Pravilo bloga
Ne dozvoljavam vrijeđanje
ni mene ni drugih osoba.
Takve komentare brišem.
Let lastavica
30.04.2021., petak
Cvjetni izlet
Na Cveti (Cvjetna nedjelja) putujemo u nepoznato. Vozi Proka,
vodi Keti. Autobus je pun. Sprovodimo sve antikoronske mjere.
Prelazimo most preko Dunava. Dakle, idemo u
Vojvodinu
Jezdimo kroz Banat do Zrenjanina, pa duž
rumunjske granice
Stižemo u Žitište koje ima sastav stanovništva kao Vojvodina.
Vodi nas Davor i objašnjava zašto je podignut spomenik Rocky
Balboa. Na vlasti su bili mladi ljudi koji su se divili Rokiju i podigli
spomenik, oko kog se sakupilo 5000 ljudi na festivalu i postao
je široko poznat.
Danas je manifestacija na Cveti čiji prihod ide za operaciju
slabovidih blizanaca.
Umivamo se cvjetnom vodom. (Cveti= ulazak Isusa u
Jerusalim). Na taj dan se cvijeće potapa u vodu i njome
se umiva radi ljepote.
Služimo se odličnim bosanskim pitama i dajemo priloge.
Posjećujemo i lijepu crkvu u Žitištu.
Ponovo u bus. Prelazimo široki kanal Begej (iskopan prije
300 godina) koji uskoro postaje plovni put za turistička
putovanja -pa uzanu rječicu Begej.
Stižemo u Banatski dvor. Nazivi mjesta su
trojezični
U lepoj školi ima još đaka
Ova tabla očigledno nikome ne smeta
Naš vodič nas šeta kroz park dvorca Rogendorf.
Banatski Dvor dolazi u red veoma starih banatskih naselja.
Prvo naselje na mestu Banatskog Dvora pominje se 1332. godine
pod nazivom Udvarnok (mađ. Udvarnok).
Godine 1825. u naselje se doseljavaju Bugari i daju mu ime
Zvarnjak. Bugari se ubrzo preseljavaju na imanje grofa Rogena
i od 1840. godine selo dobija ime Rogensdorf (nem. Rogendorf).
Godine 1891. ovo imanje kupuje grof Čekonjić. Doseljavanje
Srba počelo je 1921. godine. Doseljenici su većinom iz okoline
Trebinja, Bileća i Glamoča. Danas oba sela čine jedno naselje,
Banatski Dvor.
Ovde se nalazi dvorac Rogendorf. Stari dvorac je srušen,
novi je dosta ruiniran, a koristi se kao kancelarije.
U parku ima drveća divljeg rogača i gingko biloba.
Samo su još podne pločice u dobrom stanju, što govori
o kvalitetu izrade.
Priča o čokoladi počinje u prašumama Srednje Amerike,
gdje raste kakaovac. Plodovi su dugački 15-30 cm i puni
su sjemenki (20-60) koje su u drevna vremena služile i
kao valuta.
Sjemenke se usitnjavaju i u avanu
Kakao je bio suštinski deo života drevnih Maja i Acteka.
Prije više od 1500 godina p.n.e. pripadnici drevnih civilizacija
su ne samo konzumirali kakao s vodom, medom, mlijekom,
čilijem - nego su i svoja božanstva povezivali sa ovom biljkom.
Kamen metate se koristio za usitnjavanje sjemenki. Vrlo
su tvrde i gorkastog ukusa.
Montezuma II, posljednji actečki vladar je Kortezu
ponudio napitak od kakaoa i time bio zaslužan što
je Europa saznala za ovaj napitak.
Gorak napitak zaslađivao se šećerom. Ana od Austrije,
kćer kralja Filipa III, zaslužna je za širenje kakaoa u
Europi. Udajom za Lupa XIII uvela je ovu slasticu na
francuski dvor.
Zrna kakaovca se vade iz slatke pulpe posebnim postupkom,
suše, pa peku i melanžiraju. Smjesa se dugo miješa. Crna
čokolada mora da ima bar 70% kakaoa, mliječnoj se dodaje
mlijeko u prahu i šećer, bijela se pravi od kakao maslaca,
a rubi (crvenkasta čokolada) je još tajne recepture.
Tajna pravljenja recepata se širila ka Belgiji i Engleskoj.
Belgijska čokolada se i danas smatra najvećim užitkom.
Austrijska škola je iznjedrila prvi kolač od čokolade, najpoznatiji
čokoladni kolač svih vremena, Sacher tortu. Izmislio ga je
16-godišnji šegrt Franz Sacher kada je društvu princa von
Metternicha zatrebala slastica, a glavni kuhar se razbolio.
Na ovoj ploči od čokolade upisnao je nekoliko kompozicija.
Odslušate ih na gramofonu i pojedete- ploču!
Ako nema struje, na bicikl pogon melje se kakaovac!
Čuvena "Olga" obilježila je povijest čokolade u Srbiji. Smislio je
Konstantin Šonda koji je 1902.godine otvorio prvu proizvodnju
čokolade, kakaoa i keksa u Beogradu.
U Zagrebu se od 1911. godine čokolada proizvodila u fabrici
Union (danas Josip Kraš) a od 1922. u Ljubljani (Gorenjka).
Prva industrijska čokolada pod imenom "Roda" proizvodila
se u Srbiji od 1924. u fabrici u Zemunu.
Od 1938. "Roda "proizvodi pjenasti dezert poznat kao
čoko-banana. Fabrika 1946.godine mijenja ime u "Nada Štark"
pa se spaja sa fabrikom keksa "Soko" i postaje "Soko Štark".
Cipelice su za jelo, da ne vjerujete!
Na kraju povijesne šetnje sami pravimo svoju čokoladu.
U kalup sipamo čokoladnu smjesu, dodajemo joj priloge
po želji, ohladimo i kući nosimo jedinstvenu svoju prvu čokoladu.
Za ovaj put nam trebaju patikice? Uzmimo one od
čokolade pa dođimo ponovo.
Nastavljam sa pričama po želji Vladkrvoglada.
Nedavno sam vam pokazala Tašmajdan odozdo, podzemne
lagume i pećine ispod Tašmajdana.Tad smo naučili da je na
turskom taš= kamen i majdan= rudnik, jer su tu bili podzemni
kamenolomi još u rimsko doba. Ovo se mesto nalazi tačno
iznad druge dvorane.
Lep je dan, hajde da sve to vidimo odozgo, sva mesta
koja vam dosad nisam pokazala jer tuda retko šetam.
Počnimo od crkve Sv.Marka.
Patrijarhov spomenik lebdi, kao svetac
Vrbica je (Lazareva subota), pa su deca sa zvoncima
i venčićima svuda oko nas.
Koliko srca!
Iza nje je ruska crkva u čijoj ogradi je zarobljena školjka
iz Panonskog mora.
Nastavljamo po Tašmajdanu
Pored spomenika Don Kihotu popićemo kafu na otvorenom
u "Poslednjoj šansi" i "pokvariti" je sladoledom.
Ovo je dan dečje radosti
Spomenik Desanki Maksimović je na lepom mestu.
Pored ograde restorana "Pogled" bacićemo pogled na stadion
Tašmajdan
Tu je i pisac Milorad Pavić
Arhitekta Nikolaj Krasnov
Pogled, cveće......
Ko će nas naći u odrazu hotela "Taš"?
Krug oko bulevara kralja Aleksandra počinjemo obilaskom
oko arhiva Srbije u Karnedžijevoj ulici
Zatim hotel Metropol Palace
Specijalno za NF ova lepa devojka
Pogled levo na Bulevar kralja Aleksandra
Pogled desno
Na kraju kruga ručak u bašti elitnog restorana Madera"
Tu smo se hedonirale uz jagnjeću pljeskavicu i tamjaniku
Plešem od rane mladosti, a školovano, kroz plesne škole,
17 godina. Pomogla sam da se razvije jedna nova i
vrijedna plesna škola UPS i da slavi pet godina rada.
Povodom godišnjice, dobila sam od trenera plesnu
diplomu. Mnogo mi znači.
Pošto ste brzo riješili koji je cilj puta u pitanju,
idemo odmah dalje. Sremski Karlovci su mi bili
omiljena destinacija kad je tu živjela naša divna
blogerica Mira kuglof, alias Mira Ranković,
čuvarica tajne karlovačkog kuglofa.
Zbog nje smo posljednju promociju blogerske knjige
održali baš tu i bilo je savršeno.
Nakon što se naša Mira pridružila anđelima, ne idem u Karlovce.
Tužno mi je. Pa je netko odlučio da razbije maler i dokaže kako
radost još stanuje u Sremskim Karlovcima. Ulazimo u Karlovce
preko gradilišta novog autoputa.
Prvo nailazimo na prelijepi internat za učenike Bogoslovije
Na obodu centra je Bogoslovija Sv. Arsenija
Ova cvjetna tabla vam kaže da ste na pravom mjestu
Kao i lampioni
Lijevo na trgu je elegantni saborni hram Sv. Nikole,
sa dva tornja.
Baš je u toku misa u crkvi Presvetog trojstva
Čuvena karlovačka gimnazija "Branko Radičević", najstarija
srpska gimnazija u kojoj su učili velikani (Branko Radičević,
Dimitrije Davidović, Jovan Sterija Popović, Sima Milutinović
Sarajlija i drugi)
Evo misterije: da li je sat namerno zaustavljen na 5 do 12?
Napravili smo krug i bacili pogled na trg i obe crkve
Štandovi se tek otvaraju. Mira neće biti tu sa
kuglofima...
Ne čini li se vama da je vrijeme za kavu? Na trgu ima
nekoliko prijatnih bašti
Da ne pobrkate gdje ste stigli, cvijećem (maćuhice) napisano
je: Ada Ciganlija.
U Beogradu, jasno
Krug oko Ade Ciganlije dug je 8 km. Dnevna norma za
dame je 5 km. Ovdje ćemo početi i završiti krug oko jezera.
Sve je to zbog srca, zar ne?
Prevozna sredstava su na suhom
Svi na Adi slikaju srce klupu
Možete se odmoriti na njoj
Tri dana prije ovog padao je snijeg, a danas skoro da nema
oblačka. Dosta je ljudi u kratkim rukavima, a vidjet ćete ih i sa
manje garderobe. Zašto vole sjedenje na spasilačkim mjestima,
pitam se. Bolji je pogled?
U centru slike vidite i prvog kupača
Zainteresiralo me je drvo kameleon. Pola je zelenog,
pola crvenog lišća.
Tražimo jedno do naših omiljenih mjesta na Adi. Zove se
"Druga kuća"
Sve je na otvorenom
Tu ćemo napraviti prvu pauzu uz odličnu kavu i specijalitet
kuće, pitu s jabukama i sladoledom, prekrivenu bajamima.
Neopisivo je dobra.
A onda ćemo nastaviti šetnju, pun krug.
(nastavit će se)
Najljepši dio botaničkog vrta je svakako japanski vrt. Napravljen
je po ugledu na zen vrtove u Japanu koji služe za odmor i
meditaciju. Na ulazu je procvala trešnja, kao što i očekujete
Japanski vrt u botaničkoj bašti je mali Japan u Beogradu.
Cijeli vrt je donacija japanske ambasade Beogradu, 2004.godine.
Vrt je prepun biljaka, bambusa, napravljene su male staze
ukrašene stijenama i deblima. Tu su i umjetna brdašca,
potoci i jezerca, mostići.
Beograd je jedan od rijetkih gradova u Europi koji imaju
botaničku baštu- Jevremovac. Vidjeli smo je u sva godišnja
doba, samo još nismo u rano proljeće.
Inače karta košta 300 dinara. Deca do 7 ne plaćaju i
pratilac bebe stare do godinu dana ne plaća kartu.
Počinjemo od tek olistalog kestena. Park je predivan sa
puno egzotičnih biljaka i velikim stablima drveća starijim
od jednog stoljeća. Lijepo uređene stazice, česme sa
vodom za piće, fontana i besplatan wifi dostupan je u
cijeloj bašti
Moj naklon Pančićevoj omorici
Ribnjak sa zlatnim ribicama je tu, ali lokvanji još nisu izronili
Na tabli su nacrtani, ali ćemo ih malo sačekati
Da li u ovom hotelu za insekte poštuju sve protivkoronske
mjere?
Leptir je dobio tijelo, a uskoro će dobiti
i lijepa krila od cvijeća
Ako ne lista niti cvjeta, onda bar pupi
Forzicija je jedan od prvih glasnika proljeća
Bit će ljepše kad u ovoj fontani bude vode
Ovdje su održavani koncerti tijekom koronastog ljeta
Staklenu baštu nećemo obići, jer su zabranili slikanje
Valjda su svi roditelji s dječicom došli ovdje da prošetaju
Danas ćemo u avanturu. Obujte patike koje se ne klizaju, ponesite
baterijsku lampu i vodu. Ko se boji mraka, podzemlja i zatvorenog
prostora, neka odustane. Vodi nas Zoran Nikolić, najbolji
poznavalac podzemnog Beograda.
Obići ćemo dio Beograda ispod Beograda,
grada koji je rušen 40 puta, najviše od svih
prestonica u Evropi. Polazimo
Kao da silazimo u Had...
Znate li zašto se metro ne može graditi u Beogradu? Jer
ispod ovog gore grada postoji drugi, podzemni, čitav sistem
laguma, pećina, dvorana. Kamen u podzemlju Tašmajdana
je posebnih osobina, jer ga je oplakivalo Panonsko more.
Zato je odavde vađen i njime su građeni Viminacijum i još
neke rimske građevine. U kamenu su nalaženi fosili iz
toplih mora.
Rimljani su gradili Singidunum od kamena koji je vađen
ovde na Tašmajdanu. Ovo je Tašmajdan, turski taš= kamen
i majdan= rudnik. Jasno se vide kamenorezački tragovi na
zidu pećine.
Tunelima dolazimo do zazidanih pa probijenih dvoja vrata.
Jedna su vodila u tunel do crkve, vjerojatno u kriminalne
svrhe
Lampe u ruke pa idemo napred, kroz uzane tunele
Stižemo u drugu dvoranu. Nijemci su zatekli pećinski sistem i u
njemu napravili neprobojna skloništa. Armirani betonski lukovi,
betonski pod i 150 telefonskih linija, dizel generator.
Ova neprobojna vrata nazvali su von Lereova vrata
Tunelima i stepenicama stigli smo do velike dvorane točno
ispod stadiona Tašmajdan. Desno se vide tribine stadiona.
Malo je strmiji i opasniji ulazak u treću dvoranu. Pomagali
smo jedni drugima.
Točno ispod vas je staro groblje, zbog kojeg
se ono u Ruzveltovoj ulici zove Novo groblje.
Godine 1927. preseljen je veći dio, a sve što nije moglo,
nalazi se u ovoj dvorani koja je čak imala slobodan otvor
do pedesetih godina prošlog stoljeća, kad je upala i smrtno
stradala devojčica, pa su zatvorili taj kružni otvor.
Ponijet ćemo za dalje čitanje knjigu Zorana Nikolića
"Bg priče I-III". Tu su legende vezane za povijest Beograda.
Nakon izlaska obići ćemo rusku crkvu u čijoj ogradi
je sačuvana neotvorena školjka iz Panonskog mora
Obećala sam unuci da ću joj pokazati ovu školjku kad dođe.
Školjku u kojoj više ne šumi Panonsko more...
Zna se da je restoran "Venecija" jedan od simbola Zemuna.
Pri zimskoj šetnji vidjele smo da se legendarni restoran
pretvara u kineski restoran. Pa baš ne ide.
Na našu radost, sad smo primijetile da se restoran renovira
i vraća mu se stari identitet. Ipak Venecija ostaje u Zemunu :)
Sad kad smo utvrdili bitne pojmove, možemo prošetati po
Zemunskom keju.
Tu je aktuelno labuđe jezero, ovaj, labuđa reka, Dunav,
prekoputa Lida.
Zar vam se ne čini da ovaj špalir nisu dobro uvježbali?
Neozbiljne pripreme za scenu, cccc
Neki baš poziraju
Većina štrajkuje što im ništa nismo donijele. Čak se i golub
ljuti
Sjedokosi, Borise,
u tvom posljednjem postu ispratio si svoju
požrtvovanu i nježnu majku na vječni put.
Nisi ni slutio da će ti tu blogeri ostavljati posljednji
pozdrav. Ostaje za tobom tužan sin. Nažalost, nisi
dočekao da objaviš knjigu koju si tako dugo pripremao.
Radio si na mnogim knjigama, a blog.hr će te pamtiti
po blogoknjizi "I ja imam post." Počivao u miru!
Pa dobro, sišle smo do Save i što dalje? Nećemo ploviti
kao ovo drvo
Provjerimo je li proljeće stiglo
Stiglo je!
Uvijek oduševi
Pa da li je lijep pogled (Bella vista)?
Hoćemo li sići do splava na Savi?
Vodostaj Save je niži. Tko se seća prošle šetnje do
"Vodenice", zna da smo akrobatisale po daskama
da uđemo na splav. Sada to ne bi bilo potrebno,
ali "Vodenica" ne radi, kao ni drugi restorani.
Ovo proljeće je gastronomski zaključano.
Samo ćemo pozdraviti "moju" kulu Nebojša, pa nalijevo
krug!
Na pustoj Savskoj promenadi zaključavanje se predobro
osjeća
Ručak ne može, ali starinski sladoled može.
Čuvena Beton hala sa nizom elitnih restorana sablasno
je pusta
I što vrijedi što je Sava plava, kad ljudi jedva da ima?
"Let lastavice –
slijedi tok rijeke
kao da pliva." ...
Saimaro
Opis bloga, najkraće: BITI ILI NE
BITI. Zašto netko piše, ako ne da
bi sastavio sve svoje dijelove?
Od trenutka kad krenemo u školu
ili crkvu, obrazovanje nas kida na
dijelove, uči nas da rastavljamo
dušu od tijela i razum od srca.
Mora bit da su ribari sa Kolumbijske
obale učeni doktori etike i morala
jer su izmislili riječ sentipensante,
osjećati-misliti, da bi definirali jezik
koji govori istinu.
Eduardo Galeano (misao pronašla pedeset+)
Sviđa mi se koncept bloga. Šalješ misli
kao sjeme koje odnosi vjetar. Postoji
mogućnost da se sjeme primi i nikne
negdje, a da ti to i ne znaš. Da ga
netko nastavi njegovati bez da zna
tko ga je poslao. Ostavlja mogućnost
da ostaneš nepoznat i nepoznatom
otvoriš vrata za milijun potencijalnih
mogućnosti koje leže u svakom sjemenu.
(pedeset plus)
Cilj mi je biti Čovjek.
I tražim samo
Respect
I jednog dana, kada me ne bude, neka
iza mene ostane (između ostalog) bar
moja Pisana Riječ.
(White lilith)
Putovodoljubni gastronaut
(milord55)
Vrata prvenstveno služe
da prostor zatvore. Ona su
ulaz u njega. Uglavnom su
zatvorena. Otvaraju se
milom ili silom.
Internetske stranice zovu se
portali (portal: glavni ulaz
na pročelju dvora, palače,
crkve ili veće građevine,
izrazito likovno obrađen
(skulpturama i reljefima)
Tvoj blog je portal u tvoj
bogati svijet. Ulaz. (Potok)
Nije li to smisao
putovanja
- da težimo
postati bar malo
bolji ljudi koji će
dobro što ga
u nekom času
drže na dlanu
dijeliti s drugima
oko sebe? (j.)
Dok je mora biće i plime,
dok je plime biće i ljubavi
dok je ljubavi mora biti i oseke.. (mecabg)
Sad znam.
Ti si kao Dunav.
Stvorena da teče...
(sewen)
Prava si čuvarica od zaborava... (sewen)
Kada lasta
u svoj foto virne
slikama nas
sve u srca dirne (semper contra)
Ljepota se zrcali u očima promatrača
i pamti srcem... (Dinaja)
Gde je ljepo u svim pogledima, tamo "leti" lastavica:)) (modrina neba)
Postoje lijepa mjesta na svijetu.
Jedno je ljepše i posebnije od svih.
O njemu pričamo srcem,
njega slikamo dušom.
Rodno mjesto.
Svaki tvoj zapis je lijep,
ali ovaj se zove
pripadnost i ljubav.
(Razmišljanja jedne žene)
Ne valja bez riječi.
Ne valja sa puno riječi.
Prava mjera je kad si
jasan sam sebi.
I kad se odražavaš u toplini
očiju drugih. To je onda, valjda,
prava mjera riječi
(morska iz dubina)
Svaka žena i muškarac
su unikati, a mi se
uglavnom ponašamo
isto prema svima,
tj. ponavljamo greške.
(Gogoo)
Drago nam je da si uzivala
i hvala ti na lijepim fotkama. (posljednji komentar GMD)
mail:
ankas33@yahoo.com
Počasni komentatori bloga: gogoo i Vladkrvoglad,
koji uvijek dodaju neke korisne
informacije mojim postovima.