UN TEMPO
21.02.2007., srijeda
VREMEPLOV 18. 01.
|
1909. na današnji dan, 18. siječnja 1909. u šapcu (srbija) rođen je jugoslavenski književnik, srpski pjesnik, romanopisac i esejist oskar davičo. davičo je živio i djelovao u mnogim mjestima i gradovima ex jugoslavije i umro je još za njezina života (1989) zato ga mnogi drže jugoslavenskim; hrvatski izvori stavljaju mu isključivo predznak srpski uz ono književnik, a posebno naglašavaju 'srpski pjesnik'. "S izvanrednom senzibilnošću za suvremenu tematiku i neslućene raspone jezičnog izraza Davičo iz djela u djelo traži nove putove i nepoznate izražajne mogućnosti", napisat će t. čubelić. završio je filozofski fakultet u beogradu; njegov je životni put karakterističan put revolucionara što uključuje robijanje (mitrovica), ilegalni rad (split), internaciju (korčula, italija), sudjelovanje u 2. svjetskom ratu a slijedom takve biografske slike i odgovarajuću nagradu. suosnivač je tanjuga; dopisni član jazu, pjesnik nadrealist s motivima (osim iz rata) iz gradske složenosti problema i nemiru ljudi; poslijeratna, robijaška, revolucionarna, partizanska s naglašenom erotikom, središnje su teme davičeva književnog opusa. njegov je jezični stil osebujan, oslobođen sintaktičke strukture, što ga svrstava u red najpoznatijeg eksperimentatora i predstavnika avangarde. link BIOGRAFIJA OSKARA DAVIČA, prilog TREZORA. OSKAR DAVIČO (1909-1989), književnik, dopisni član JAZU. Završio Filozofski fakultet u Beogradu. Kao suplent gimnazije u Bihaću osuđen je na 5 godina robije 1932. zbog komunističke delatnosti. Po okupaciji interniran na Korčulu, zatim i Italiju. 1943. godine beži iz Italije i priključuje se NOB. Posle oslobođenja radi u Beogradu u Tanjugu, "Borbi"... uređuje časopis "Delo" i "Dalje". Između dva rata pripadao grupi levičarskih pisaca nadrealista. Žustar polemičar i pamfletist, jedan od ključnih aktera u sukobu između modernista i tradicionalista u našoj posleratnoj književnosti. Najznačajnija dela: zbirke pesama Višnja za zidom, Flora, Kairos; poema Zrenjanin; romani Pesma, Beton i svici, Radni naslov beskraja, Ćutanje, Gladi, Tajne, Bekstva, Zavičaji, Gospodar zaborava; eseji Poezija i otpori, Pročitani jezik. Dobio Ninovu nagradu za roman Beton i svici 1956; za roman Gladi 1963. i za roman Tajne 1964. Dobitnik je Sedmojulske nagrade i nagrade Avnoj 1970, Šantićeve 1976 i Njegoševe 1978. godine. 1974. slikar münchenskog kruga oskar herman, slikar i slikar tzv. münchenskog kruga (rođen 1886.), umro je na današnji dan, 18. siječnja 1974. u zagrebu. veliki dio njegovog umjetničkog slikarskog opusa darovan je zagrebu. u klovićevim dvorima je u rujnu prošle godine priređena retrospektivna izložba djela oskara hermana u povodu 120. obljetnice rođenja i 200. obljetnice osnutka židovske općine zagreb. o hermanu, njegovom životnom putu i radu iz predgovora izložbenog kataloga, izdvajam: Oskar Herman rođen je u Zagrebu, 17. ožujka 1886. godine, od oca Danijela i majke Jozefine Hermann, koja umire kada su mu bile četiri godine. Imao je tri sestre i jednog brata. 1894. godine otac Danijel pada pod stečaj što uzrokuje probleme u obitelji. Obiteljsko prezime Oskar četrdesetih godina 20. stoljeća krati u Herman. Oskar Herman u Zagrebu je zavrŔio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, a 1903. nakon mature odlučuje postati slikar, napušta obiteljski dom i polazi u slikarsku školu Konrada Filipa. Godinu dana kasnije seli u Muenchen, koji je u to vrijeme bio snažni likovni centar, te upisuje Akademiju likovnih umjetnosti, u klasi prof. Johanna Hartericha. Prijateljuje s Josipom Račićem i Romanom Kramsztykom koji također tamo studiraju. Prvu samostalnu izložbu imao je 1908. u Zagrebu, te je bio prvi od članova "minhenskog kruga" koji je izlagao u Zagrebu. Nakon toga Herman traži vlastiti likovni jezik, a 1914. sudjeluje na prvoj izloćbi Minhenske nove secesije. Na početku Prvog svjetskog rata vraća se u Zagreb, gdje je završio vojni rok, a 1918. ponovno odlazi u Muenchen, gdje će provesti idućih petnaest godina. Povratak u Zagreb 1933., nakon što je Hitler došao na vlast u Njemačkoj, znčio je za Hermana korjenit prijelom. S minhenskom slikarskom kulturom ne uklapa se u aktualne zagrebačke trendove, te živi u teškim materijalnim prilikama. Tijekom Drugog svjetskog rata sklanja se u Karlovac, zatim u Ljubljanu, a od 1942. bio je zatočen u logoru na jugu Italije. Nakon pada Italije priključuje se NOP-u. Po završetku rata vraća se u Zagreb u svoj stan-atelje u Martićevoj ulici, u kojem je živio i radio do smrti. Bio je kustos Moderne galerije u Zagrebu do umirovljenja 1949. U Zagrebu se ženi s Mirom Svjećić. Godine 1954. priređena mu je velika retrospektivna izložba u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, kojom se potvrđuje njegova vrijednost, a još više s retrospektivnom izložbom u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1971. Godine 1955. nagrađen je Nagradom grada Zagreba, a 1960. odlikovan Ordenom zasluga za narod I. Reda. Godine 1966. nagrađen je za životno djelo nagradom iz fonda «Vladimir Nazorfl. Preminuo je 18. siječnja 1974., a pokopan je u obiteljskoj grobnici na Mirogoju. (prema tekstu Jasmine Bavoljak, iz kataloga Memorijalne izložbe Oskara Hermana) 1955. ples s vukovima 18. siječnja 1955. u lynwoodu (kalifornija) rođen je kevin michael costner, američki filmski glumac i redatelj. rođen u obitelji koja se je zbog posla seljakala, tako da je redovito bio novi učenik u novim školama sjeverne kalifornije; darovitost je pokazao već s 10 godina kad je pjevao u baptističkom crkvenom zboru, pisao poeziju; uspješno je završio fakultet menagementa na fullertonu u kaliforniji; usput je bio i nogometna, košarkaška i baseball zvijezda; privatno je noćima išao na satove glume; ostavio posao i upustio se u filmske avanture hollywooda bez velike nade da će biti primjećen (određeni poticaj je dobio od r. burtona u slučajnom susretu); radio je svakojake poslove dok nije dobio prvu ulogu u reklamnom filmu 1983; dvije godine kasnije već je uletio u filmske uloge, a financijski je prosperirao u filmovima na temu baseballa; 1990. snima svoj prvi film ples s vukovima koji je nominiran s 12 oskara, sam castner s dva. za njega pišu da ne fin, tih i nenametljiv, ali i pored toga jedan od najpoznatijih hollywoodskih glumaca ... link 1936. rudyard kipling engleski književnik umro je u londonu na današnji dan, 18. siječnja 1936. o njemu sam napisala crticu (30. prosinca) o obljetnici rođenja, pa pogledati str. 22. OVDJE |