sretno srce vuka
29.12.2010., srijeda
Kaže poglavica
Kaže poglavica Budi svoj Neka vas vaše srce vodi Prvi red Kazališna kavana Nasmiješeno lice Draga Suzanne U mojoj glavi Zuje avioni Svih prošlih i budući ratova Večeras Nastupam Na pozornici Od snijega Led u grudima Okovano srce Suze teku A smijeha još nema Moj nastup najavljuje Ljubo Jelčić Upravo se vratio Sa duge turneje Vođenja zemaljskih festivala Uvodna pjesma je Darkova *Grane smo na vjetru Mala trema Koju rješavam Sa pola boce skotcha Stresem se Kao pas mokru dlaku Cipele Kao obično Prevelike Lice ostarjelo Izorano pričama Aplauz Utrčavam na scenu Spotičem se i padam Prolama se smijeh Ustajem Zauzimam ozbiljnu pozu Dva kočijaša Dovezu govornicu Naslonjač za ruke Čašu rastopljenog leda Podižem ruku Pažnju molim Sva svijetla se gase U ruci plamičak tinja Jednako vidljiv Onima u zadnjem redu Kao i onima naprijed Svjetionik Koji Pokazuje opasnu hrid Svjetlo Koje pripada svima I nitko ga ne može imati Svjetlo na putu Kolone prolaze Nasmijana djeca Ratni invalidi Tužne udovice Izgladnjeli psi Mršava stoka Samo nedostaju Predsjednici, pape, poglavari, Ministri, dvorska svita, kraljevi Sa i bez kraljica Fali tu u koloni Bulmenta krvopija Trgovaca dušama Duhovnih učitelja Proroka Na kraju kolone Povorka prosjaka Gubavaca sudnjeg dana Gospoda ovozemaljska Stoje Na pijedestalu Zovu Gladne znanja Njihovi inkasatori Broje pare Trljaju ruke Novac se slijeva u potocima I ulijeva u more plastike Uzvraćam osmjehom Sastavim dlanove na Srčanoj čakri Naklonim se svima Dobra volja Promijenjeni spolovi Zamijenjeni klonovi Zamislite na tren Možete stvarati svjetove Kamen i zemlju Mora Rijeke Svijet koji leti, puzi i hoda Usađivati programe u gotove obrasce Odrediti zakon postojanja Prve scenarije Film Sa nastavcima Korekcije Intervencije Pisci knjiga stvaranja Zemaljske drame U bljesku sekunde Ono što mjere A ne mogu izmjeriti Pogledam svoje dlanove Jesu li tu U tim brazdama Zapisane priče koje ću sanjati Da li mali pomak Ispravak Greška Mijenja tok priče A ljubav Postoji li i u svijetu strojeva Strojevi su dio nje? Aljaški malamut Ulazi u kuću Vuk pretvoren u psa Tuga u gradovima represije Zimskih dana Hologram gubi pozadinu Sve prestaje oko nas Molim lijepo Trenutak pažnje Prije odjave Još jednom ugasite svjetla Pogledajte moju ruku Svjetlo je sve slabije Ruka nestaje Sve nestaje Više nas nema Čuje se plač Iz svemirske kolijevke Dolaze bića Uzimaju djecu u svoje svjetlosne ruke Grle ih Stapajući se s njima Mir Tišina San Buđenje T oj pogled Tvoja misao Stvorit će ono Što Želiš I ako te želje Vode u pakao Kreator Kroz tebe sanja Iskušava Vlastitu kreaciju Koja Nema ni kraj Niti početak Stari konobar na šanku Pali cigaretu Ispija čašu vina Nalijeva drugu čašu Koja stoji Ispred Suzanne Mladi konobar Šef restorana Stavlja cvijeće na stolove Gleda jesu li čaše izglancane Tiha muzika Dilanovog valcera Sve je spremno Za posljednju večer Ovoga svijeta Kazaljka se primiče Poklapa jedna drugu Oglasi se brodska sirena Dijete divova Pojača ton Čuje se žamor Restoran je pun Počinje Njegova Omiljena serija Copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com *Suzanne,Copiright:Leonard Cohen *http://www.youtube.com/watch?v=5GGNo2K9o94 |
26.12.2010., nedjelja
Skretničar
Spajaju se usne I poljubac Zaborava Vlak juri Skretničar na mjestu Ako skretničar zakasni Vlak odlazi u putanju dugu Kao noć Brame Na cesti Svijetlo dijeli kompoziciju Razdvaja tebe od mene Ti putuješ Brže od svjetla Ja padam u provaliju ničega Ležimo pod svjetlima Umjetnog sjaja Na posteljama Zakopčani negdje Ispod nabacanih zvijezda Potrošenih planina Glave su pod kacigama U vene nam ubrizgavaju tugu Sanjamo u snu sna Govorim ono što je reprodukcija Misli koje prolaze eterom Put kroz nezamislivo i prestrašno Vratar otvara vrata Smith se u matrixu replicira Vučja šapa se multipricira Pod svjetlima velegrada Vučja družina Koristi matricu Njenu izgrađenu strukturu Mijenja se vibracija Postaje brža Mirnija Tiša Šest milijardi bogova Trlja oči Znanje i moć se vraćaju, Ranjeni Uvijek zacijeljeni Igre igara matrice Igre želja Pravi trenuci U pravo vrijeme Pravo mjesto Spajamo jednote Pokidane i zarobljene Bića svjetlosti. Skakači u vremenu Ja i ti, ti i ja Nema razlike, Pjesma koju ti pjevaš naizgled je drugačija od moje Boje Riječi Melodija Ti znaš Ta Pjesma dodiruje ono najdublje i unosi svjetlo Stanica kad se dijeli Ostaje u jednom Povezana u jedno Ljude razdijeliš Zamijeniše lijevu desnom stranom Ženu odvojiše Od muškog principa Muški Od žene Kažu jednom jedan hodao vodom I ribom hranio Ieki ribu zamijeniše patkom Što je riba A što patka Jesu li moralne priče Zapakirana pornografija Kažu i on je bio Svjetlosni skakač Da znam je bjeh Jedna faseta A kako bje onaj koji nije bio Koji se ni rodio Svaka baba Svoju priču o Isi priča One van zemaljske Svoje imaju Zemaljske Su vanzemaljske Tko je stvorio Te putanje Kanale Tunele Putove Zakopana sjećanja Ispod ugaslih zvijezda Lovac ubojica Dobar u priči bude I bog pravedni Tolike poubija U jednom snu Čezneš Da zagrli te Nečija ruke U naručju nekog da sakriješ svoju tugu U drugom Ne postoji vrijeme spavanja Sijač vjetra Bez prestanka i odmora korača Sijući oluju Sunca su toliko mala Da ih nekoliko Stane na tvoj dlan Ovaj svijet Svijet je u tvojoj glavi Ne postoji u pravoj stvarnosti Osim kao san Nedosanjane priče Igre Kreacija Pokrenuta pa prekinuta Duša Traži malo tišine Mira U kutku nekog svijeta Kružiš Sobom Kao lav u kavezu Misliš o meni Govoriš o sebi Iz daljine Nema poruka Samo neka pitanja Gdje su izgubljena vjerovanja Trebaju li ti Sada saznaješ Istine Ni moje ni tvoje Već one Na izgled grube i okrutne Iz kojih Protjeruju ljubav Bezuspješno Kao što kuca srce tvoje duše Tako kuca Srce ove planete Znaš Jedino što je važno Važno je voljeti To ispunjava Zemaljske Dane Ljubav Će sudar svjetova Pretvoriti U svjetlo Koje oči ne mogu gledati Duša će sva radosna Ispunjena Pjevati Na svim Jezicima U svim slikama Vibrirati će Volim te Zaspali skretničar Trlja oči Na pruzi više nikoga nema Da li je njegov posao završen Ili je to bio samo Jedan san Svijeta snova Svijeta svjetova copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com |
20.12.2010., ponedjeljak
U čemu sam našao sebe
U čemu sam našao sebe, među gomilom informacija, koje ulijeću u moju svijest, po noći, danu, u definiranju i odbacivanju, o stvaranju i rušenju vlastitih svjetonazora, u boli vlastitog tijela, u strahu, u boli drugih ljudi preplašenih i poniženih,u lošim i dobrim djelima, tražio sam se u mudrim knjigama, proročanstvima, učenjima i poukama tuđih iskustava, tražio svugdje i nigdje u ovom i ono stranom, znaš nisam našao NIŠTA! Počeo sam odbacivati Vlastite svjetonazore, vjerovanja, ideje, bogove i sluge, odbacio sam sve osim srca, jer ono je jedino znalo što treba učiniti. Odbacio sam nadu, i rekao da se nadaju budale a ona služi manipulaciji ne činjenja, odbacio sam vjerovanja jer su uvijek negdje postavljala dogmu, odbacio sam učenja, zato što više nisu davala odgovore, odbacio sam samoga sebe, ono što sam mislio da jesam, pjesnik, buntovnik,sve je postajalo pičkin dim, sve je jasnije izranjala opsjena, zatvor u kojem se krećem i boravim, koji je netko davno stvorio sa njemu poznatim namjerama a nama potpuno nerazumljivo, što da govorim o tako zvanom bogu, kad ne znam ni tko je ni što je, znam da nije ono što se o njemu priča, priča koja govori o zarobljenoj svijesti koja je otkinuta od izvora dobila je čvrste konture, konture za što, za razumijevanje, za igru, za neprekidne strahove, za ucjene koje ljudi dnevno provode kontrolirajući jedni druge po naputku nevidljivog gospodara, ima jedan standup: (http://www.youtube.com/watch?v=1SuLGeHNfTo), gdje čovjek govori o bogu koji je ovo sve napravio, da je zaposlen u nekom boljem poduzeću davno bi dobio otkaz …. Nije nam potreba nikakva jebena vjera jer možemo bez nje, nije nam potreban ovaj život jer je on san, mi boravimo u hologramu, ovdje na ovoj planeti postoji zakon uzroka i posljedica, sa jakim rešetkama pa se svi recikliramo, reinkarniramo i ostale pizdarije i to djeluje, zatvor ima svoj sustav, što je sreća, što je dobro a što zlo, sa sto metara visine više nema važnosti, iz dubine sazviježđa strijelca potpuno je nevažno, tako zvano vrijeme koje u biti i ne postoji, prvi put sam ga dobro razumio kroz mrežu vremena i jednoj Deepak-ovoj knjizi, kad Merlin objašnjava kretanje naprijed i nazad, Icke to objašnjava kao kompjuterski disk, dodajem samo da je pun podataka, volim reći, svi filmovi su snimljeni unaprijed, ovo zemaljsko vrijeme mjereno u ovom hologramu od 80 godina prošlog stoljeća došlo je sada ispod 16 sati, i to je iluzija kao i 24, ali za nju smo zalijepljeni snom. Sretan, da, jer je to moj izbor,treba mi jednaka količina energije i za ne sretan, i ako i jedno ni drugo ne postoji. Što se trenutno događa, postoje dvije varijante, jedna je bijeg iz zatvora, druga je njegovo rušenje, zašto ti se događaju ove stvari, zato što si vraćena iz budućnosti kao i ja, kako znam, po svojem srcu,vraćene iz takozvane budućnosti da ju promijenimo u prošlosti tu kao imamo izbor, no pošto smo zaboravili kakva je ljudska vrsta moramo proći to iskustvo na vlastitoj koži, pitali su nas da li to hoćemo, vikali smo DAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA, e sad nema bježanja, hahaha. I ne trudi se ovo povezati baci sve u zrak pa što ostane,ti jesi biće svjetlosti, stvori čvrstu namjeru u kojem pravcu ćeš djelovati,ne govori o njoj nikome, matrica je vrlo oprezna, bitka će uskoro probiti našu dimenziju, armagedon je dječji kašalj prema cijeloj ovoj igri, no znaj jednu stvar, Sai Baba to lijepo objašnjava u tumačenju bhagavad gite, na jednom mjestu kada Arjuna ratnik pita boga? Krishnu, koji je njegov vozač ratnih kola, kako da idem u bitku, pa ovo sve moji rođaci, prijatelji, misleći na drugu stranu s kojom se sprema boj, a Krishna mu odgovara, ne brini, sve sam ja njih već odavno pobio!posmatraj i otvori se,Ne analiziraj, otvori srce i oslobodi um da ga ne ograničava i prepusti se i uživaj u igri, jer ti nisi bilo tko i ako ne postoje razlike, pitanje je ko nosi više struje i jači naboj u svojoj svijesti a tko ne, buđenje je bolno, davno je napisao Giancarlo Rosati, jednom ćemo opet biti za očevim stolom i slatko se smijati našim doživljajima i dramama, jednu stvar sam naučio u filmu Patch Adams, kada Patch pokuša samoubojstvo pa završi u „ludnici“, tamo hoda jedan čovjek, koji je svojom voljom tamo i svima pokazuje svoju ruku sa ispružena 4 prsta i skrivenim palcem, pitanje glasi koliko prstiju vidiš, odgovaraju svi;pa 4, on kaže budala i ide dalje, i onda to pokaže Patchu, koji daje isti odgovor, a slijedi objašnjenje pošto mu se svidio,gledaj kroz ruku, koliko prstiju vidiš, odgovor glasi 8, točno, pouka,kad gledaš u problem ne vidiš rješenje.Gledaj kroz problem, sjajna si osoba imaš potencijal koji kuha u tebi smiri um ne žuri se otvori se i sve će ti početi dolaziti, nemoj nastojati ništa kontrolirati Pozdrav srca dragoj duši koja u srcu nosi ljubav jer sve drugo je opsjena(D.Icke) o čemu razmišljaš, to je tvoja opsjena, kada ju otpustiš posloži se nekoliko dijelova mozaika, i tako svakim otpuštanjem dobiješ uvid u veću sliku, kada ti se slika pokaže u konturama, istovremeno ti se otvara mogućnost veće slike, kada dođeš do vrata, ne boj se, pritisni kvaku i uđi, napuštajući jednu iluziju dolaziš u drugu, no jednom ćeš ipak stići u realnost koju si zaboravila, draga dušo, onda će ti biti sve jasno, slijedi onaj udarac po glavi i i rečenica;pa ja to znam. sjeti se tko si pozdrav srca copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com |
14.12.2010., utorak
U kući mog oca
U kući mog oca Neki drugi ljudi Neka druga bića Nevidljiv svijet Ni sjene ne ostavljaju Tuga u krvi Žalost u očima Bijes razdire Odbijanje ne spašava Crtanje granica A onda nasilno spajanje Priče i ljubavi Kažu jedan je tražio Čovjeka po svijetu Je li ga našao u sebi U domu moje majke Čekanje na odlazak Vjerovanje u ništa Ili u sve Vjerovanje i čekanje Strah Kada će umrijeti Strah Hoće li snjegovi okopniti Gdje su mirne misli Kontemplacije Meditacije Posvećenosti U mom domu Mir Tišina Prolaze sjene Veseli smijeh Lavež psa Znanje se izlijeva kao vodopad Svaki strah uzimam u ruke I gledam ga Zatim napravim grudu Bacim ju Na lizie Oni instinktivno odskoče Pa gledaju Onda se vrate svojim mašinama Ljudska rasa pati Sva patnja Ide k njima Kroz portale zemlje U njihova skladišta hrane Brine ih Komešanje Jer Neki ljudi Su probuđeni I nastavljaju Buditi bogove U kući mog oca Za praznim stolom Nitko ne sjedi Nema glasova Samo tišina I stol je sam I kuća je sama U kući mog oca Nitko ne živi Ni otac Ni majka U kući mog oca Uspavani bogovi Jedva da dišu Zapleteni u snove Zaborav im jedini osta' U kući mog oca Ni imena Ni broja Nema ni nas Ni reptila I tko zna Da li ikad Naći ćemo taj put Do očeve kuće Val se kotrlja I zrak treperi Stojim sam na pustopoljini Kidanje mojih okova Biti će rušenje Zatvora Pet osjetila Svjetlo Sve jače I Sam već Svijetlim Svjetlo Kida sve slike Samo svjetlo Ostaje Niti jedna Iluzija Niti san U svijesti Ne Postoje Copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com |
11.12.2010., subota
Kad svakom koga sretneš kažeš
Kad svakom koga sretneš kažeš Volim te Kad svakog zagrliš i poljubiš Kad svakog obljubiš Kad saznaš da si žena Da si muškarac da si tijelo I da su to tvoje maske U ovom svijetu na ovom planetu Da nisi ništa od toga Da su uloge koje mijenjaš Na pozornici Svjetova Dobivaš nove drame A igraš stare kad to poželiš Da reći volim te Je Kao kada srcem Svakoj duši koju sretneš Kažeš dobar dan Dobro došla Dušo moja Kad sve to počneš živjeti Znaj Otvorila si vrata Raja I nitko umjesto tebe Ne može prekoračiti granicu Spoznaje Znanja Voljenja Ostaviti strah Negdje iz sebe Ostaviti strepnju Da se preporodi Ostavit one koji polako idu Da ih ne požuruješ Jer znaš Da stižu za tobom Tada ćeš razumjeti Tada ćeš znati Tada ćeš moći govoriti Da sreo sam ljubav I postala sam ljubav Tada će sve što je Što je bilo, što dolazi Biti Bilo je Uvijek je Ljubav Tada Dolaze One riječi Ja jesam Ljubav Od uvijek I zauvijek Copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com |
09.12.2010., četvrtak
Sjene prošlosti hodaju oko tvog doma
Sjene prošlosti hodaju oko tvog doma Otkuda dolaze poslije toliko godina Da li ih zoveš Kako radi tvoj nesvjesni dio Koji nosiš na plećima Ogroman teret Ruksak pun programa Nevidljivo zakopčan za tvoja leđa Ugrađen u tvoj korpus Kuda ti tamo i on Zaboravljaš ga pa ga se prisjećaš Nikako te ne napuštaju sjećanja I ono malo tišine između otkucaja srca Kad si tamo gdje jesi Uleti neka davna slika Scena Iz tvog romana I promjeni tok stvari Kao da te netko snažno povuče u prošlo Napušteno Ostavljeno A ipak tu Papiri su ti ostali na stolu Predmeti ne povezani A bez toga nema arhiviranja I pritišću te sjećanja Sakriješ svjetlost Misliš da si ju zarobio Teško podnosiš komešanje u glavi Svaki dan te nešto ruši pa diže Koliko tvoje tijelo može trpjeti Mamografija Kemoterapija Radijacija Cijepljenje Sve u cilju svladavanja Tebe Misliš da se može umrijeti A onda te ponovo vraćaju Odlaziš kroz tunel bijele svjetlosti A to je u stvari cijev za ispaljivanje u novu priču Padobran se baš ne otvara dobro Tresneš o zemlju Probudiš se Oko tebe Lica Evo Dečko Dite Ma isti ćaća Nije, mater Ma ne Baba Vanga Reptilova Smijeh nikad ne prestaje Proroci I ciganke Kotlokrpe I popravljači kišobrana Zanat Prostitucija kao umjetnost Konkubine I njihovi budoari Mjesta tajnih dogovora Manipulirani muškarci Preko putenih žena Razlivena vina po postelji Svaki djelić holograma sadrži istu sliku Posesivnost koja viče Volim te Sebičnost Govori ne dam te Priče o ljubavi Kao i o bogu Ne znamo o čemu pričamo Ja jesam Ljubav Prastvaratelj Ja nisam ono što misliš da jesam Svako jaše iluziju svog života Nastojeći zadržati razbijeno staklo Prije postanja krhotina Pijesak kao i voda Curi kroz prste Bolesnici krive druge Zbog ne voljenja A tko sam ja da postavljam dijagnoze Ili da kažem dođite Dajte meni svoje tuge Odnijet ću vam bol jednim pokretom ruke Biti će te opet mladi kako poželite Ja sve mogu A što vi možete Vjerujete Ili ne Znadete li Što je istina I da li vas u opće zanima Ili Samo kako da preživim još jedan dan Uz užase sa novinskih stranica Televizijskih crnih kronika Mislite da gutajući bobe Rješavate ili odgađate Neminovan susret sa samim sobom Pred ogledalom Pogled u vlastite oči koji zahtjeva Hrabro srce Osmjeh na licu I pokret ruke Čarobnjaka U tom trenu Postaješ jedno sa svim I ništa, ništa ti više ne treba Copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com |
05.12.2010., nedjelja
Profesionalac sjedi
Profesionalac sjedi Događaji Doživljaji Bez emocija Strast posla Predanost ideji Oduzima i daje Živote Igre Smrti Profesionalac ne osjeća Ne misli Nema interesa Sjedi uz fado portuguęs* Na nebeskoj stolici Profesionalac Ne govori Smješka se i šuti Kako li bog radi Kao amater ili profesionalac Jeli njegov posao zahtjevan i složen Ili koristi ispravnu metodu Što možeš prepusti drugima Da urade mjesto tebe Evo opet priča o Crvenkapici Ma daj promjeni taj film Scenario je već dao svoje Ne drži vodu Pa zar ne vidiš da se lovac igra sa bakom u krevetu Zovu i Crvenkapicu Vuk se približava kući Osjeća opasnost Žuri da spasi djevojčicu I klopka se zatvara Zabija čeljusti u lijevu nogu Pokušava se izvući Vući lanac kojim je zamka svezana No u gaćama Iz kuće izleti lovac Probija se kroz snijeg Nišani I vuk odlazi U tunel svjetlosti Djevojčica prilazi vuku i grli ga Plaće Lovac odlazi u kuću Bakica viče požuri Doći će ona Nego Ilija Kaže ona Htjedoh te nešto pitati Čujem da mi se motaš i ko kćeri Mlade udovice Crvenkapičine majke Ha, znaš mene navratim Da ju utješim Bakica se smije Ti si pravi vrag sa puškom A i pištolj ti je dobar Ha ha ha Djevojčica rasteže zamku Plaće Suze kapaju na nogu i ranu od metka Rane iscjeljuju Duša se vraća Vuk otvori oči Ugleda nasmijano lice djevojčice Lizne joj ruku Podigne se Strese snijeg sa svog kaputa Kaže djetetu Sjedi na moja leđa Potrči prema šumi Poslije prvih stabala Vuk sa djevojčicom poleti Put zvijezda Između nebeskog oca I zemaljske majke Radosno srce Se veseli Jer napušta san Ovozemaljskog snivanja Sve joj je smiješno I mama I lovac I bakica Grleći vuka Leti I leti I gleda u koji svijet Će sići Profesionalac I dalje sjedi Montira film I pegla priču Život daje Život uzima Do sada nije bilo prigovora Na Njegov rad Na njegova djela Kao div Među patuljcima On Iskusiti želi Kako je to kad ga gaze Jer bez toga nema Scenarija Ni Nove priče *http://www.youtube.com/watch?v=cwnvGTxChZI&feature=related Copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com |
03.12.2010., petak
Hitler je dijete cvijeća
Hitler je dobio rat Hitler je dijete cvijeća Hitler je ratar koji teško radi Hitler nije umro u bunkeru Hitler je bio dobar čovjek Hitler je bio loš čovjek Onaj kojeg poznajemo Inkarnirao se je u gospodina Obmanu Sa bushevim smiješkom na licu Hitler ne postoji Hitler postoji Što pomisliš to je moguće Ako nemaš misli Nije moguće Tada djeluje on Slutnja Čežnja Chipovi stižu na odredišta Uskoro počinje lov Brand Kravlji žig Logoraški broj Takozvani znak zvijeri Gorjet će u paklu Samo pitam se tko Jer pakao ne postoji Ma molim te gospodine Kažu to je tvoj plan Viši red koji nitko ne razumije Kako si to zamislio Ma nisi Jer ti ništa nisi smišljao Samo si započeo kreaciju I pustio ju da se igra Da stvara svoja pravila I danas prožimaš sve Taj ritam zvijezda, kometa Ples Shiva Shakti Struja koja napaja Je li to tvoj orgazam Orgazam kreacije Jesi li obezanjen Želiš li još Je li ikad postojala pravednost Dok si svršavao i rasipao svoje sjeme U ništa A iz toga su nastajali svjetovi Ti Kojeg ne poznam Ti Kojeg ne razumijem Jesi li Ti život Ili sam ja život Jesam li ja krao iz košnice Ili si me ti namamio Tko si ti Reci mi tko sam Ja Tko su oni Koji love i progone Jeli to tvoja igra Mili moj Ako ne znaš bolje Makni se Nismo mi neuki ni glupi Već smo te odavno nadišli učitelju U tvojim svjetovima Ne kontrolirane situacije Jedna glava Jedno sazviježđe Tko me vodi u ovom pisanju Čiji glas Hvali Proklinje Trbuhozborac Sakriven iza zavjese Krici novog buđenja dopiru iz daljine Noseći zore U naručju majki Nasmijanih lica Dok Sa njima Držeći za skute Koračaju sretna djetinjstva Na leđima Radosna djeca Copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com |
02.12.2010., četvrtak
dj
dj hladno je tražiš razlog prstima pipaš po postelji da okreneš sklopku čekaj da se sjetim tko sam gdje sam stao ah, dobro je bol je još uvijek tu prepoznavanje počinje vraća mi se memorija je li ona u mojoj odsutnosti promijenjena praznina nigdje ničega nema ne brini stalno stanje svjetlo u srcu skriveno izgubljena si u sebi zarobljeno bivanje smrti slaže se mozaik crno bijelih spirala misli sjedim u karoci putujem pustopoljinama razbacanim u noći kroz nevidljive planinske lance prema šumu valova strah destabilizacije ruši priču iscjeljenja učitelju ne mogu ni sebi pomoći što da učinim sa onima koji žure prema mojem pragu zamjeni me izvedi jednu točku gutaća vatre dok smislim improvizaciju dok postavim novu iluziju i svi koji prođu kroz vrata kaleidoskopa biti će iscijeljeni ležim u postelji nemoćan i iskorišten od samoga sebe od opsjene vlastitog uma pišem izmišljam sanjam pa se budim ni sam ne znam gdje sam apsolutno ništa volja robota postala si san dio tebe je nestao jučer ove ili prijašnjih godina zemaljskog brojanja ruše se svjetovi bol do kosti mogao bih sjesti kraj tebe i plakati gledaš me i vidiš suze ništa ti ne znače ni tvoje ni moje zvjerka u kavezu starosti prosipa bisere mogu misliti karoca se žuri iskače iz tračnica gledam se u ogledalo vidim čarobnjaka hrabar i nasmijan neću plakati već ću se smijati sretan biti kao trbuhozborac ti si tu kraj mene ili bilo gdje znam mahneš ponekad onda letim više, dalje … padam stresem krila pa opet trčim poljanom prema ponoru strasti provalijama zasluga što je to što moramo zaslužiti uvijek sam htio davati darivali su me naučio sam iskazivati oduševljenje a s mnogim stvarima nisam znao što bih obukao sam se kao da idem na snijeg valjda je to zima u duši pojma nemam o čemu govorim što više istražujem sve manje znam na ovaj zemaljski način kao u onoj pjesmi od grupe Had* *put u ništa na putu sve* vukovi žene hodao bih negdje kroz ulice samoće kroz samoću dalekih zvijezda poludio sam budim se sa rečenicama sa pjesmama koje govorim i ne zapisujem kao da neprekidno pišem ma skroz sam kako kaže **TBF malo sam maka ljepši od ovog dana je tvoj osmjeh morao bih tu rečenicu složiti u neku dramu npr. stojim na polju razrovanom od gusjenica zmajevi u zraku zatamnjeno nebo svijest se vrtloži kraj krajeva se bliži ni kraljeva ni slugu još jedno srce kuca dok lijepi dan se budi ljepši od dana je tvoj osmjeh ne mojem licu umiranje rođenje sretna igra kraja novog početka novog začetka Copyright:miljenko_trnsko2002@yahoo.com *http://www.youtube.com/watch?v=ajIQJ0zxRjs **http://www.youtube.com/watch?v=VRv81XMviM0 |