|
UN TEMPO
25.02.2007., nedjelja
VREMEPLOV 15.02.
1753.
Prema legendi, u Zagrebu je 15. veljače 1573. pogubljen Ambroz Gubec, poznatiji pod imenom Matija, vođa neuspjele seljačke bune protiv feudalnog nasilja. Prema nekim zapisima, krvnici su ga vodili gradom i mučili, a zatim okrunili užarenom krunom i raščetvorili. Seljački bunt platilo je glavom oko 3000 ljudi, a mnogi su za kaznu osakaćeni.
/jutarnji/
pogledati raniji zapis 'seljačka buna' na str 28.
1564.
talijanski matematičar, fizičar i astronom, galilei galileo, rodio se u pisi
15. veljače 1564.
u povodu njegove smrti (arcetri kraj firence, 8. siječnja 1642., objavljen je ovaj tekst na strani 24.
1911.
hrvatski pjesnik, dječji pisac, prevoditelj grigor vitez rođen je u selu kosovac pokraj nove gradiške, 15. veljače 1911.
bio je po zanimanju učitelj, kasnije zaposlen u ministarstvu prosvjete, a još kasnije obavljao je uredničke poslove, osobito dječjih izdanja u izdavačkoj kući 'mladost'.
vitez je bio i prevoditelj s ruskog, francuskog i slovenskog jezika i urednik nekoliko antologija, zbornika i dječijih listova. iako se okušao u poeziji za odrasle, prve su mu poetske zbirke bile ukalupljene u socrealističku struju s pragmatizmom u temama iz proživljenog rata i bez veće umjetničke sugestivnosti.
dječija literatura, od poezije, igrokaza, priča, crtica, bajki ... afirmirala ga je isključivo kao dječjig pjesnika. više puta je nagrađivan, a njegove su dječje pjesme prevođene na gotovo sve europske jezike.
njegov osebujni pristup donio je nove sadržaje, likove, motive, izvanuobičajne odnose u okruženju ... što je bila prekretnica u segmentu cjeline hrvatske lirike - dječjoj poeziji.
---
Prije Drugog svjetskog rata bio je učitelj, a poslije je radio u Ministarstvu prosvjete i kao urednik u izdavačkoj kući Mladost. Pisao je poeziju za djecu i odrasle ("Sto vukova", "Kad bi drveće hodalo", "Gdje priče rastu"), a prevodio je s ruskog, francuskog i slovenskog jezika. Njegovom poezijom dominiraju jednostavne i neposredne lirske slike u tradiciji poetskog izraza Dobriše Cesarića. Stihovi skladni i muzikalni, a svojim je pjesmama zbog aktualnosti i duhovitih poanti osvojio široki krug čitatelja. Objavio je nekoliko poetskih zbirki među kojima se ističu: "Pjesme", "Naoružane ruže", "Povjerenje života" i "Kao lišće i trava". /Vikipedija/
1874.
15. veljače 1874. godine u Gospiću je rođen Josip Bach, svestrani umjetnik, administrativac i organizator. Bach je kazališni velikan, koji je svojim znanjem, umjetničkom svestranošću i nadarenošću stvorio temelje modernom hrvatskom kazalištu.
Nakon završetka Hrvatske dramatske škole odmah je angažiran i u nepune je četiri godine odigrao niz najrazličitijih uloga, pokazavši i zanimanje za režiju. Tada odlazi u Beč na jednogodišnju izobrazbu, gdje upoznaje tajne uzorne kazališne organizacije i administracije. Vrativši se iz Beča, posvetio se režiji kao prvi zagrebački profesionalni redatelj. No njegov se nemirni duh nije zadovoljio samo time.
U međuvremenu obavlja poslove ravnatelja drame, otkriva mnoge pisce i otvara put prema karijeri velikom broju nadarenih glumaca i redatelja kojima kao nastavnik na glumačkoj školi prenosi svoja bogata iskustva. Zbog nesporazuma s Miroslavom Krležom Josip Bach bio je više od pola stoljeća prešućivan, a njegov rad omalovažavan.
preneseni tekst
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|