Splićanistika - dnevnik povratničke tuge

ponedjeljak, 11.03.2024.

OD POLICA DUĆANA DO RAZGRADNJE NA DNU SPLITSKOG KANALA - KOLIKO GERO POTROŠI TARIGUZA U GODINU DANA? VELIKO ISTRAŽIVANJE "ST-ĆANISTIKE" O SANACIJI GERINOG SRANJA!

Autori: Pecotić Ž, Plazonić E, Tschad N, GERO, Bobetta S.

UVOD

Krenuvši od Kunderine premise da je govno negacija kiča, moglo bi se pogrešno izvesti i da su znanstvena istraživanja za koja se iz aviona vidi da su pojedinačno govna, a zbirno sranje, također negacija kiča. Kako ne bismo upali u sličnu zamku dedukcije, predmet ovog istraživanja je sanacija sranja. Točnije Gerinoga sranja kojeg Gero već tri mjeseca negira onako kako se negira i kič jer toliko dugo oteže sa izradom članka kojim bi se prezentirali vrijedni rezultati. S obzirom da smo tek nedavno prestali srat uljuto zbog perkelta od soma i Splićanima prilagođenog čobanca, kao redakcija „ST-ćanistike“ uzeli smo tariguz u svoje ruke da skinemo ovo s dnevnog reda. A i da pokažemo čitateljstvu da smo jednako literarno okretni (ako ne i okretniji!) od Gere koji stalno sere o eleganciji svoga pera...

Kao što je jasno navedeno u prijavi projekta (u kategoriji „Ekologija i samoodrživi razvoj“) koju su bez imalo šlifa pokopali recenzenti HRZZ-a, tri su glavna motiva za provedbu ovog istraživanja: (i) prvi je emotivni jer do sada nema konkretnih podataka o tome koliko zapravo Gero sere iako (ako se pita autore ovog članka koji su ujedno i članovi redakcije „ST-ćanistike“) kompletni opus „ST-ćanistike“ može poslužiti kao kvalitativni dokaz da Gero masu sere; (ii) drugi je da je tariguz jedan od rijetkih artikala široke potrošnje čija nestašica u najcrnjim danima pandemije Korone nije bila posljedica prekida u opskrbnom lancu, nego manijakalne potražnje koju ni proizvođači ni trgovci (budući da se zalihe tariguza na lageru osiguravaju na tjednoj bazi) nisu mogli zadovoljiti. Ovo također ide u prilog teoriji da su ciljevi Prosvjetiteljstva u modernoj civilizaciji promašeni jer su egzistencijani strahovi prosječnog potrošača realno gledajući (b)analni; (iii) i treći motiv je da se pokaže kako je primjena tzv. „osmišljene rutine“ (kojom se znanstvenici služe da zamorni postupak prikupljanjanja velike količine podataka olakšaju rastezanjem na duže vremensko razdoblje uz mali jedinični utrošak vremena) moguća i u običnim kućanstvima. Osmišljena rutina je općenito dobra za vlastito zdravlje i zdravlje bližnjih. Ako se pitate kako, onda proučite slučaj stanovitog Ignaza Semmelweisa koji je, još u divljačkom 19. stoljeću prije Pasteura i Listera, upozoravao kolege liječnike da bi pranje ruku ne samo nakon, nego i prije zahvata, bilo dobro uvesti kao dio osmišljene rutine u sklopu liječenja, zbog čega su ga strpali u ludnicu. Dodatna korist od osmišljene rutine je to što (kako je prikazano na predmetu ovog istraživanja) može unaprijediti vođenje kućanstva na entu, te olakšati planiranje zaliha za buduće prave ili kvazi-pošasti poput sada već zaboravljene pandemije Korone.

Budući da je provedeno istraživanje opservacijskog tipa, nije bilo moguće formulirati konkretnu alternativnu hipotezu. Tek su prema manjem segmentu podataka (i nakon analize podataka) postavljene nul-hipoteze da je Gerina potrošnja tariguza ujednačena u svim godišnjim dobima, te da to koliko troši tariguz ne ovisi o tome marendaje li ili ne. Na dublja pitanja, a to su koliko zapravo Gero sere i kad Gero najviše sere – zimi, u proljeće, preko ljeta ili najesen, ponudili smo kratak osvrt u raspravi s obzirom na ograničenja u metodologiji istraživanja.

MATERIJALI I METODE

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 2.1.2023. zaključno do 2.1.2024. (366 dana). Podatke je osobno prikupljao Gero te ih dnevno slao na pohranu u opservacijsku postaju „1-2-3 Split 3“ (ustrojbena jedinica znanstvenog odjela „ST-čanistike“). Istraživanje je odobreno od strane ad hoc sastavljenog Etičkog povjerenstva „ST-ćanistike“ (Klasa: 001-08//23-03/001; Ur. broj: 08-01-2024-82).

Korišten je rolani troslojni tariguz s perforacijama nekoliko različitih brendova (Perfex, Domax, Paloma i Harmony) i u kraćem razdoblju rolani dvoslojni tariguz s perforacijama (Violeta) standardiziranih dimenzija listića 0,127m × 0,092m, jedinične površine 0,012 m2. Dnevna potrošnja tariguza je prikazana brojem listića (uvijek parni broj jer Gero čupka dva-po-dva listića), dužinom i površinom. U dnevnik obavljanja nužde broj 2 bilježeno je koliko puta dnevno je Gero obavio nuždu broj 2, satnicu prvog dnevnog odlaska na WC zbog nužde broj 2, te datum i godišnje doba kad je obavljena nužda broj 2. Korištena je modificirana verzija dnevnika obavljanja nužde broj 2, tako da satnice dodatnih odlazaka na WC zbog nužde broj 2 (danima kad je Gero više srao) nisu bilježene. S obzirom da je defeciranje jedna od posljedica unosa hrane u organizam, vođen je i dnevnik prehrane (sažeta verzija) koji je s dnevnikom obavljanja nužde broj 2 sparen za 24 sata unatrag (od 1.1.2023. do 1.1.2024.). U dnevnik prehrane je bilježeno marendavanje (opisno i kao binarna Da/Ne varijabla jer Gero ne marendaje redovito), te što je Gero ručao (opisno) budući da se ručak kao glavni obrok ne preskače.

Potrošnja tariguza i prehrambene navike analizirani su opisnom statistikom pri čemu se kao mjera mjera centralne tendencije koristio prosjek sa standardnom devijacijom (SD) i rasponom pouzdanosti (Confidence interval – CI) od 99%, a za kategorijske varijable (gdje je prikladno) postotci. U svrhu plastičnijeg predočavanja, potrošnja tariguza prikazana je i kumulativnom dužinom te uspoređena s dužinom nekoliko najpoznatijih splitskih ulica mjereno zračnom linijom u aplikaciji Google Maps. Točnost nul-hipoteza testirana je linearnom regresijom prema prethodno opisanom postupku [1, 2]. Potrošnja tariguza (prikazana brojem, dužinom ili površinom) postavljena je kao zavisna varijabla (ishod) s godišnjim dobima i marendom kodiranima kao dummy varijable. Potrebno je napomenuti da za odabir mjere centralne tendencije i regresijske analize nije prethodno testirana normalnost raspodjele diskretnih i kontinuiranih varijabli. Razlog je taj što ionako nismo normalni i neparametriju mrzimo. Ali zato obožavamo prosjek, a od njega još i više standardnu devijaciju. Protiv medijana (kao druge mjere centralne tendencije) nemamo apsolutno ništa, ali to što ide u paketu s kvartilama i interkvartilnim rasponom nam je uvijek djelovalo malo pičkasto.

Statistička značajnost je postavljena na P < 0,01. Statistička analiza je u cijelosti napravljena u Microsoft Excel-u 2016 (Microsoft Corporation, Redmond, WA, USA). Kako smatramo da je transparentnost u znanstvenim istraživanjima od izrazite važnosti, dataset sa sirovim i analiziranim podacima iz ovog istraživanja dostupan je na poveznici: https://docs.google.com/spreadsheets/d/1LfoOGJ5J0EwYnHDimwfeZE3x0wGDVqku/edit?usp=drive_link&ouid=109861982707693577734&rtpof=true&sd=true

REZULTATI

Prema starom statističkom principu „Garbage in – garbage out!“, podatke o potrošnji tariguza prvo stavljamo u kontekst Gerinih prehrambenih navika. Ispitanik je imao 44 godine, 1,83 m visine i 82 kg te normalni indeks tjelesne mase (BMI = 24,5). Godišnja frekvencija marendavanja je bila 24,86% (91/366 dana), pri čemu je najniža bila u proljeće (19,57%; 18/92 dana), a najviša najesen (34,83%; 31/89 dana) iz čega se može zaključiti da je ispitanik uglavnom noćni tip koji se teže nosi s proljetnim umorom. U „jelovniku“ za marendu dominirali su burek (29,67%; 27/91 dan), krafne (19,78%; 18/91 dan) te peciva/kolači tipa kroasana, štrudela i krempita (26,37%; 24/91 dan). Ispitanik tijekom promatranog razdoblja nije preskakao ručak. Prema dnevniku prehrane, ispitanik je u za ručak imao frigačinu svakih pet dana, juvu i lešo meso svakih šest dana, jela od manistre svakih osam dana, variva od mahunarki te ribu svakih deset dana, a kupus i jela s kupusom svakih osamnajst dana. Zanimljivo, samo jednom mjesečno na jelovniku za ručak su bili gulaš i rižot. Parametri iz dnevnika prehrane za marendu i ručak detaljnije su prikazani na slici 1.

https://drive.google.com/file/d/1vrYrteWht1soYp63G-hYyJd64io41pc_/view?usp=drive_link
Slika 1. Kružni grafikoni sastava Gerinog jelovnika za marendu (A) i ručak (B). Za marendu Gero najčešće jede burek, dok je jelovnik za ručak tipično dalmatinski raznolik i lagan pri čemu 50% izbora otpada na frigačine (bez ribe), juvu s lešo mesom i jela od manistre. Kategorija „ostalo“ (za ručak) uključuje i neka egzotična jela tipa bifteka s rižotom od tartufa koja se mogu jesti u najboljem restoranu u regionu „Nostra cucina“.

Što se tiče frekvencije obavljanja nužde br. 2, ispitanik ju je u promatranom razdoblju obavio 483 puta što je u prosjeku 1,36 puta dnevno. Uz okvirno trajanje obavljanja nužde br. 2 od 3,56 minuta, ispitanik je na WC-u ukupno prosjedio 1716 minuta, odnosno 28,6 sati što je dovoljno za zahtjev UN-u da se (slično Međunarodnom danu planeta Zemlje) odredi i Međunarodni dan nužde br. 2. Naš prijedlog je da to bude dan nakon Aprilili, jer je 2.4.2023. ispitanik obavio nuždu br. 2 rekordnih 5 puta. Tijekom godine, ispitanik je nuždu br. 2 najčešće obavljao jednom (52,19%; 191/366 dana) pa tek onda dva puta (30,33%; 111/366 dana). Prvu i/ili jedinu nuždu br. 2 u danu ispitanik je uglavnom obavljao kroz jutro (45,08%; 165/366 dana), često i poslijepodne (33,88%; 124/366 dana), a ponekad i u večernjim satima (9,56%; 35/366 dana). Napomenimo da 42 dana u godini (11,48%; 42/366) ispitanik uopće nije srao.

Vezano za potrošnju tariguza, u promatranom razdoblju voda je puštena za ukupno 6761 listićem tariguza s dnevnim prosjekom od 18,47 ± 11,62 (99% CI [17,69; 19,26]) listića. Preračunato prema standardnim dimenzijama listića, ukupna dužina potrošenog tariguza je bila 858,65 m s dnevnim prosjekom od 2,35 m ± 1,48 m (99% CI [2,25 m; 2.45 m]). Ukupna dužina potrošenog tariguza tijekom godine ekvivalent je 52,64 role tariguza (prema standardnoj dužini role od 16,31 m). Za bolju predožbu o ekološki zabrinjavajućem tragu celuloze koji je ostao za ispitanikom, dužinu potrošenog tariguza smo usporedili s dužinama nekoliko poznatih splitskih ulica (slika 2). Potrošeni tariguz je ukupno pokrio površinu od 78,95 m2 s dnevnim prosjekom od 0,21 m2 ± 0,14 m2 (99% CI [0,20 m2; 0,22 m2]). Na ovom mjestu nismo analizirali kolika se bioraznolikost nalazi na istoj površini dna splitskog kanala jer je naš kontakt s Instituta za biologiju mora odlučio prekinuti svaki kontakt s nama.

https://drive.google.com/file/d/18MKWpSLGOSw32DlZvxKPs5TxHylEDCau/view?usp=drive_link
Slika 2. Usporedba ukupne dužine tariguza u 2023. godini (smeđi stupac) s dužinama znamenitih splitskih ulica u centru grada (svjetloplavi stupci) i ulicama koje su prirodna omeđenja (tamno plavi stupci) ili mondene rezidencijalne zone (crveni stupci) Spalata Tre. *Zapadna obala je mjerena od uvale Baluni do hotela Ambasador. Kako je vidljivo, Gerin celulozni trag otprilike je jednak 3 đira po Rivi ili Marmontovoj.

Reultati regresijske analize su pokazali da je potrošnja tariguza od strane ispitanika (neovisno o tome prikazuje li se brojem listića, dužinom ili površinom kao ishodom) u promatranom razdoblju ujednačena. Nije bilo statistički značajne razlike u potrošnji tariguza na dane kad je ispitanik marendavao u odnosu na dane kad nije (P (MODEL/Marenda) = 0,279; dani kad se nije marendavalo su uzeti kao referentna kategorija). Jednako tako, nije nađena statistički značajna razlika u potrošnji tariguza tijekom različitih godišnjih doba (P (MODEL) = 0,035; P (Ljeto) = 0,136; P (Jesen) = 0,036; P (Zima) = 0,662; proljeće je uzeto kao referentna kategorija). Međutim, prosječna dnevna potrošnja tariguza na dane kad je ispitanik prvu i/ili jedinu nuždu br. 2 obavljao kroz jutro je bila veća za 0,65 m (5,11 listića) u odnosu na dane kad je prva i/ili jedina nužda br. 2 obavljena popodne (P (Popodne) < 0,001) , tj. za 1,23 m (9,68 listića) u odnosu na dane kad je prva i/ili jedina nužda br. 2 obavljena navečer (P (Navečer) < 0,001). Taj regresijski model je i ukupno prikazivao statistički značajnu razliku (P (MODEL) < 0,001). Oscilacije u dnevnoj potrošnji tariguza kao i kumulativna potrošnja tariguza (prema dužini potrošenog tariguza u metrima) prikazani su na slici 3. Linearni trend u kumulativnoj potrošnji tariguza tijekom promatranog razdoblja (R2 = 0,99) potvrđuje rezultate regresijske analize.

https://drive.google.com/file/d/1zi2cWxiJYNyRh5IeHSsSnLnJJXqyIs2U/view?usp=drive_link
Slika 3. Oscilacije u dnevnoj potrošnji tariguza (A) i kumulativna potrošnja tariguza u 2023. (B). Iako su dnevne oscilacije u potrošnji tariguza izražene, tijekom promatranog razdoblja ipak pokazuju homoskedastični obrazac što upućuje na ravnomjernu (i nesmiljenu) godišnju potrošnju tariguza što potvrđuje i linearni regresijski model (R2 = 0,998) (crvena točkasta linija).

RASPRAVA

I taaako, sad moramo sastaviti filer od rasprave od kojih 338 riječi kako bismo (ne računajući naslove cjelina i opise slika) zaokružili ovaj članak na pristojnih 2000 riječi. Zbog toga je možda najbolje početi s kratkim osvrtom na ograničenja istraživanja. Uglavnom, ne možemo jamčiti za potpunu točnost podataka prikazanih u ovom istraživanju jer podatke smo dobili od Gere osobno koji ih je prikupljao u svojoj privatnosti. S obzirom da je Gero razvio zavidnu disciplinu u fabriciranju podataka, sve navedeno ipak treba uzeti s dozom opreza.

Nažalost, metodologija istraživanja nam ne dopušta da donesemo definitivni zaključak o tome koliko Gero zapravo sere. Za to je naravno kriv on sam jer je odbio naše prijedloge da se: (i) mjeri masa defekata preciznom vagom, te da se (ii) vodi detaljni dnevnik prehrane sva tri obroka s unosom kalorijske vrijednosti hrane. Zbog toga nismo bili u mogućnosti razviti preciznije regresijske modele kojima bi se te varijable mogle korelirati s potrošnjom tariguza. Još 178 riječi... Prema pregledu dostupne literature, ovo je prvo istraživanje ovakvog tipa i zato ga nije moguće postaviti u kontekst rezultata drugih istraživanja. Jednako tako, poopćavanje rezultata nije moguće osim ako ih ne ekstrapoliramo na sredovječne dalmatinske ljude dobrog općeg zdravlja, normalnog indeksa tjelesne mase i lagano melankolične naravi.

Usporedimo li ukupnu dužinu tariguza kojeg je Gero potrošio u godinu dana s dužinom poznatih splitskih ulica, i sa ekonomske (pa tako i ekološke) strane, ostaje otvoreno pitanje za pojedince i za industriju tariguza – može li se učinkovitije? Za industriju, naš prijedlog je da se razmak među perforacijama (pa tako i dužina pojedinog listića tariguza) progresivno smanjuje kako se rola odmotava jer prema Gerinim riječima nije toliko važna dužina koliko broj listića po brisu. Kako bi rasprava na ovu temu bila što konstruktivnija, u komentarima otvaramo anketu za čitatelje s pitanjem koliko oni obično koriste listića tariguza po brisu i što im je higijenski utješnije – da taj broj bude uvijek parni, uvijek neparni ili je miks? Prema samozadanom ograničenju, za raspravu je ostalo još 15 riječi tako da upravo prestajemo SRAT!

Literatura::

1. Cohen J. Multiple regression as a general data-analytic system. Psychol Bull. 1968;70(6):426-43.
2. Delić I Kero D. How much are the IMRaD structures of diploma theses and original research articles similar? A cross-sectional analysis of diploma theses from the Dental Medicine study in Split. ST-OPEN. 2023;4(e2023:2208:6).

- 23:56 - Komentari (17) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.