Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

07.02.2014., petak

DUBROVNIK: RELIGIJA i POLITIKA

Festa Svetoga Vlaha






Biskup i mučenik iz Sebaste sv. Vlaho, postao je svetac i zaštitnik Dubrovnika još od druge polovice X. stoljeća (972.godine).

Dubrovčani će za Njega, koji se u ovom Gradu posebno slavi, najčešće kazati 'naš parac', danas već rjeđe i 'protetur' i/ili 'konfalun'.

Premda svi navedeni epiteti imaju slično značenje koje se može podvesti pod izraz 'zaštitnik', treba ih pojasniti zato što idu uz njegovo ime ili su samostojni, jer njihov spomen ne ostavlja dvojbu o kome je to riječ.

Dakle parac ima značenje: zaštitnik, odvjetnik, branitelj, zagovornik, svetac, patron (crkve, mjesta, grada, države); protetur znači: pokrovitelj, zaštitnik (nebeski), a konfalun je opet: zastavnik; zaštitnik i stjegonoša, vojvoda ; pokrovitelj.





Ne samo što mu se daju nabrojeni epiteti i što Dubrovčani vjeruju u njegovu zaštitu, on se likovno, pjesnički i pragmatično poistovjećuje s Gradom.

Uvriježena za Dubrovnik i općepoznata je izreka
'Grad sv. Vlaha'.

Tako je bilo tijekom čitave dubrovačke povijesti, točnije od vremena kad ga je Dubrovnik, potom Republika uzela za svoga patruna.

Prolazeći kroz zbirke gradskih i crkvenih muzeja njegov lik nailazimo na zastavama, novcu (kovanicama), žigovima (ponegdje na žigu još i do druge polovice 20.st.), slikama i skulpturama,













na njegovoj bogomolji, drugim crkvama, domovima.








O njegovom značenju i vjeri u njegovu moć i zaštitu Grada, najviše govore svima vidljivi svečevi likovi istaknuti i uklesani u gradskim mirima i fortecama - posvuda.













Dubrovnik i sv. Vlaho čine nerazdruživu cjelinu u mnogim povijesnim razdobljima neovisno što se stoljećima mnogo toga mijenjalo i događalo od promjena: granica, država, vlasti i vlastodržaca. Dakle, od početka do danas, punih 1042 godine, uvijek i svugdje sv. Vlaho.

Prije nego što je sv. Vlaho postao dubrovačkim parcem, zaštitnici su mu bili sveti Srđ i Bakh. Posljednja od njihovih bogomolja ona na Srđu, srušena je u vrijeme francuske okupacije Grada i izgradnje tvrđave Imperial (1806 - ).

Oznake: sv. Vlaho


- 18:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2014 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28    

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO