UN TEMPO
24.02.2007., subota
VREMEPLOV 5.02.
|
1864. zlatni danci jagoda truhelka, pedaška djelatnica i pripovjedačica, rodila se u osijeku, 5. veljače 1864. umrla je u zagrebu 17. prosinca 1957. pogledati na ovim stranicama upis OVDJE (preneseno): jagoda truhelka, pedaška djelatnica i pripovjedačica, rodila se u osijeku na sutrašnji dan, tj. 5. veljače 1864. umrla je u zagrebu 17. prosinca 1957. povod bi bio stotinu četrdeset godišnjica njezina rođenja. truhelka je završila učiteljsku školu u zagrebu, a potom je učiteljevala u osijeku i gospiću. kasnije je imenovana nastavnicom na zagrebačkom 'liceju', bila je ravnateljicom 'više djevojačke škole' u banja luci, a do umirovljenja nastavnica u učiteljskoj školi (preparandiji) u sarajevu. nakon umirovljenja do smrti ostaje u zagrebu. truhelkin književni rad počinje suradnjom u zagrebačkom 'vijencu' i sarajevskoj 'nadi' s pripovijetkama na temu žena i odnos među spolovima, početkom 90-ih godina 19. stoljeća. uglavnom se koristila pseudonimom a.m. sandučić. još je 1897. u 'nadi' počela objavljivati psihološki roman 'plein air' s tematikom žene: njezinih prava, bračnih normi, društvenih stereotipa i drugim oblicima etičkih dilema. truhelka je u određenom smislu predstavila ženu posve drugačijom i neovisnom dajući joj kao subjektu intelektualno superiorno značenje, prkoseći tradiciji tadašnje hrvatske proze koja ju je idealizirala ili demonizirala. kad je riječ o umjetničkoj vrijednosti truhelkina romana, kritičari se slažu da je njezina proza obojana impresionističko detaljističkim naturalizmom. bitna odrednica je naglašena tema od početka do kraja radnje. ona održava na okupu cjelinu romana ispričanu umjerenom eruditivnom naracijom uklopljenom u milije hrvatske i europske kulturne baštine. u prvom planu je čitka ljubavna fabula iznesena u stilu trivijalnog pripovijedanja. između ovog i onog slijedećeg (povijesnog) truhelkinog romana u nastavcima, objavljena je pripovijest "četvorka" (1898.) u kojoj autorica tehnički precizno slaže impresionistički kolaž u zapaženu cjelinu. u svom drugom romanu "vojača" (1899. objavlivanom u 'nadi' kao roman u nastavcima), pozadina je dio bosanske prošlosti sa stajališta hrvatskog plemstva polovicom 15. stoljeća. u obradi se služeći detajiziranjem (što joj je bila karakteristična crta) i tako ispreda iscrpnu povijesnu i etno pozadinu. dinamiku, u stilu pseudopovijesne mode, daju romanu avanturističko-sentimentalni detalji u kojima je najbolje obrađen, postavljen u prvi plan 'vojača', glavni ženski lik. taj lik 'vojače' s naglašenom osjetljivošću, kontemplativnošću, a zenemarljivim vitalizmomzapravo predstavlja prototip tadašnje žene - antijunakinju, koja do tada nije bila viđena u hrvatskoj književnosti. "zlatko", (1934.), kao posljedni njezin roman, nema osobite umjetničke vrijednost. truhelka je najviše priznanja stekla pripovjestima za djecu. Zlatni danci"," po kojoj je i ušla u povijest hrvatske književnosti. riječ je o trilogiji sastavljenoj iz: (1) naslovne priče (1918.), (2) "gospine trešnje" (1943.) i (3) "crni i bijeli dani" (1944.). dobrim dijelom priča se naslanja na elemente autobiografskog karaktera. fabula obrađuje jednostavnu obiteljsku atmosferu građanskog društva. radnja je smještena u osijek. odiše realizmom, smirenom naracijom kojom dočarava dječju svakodnevicu, ali i upoznavanje svijeta uz duhovno odrastanje. sukladno vremenu u kojem je nastala (osobito prva priča), djelo odiše umjerenom dozom domoljubnost uz vjersku i čudorednu pouku. truhelkina nesposobnost da napravi ekvidistancu između životnog poziva i bajkovitosti posebno je vidljivo u djelovima priče koji prerastaju dječji uzrast priklanjaju se odraslijem čitatelju. na pojedinim mjestima granica između priče za djecu i štiva za odrasle, potpuno je izbrisana. kao i u ostalim književnim vrstama i u ovoj trilogiji truhelka je najviše zaokupljena ženskim likovima oslikavajući ih detaljizirano ali i psihološki vrlo uspješno. napisala je još i druga djela, no ovdje su spomenuta ona najvažnija i najsnažnija, odnosno djela koja autoricu ili po sadržaju koji obrađuje ili po načinu kako to radi, na određeni način, izdvajaju, a istovremeno je uvrštavajući u plejadu hrvatskih književnika. poslije ivane brlić-mažuranić jagoda truhelka smatra se najuglednijom spisateljicom za djecu između dva rata. 1922. hrvatski inženjer, poljsko-nizozemskog podrijetla rođen u slovačkoj, jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća, eduard slavoljub penkala, umro je u zagrebu (gdje je živio i radio), na današnji dan, 5. veljače 1922. iza njega su ostali svjetski poznati izumi s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike ... najpoznatiji je po izumu mehaničke olovke i naliv pera koje je po njemu nazvano penkala. link |