
Sjemenke se usitnjavaju i u avanu
Kakao je bio suštinski deo života drevnih Maja i Acteka.
Prije više od 1500 godina p.n.e. pripadnici drevnih civilizacija
su ne samo konzumirali kakao s vodom, medom, mlijekom,
čilijem - nego su i svoja božanstva povezivali sa ovom biljkom.
Kamen metate se koristio za usitnjavanje sjemenki. Vrlo
su tvrde i gorkastog ukusa.
Montezuma II, posljednji actečki vladar je Kortezu
ponudio napitak od kakaoa i time bio zaslužan što
je Europa saznala za ovaj napitak.
Gorak napitak zaslađivao se šećerom. Ana od Austrije,
kćer kralja Filipa III, zaslužna je za širenje kakaoa u
Europi. Udajom za Lupa XIII uvela je ovu slasticu na
francuski dvor.
Zrna kakaovca se vade iz slatke pulpe posebnim postupkom,
suše, pa peku i melanžiraju. Smjesa se dugo miješa. Crna
čokolada mora da ima bar 70% kakaoa, mliječnoj se dodaje
mlijeko u prahu i šećer, bijela se pravi od kakao maslaca,
a rubi (crvenkasta čokolada) je još tajne recepture.
Tajna pravljenja recepata se širila ka Belgiji i Engleskoj.
Belgijska čokolada se i danas smatra najvećim užitkom.
Austrijska škola je iznjedrila prvi kolač od čokolade, najpoznatiji
čokoladni kolač svih vremena, Sacher tortu. Izmislio ga je
16-godišnji šegrt Franz Sacher kada je društvu princa von
Metternicha zatrebala slastica, a glavni kuhar se razbolio.
Na ovoj ploči od čokolade upisnao je nekoliko kompozicija.
Odslušate ih na gramofonu i pojedete- ploču!
Ako nema struje, na bicikl pogon melje se kakaovac!
Čuvena "Olga" obilježila je povijest čokolade u Srbiji. Smislio je
Konstantin Šonda koji je 1902.godine otvorio prvu proizvodnju
čokolade, kakaoa i keksa u Beogradu.
U Zagrebu se od 1911. godine čokolada proizvodila u fabrici
Union (danas Josip Kraš) a od 1922. u Ljubljani (Gorenjka).
Prva industrijska čokolada pod imenom "Roda" proizvodila
se u Srbiji od 1924. u fabrici u Zemunu.
Od 1938. "Roda "proizvodi pjenasti dezert poznat kao
čoko-banana. Fabrika 1946.godine mijenja ime u "Nada Štark"
pa se spaja sa fabrikom keksa "Soko" i postaje "Soko Štark".
Cipelice su za jelo, da ne vjerujete!
Na kraju povijesne šetnje sami pravimo svoju čokoladu.
U kalup sipamo čokoladnu smjesu, dodajemo joj priloge
po želji, ohladimo i kući nosimo jedinstvenu svoju prvu čokoladu.
Za ovaj put nam trebaju patikice? Uzmimo one od
čokolade pa dođimo ponovo.
Post je objavljen 29.04.2021. u 05:23 sati.