UN TEMPO
25.02.2007., nedjelja
VREMEPLOV 10.02.
|
1890. ruski književnik, nobelovac, boris leonidovič pasternak, rodio se u moskvi 10. veljače 1890. Ruski književnik Boris Pasternak, rođen u Moskvi 10. veljače 1890., stekao je svjetski glas nezaboravnim romanom 'Doktor Živago'. Satkano od najljepših lirskih fragmenata na širokoj podlozi Oktobarske revolucije, to je djelo izazvalo tolik bijes sovjetskog režima da je Pasternak morao odbiti Nobelovu nagradu za književnost. /jutarnji/ pasternak je bio ruski pjesnik, romanopisac, novelist, koji se je u početku posvetio glazbi da bi se posve preorijentirao k' poeziji s vidljivim simbolističkim, a potom i futurističkim naklonostima. drži se kako je pasternak stvorio svoj vlastiti pjesnički stil: osobujne sintakse, eliptičnog jezika, neobičnih metafora i neočekivanih asocijacija. na tematiku 1. i 2. ruske revolucije pisao je poeme. ali je ipak u svjetskoj književnosi i običnom puku ostao poznat (manje po ' djetinjstvu ljuversove) po dramama na temu oktobrarske revolucije i romanu 'doktor živago' čemu je znatno doprinijela i ekranizacija, ali i rusko negiranje književnika. pasternac je bio i sjajni prevoditelj pa uz gruzinske pjesme tu su i njegovi prijevodi gethea i shakespearea. roman 'doktor živago' je po prvi put preveden i na hrvatski jezik, 2006., iako se prvi prijevod pasternakova romana na talijanski jezik dogodio iste 1957. godine. nobelovu nagradu pasternak nije primio. vidi: LINK 1674. hrvatski je jezikoslovac i leksikograf ivan belostenec (joannis bellosztenecz, ali između inih interpretacija prezimena i bellosztenëcz, kako piše na pretisku rječnika iz 1998., umro je u lepoglavi 10. veljače 1674. slici o pavlinu ivanu belostenecu, hrvatskom leksikografu i književniku podatke su pružili izvan domovine sačuvani ili poslije smrti nastali zapisi. tako se točno ne zna ni njegovo stvarno prezime, jer je i sam pisao na različite načine pa je u bibliografijama sačuvano više njihovih varijacija; ne zna se datum, ni točna godina ni mjesto rođenja pa se eliminacijom mnogorodnih podataka došlo do vjerojatnosti da je to bio varaždin između 1593/1595. nema potaka o autoru, djetinjstvu i ranoj mladosti prije stupanja u pavlinski red 1616. u lepoglavi. poznato je da je na studij filozofije pri bečkom jezuitskom kolegiju upisan 1618, a na teološke nauke u rimski collegium germanicum 1621., te da je prvu misu služio u lepoglavi 1627. belostanec je napredovao u redu od priora, kasnije definitor generalis i vicarius provincialis pavlinskog reda pa ga je služba vodila na razna područja pavlina posebno u istru. iako je pisao nabožnu poeziju, hrvatsku znanstvenu i kulturnu javnost zadužio je velikim dvojezičnim rječnikom poznatim kao gazofilacij gazophylacium, seu latino-illyiricorum onomatum aerarium (gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi); druga knjiga rječnika ima naslov gazophylacium illyrico-latinum. djelo je ostalo nedovršeno s oko 40.000 riječi na 2.000 stranica teksta. gazofilacij je važan i po tronarječnoj (kajkavsko-čakavsko-štokavskoj) jezičnoj koncepciji. rječnik su dovršili i za tisak priredili pavlini: orlović i mužar, a prvo izdanje objavljen je u zagrebu 1740. novo raritetno izdanje gazofilacija tiskano je krajem 90-tih 20. stoljeća čiji preslik hrbata imate na linku. |