UN TEMPO
21.02.2007., srijeda
VREMEPLOV 20. 01.
|
1265. riječ parlament u početku je označavala slobodu govora. u današnjem značenju izraz parlament inauguriran je prvi put u engleskoj, 20 siječnja 1265. tako je prvi parlament, od predstavnika novih staleža, sazvao jedan engleski velikaš (simon de monfort) s ciljem onemogućavanja kraljeve samovolje. tijekom stoljeća riječ parlament je dobila današnje značenje i predstavlja pojam demokratske skupštinske vladavine. 1617. padobran Veneciji je 20. siječnja 1617. umro Šibenčanin Faust Vrančić, svestrani hrvatski znanstvenik koji je u djelu "Machinae nove" predstavio velik broj uporabljivih strojeva. Sam je skočio padobranom vlastite konstrukcije. Hrvatska mu duguje prvi samostalni tiskani rječnik, prema njegovu mišljenju, "pet najuglednijih europskih jezika", među koje je uvrstio i "dalmatinski", odnosno hrvatski. / tekst je iz jutarnjeg/ hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalazač, diplomat, inženjer, svećenik, biskup faust vrančić rođen je u šibeniku, ali ga je u dječakoj dobi napustio i preselio se u ugarsku u požun stricu, gdje je proveo mladost i stekao elementarno obrazovanje. školovanje je nastavio u padovi na filozoviji i pravu; primljen u bratovštinu sv. jeronima u rimu; postaje tajnikom kralja rudolfa II. kad počinje i ozbiljnije njegovo bavljenje tehnikom; živi na relaciji rim, prag, venecija, šibenik kao visoki crkveni velikodostojnik. umire u veneciji, ali je pokopan na otoku prviću (prvić luka, crkva sv. marije) kraj šibenika. Šibenčanin Faust Vrančić iznimna je pojava hrvatske tehnike. Studirao je filozofiju, bavio se matematikom, a osobito mehanikom i ostalim inženjerskim disciplinama. Kapitalno Vrančićevo djelo Machinae novae tiskano je u Veneciji 1595. godine. U njemu na 49 slika i na pet jezika opisuje potanko 56 različitih uređaja i tehničkih konstrukcija. Područja koja u tom djelu obuhvaća vrlo su različita i sežu od opisa regulacija rijeka, mlinova na vjetar i vodu, mostova... Od konstrukcija iz tog djela izdvajamo mlin na plimu i oseku, zaista revolucionarnu ideju. Homo volans naziv je Vrančićeve konstukcije padobrana koja je u potpunosti prilagođena čovječjim dimenzijama. Osim toga djela Vrančić je ušao u povijest i kao tvorac tehničke terminologije na hrvatskom jeziku. Naime, u njegovu petojezičnom rječniku (latinskom, talijanskom, njemačkom, dalmatinskom = hrvatskom i mađarskom), godine 1595. u fondu od 5800 riječi nalazi se i oko 550 riječi koje se odnose na tehničke pojmove. (link na tekst) 1713. ljubomir zelenlugarić hrvatski leksikograf, jezikoslovac, povjesničar, nakladnik, predstavnik novih prosvjetiteljskih nastojanja i jedan među prvim našim profesionalnim književnicima, pavao ritter vitezović (rođen u senju 1652), umro je u beču 20. siječnja 1713. Pavao Ritter Vitezović rođen je 7. siječnja 1652. godine u Senju u obitelji njemačkog vojnog doseljenika koji je prihvatio hrvatstvo. Rođen je kao Pavao Ritter, a kasnije će u svom književnom djelovanju dodati svome prezimenu - Vitezović. Naime, njemačka riječ ritter istoznačnica je hrvatske riječi vitez. Budući hrvatski književnik školovanje je započeo u rodnom Senju, a nastavio u Zagrebu gdje je završio isusovačku gimnaziju. obavio je vrlo koristan posao za svoje vrijeme u svojstvu pjesnika i povjesničara; poznati spis na latinskom nosi naziv croatia rediviva, 1700; napisao je i prvu sustavnu povijest srbije: serbia illustrata; bio je tiskar; izdavač; leksikograf: veliki hrvatsko-latinski i latinsko-hrvatski rječnik sačuvan je rukopisno samo u drugom dijelu; urednik je kalendara (pisao pod pseudonimom ljubomir zelenlugarić); sakupljač folklorne građe; istražujući pravopis predlagao je štokavski kao jedinstveno narječje u cilju zbližavanja južnoslovenskih naroda. opširniji tekst o vitezoviću: ovdje ovdje 1920. dubrovački i hrvatski slikar celestin medović umro je na današnji dan, 20. siječnja 1920. u sarajevu. o medoviću sam ostavila zapis OVDJE slike: link link |