UN TEMPO
19.02.2007., ponedjeljak
VREMEPLOV 19. 12.
|
1863. hrvatski slavuj milka katarina trnina , rođena je 19. prosinca 1863. u vezišću između ivanić grada i kutine (moslavina) - umrla je 18. svibnja 1941. u zagrebu i pokopana na mirogoju. o milki trnini pisala sam na indeksovim stranicama na temi 'poznate hrvatske žene ...' (pf književnost ...), str 4-5 pa se može tu pogledati opširna biografija operne dive poznate kao hrvatski slavuj. 1915. mali vrabac na današnji dan, 19. prosinca 1915. rođena je u emigrantskom predgrađu pariza osoba, ali čije je mjesto rođenja dvojbeno kao i vrijeme smrti, edith giovanna gassion, koju poznaju i današnji naraštaji pod umjetničkim imenom edith piaf, najpoznatija šansonjerka i francuska nacionalna ikona. ime edith dobiva po medicinskoj sestri edith louisa cavell, veteranki I. svjetskog rata; giovanna je bilo ime nejezine majke talijanske iz livorna, barske pjevačice i gassion, prezime njezinog oca uličnog akrobata. ostavljena još u najranijoj dobi na milost i nemilost ulici, problematičnoj rodbini (očeva majka je vodila bordel), zarana je upoznala svo naličje života. piaf je nadimak koji je dobila u dvadesetoj godini zbog svoje iznimno male tjelesne građe od 142 cm, a koje joj je dao njezin prvi pravi poslodavac u noćnom klubu gdje je nastupala pjevajući šansone glasom koji se bojom i snagom razlikovao od pjevačica njezinoga doba, a ona od svih svojom visinom. prema pričama koje su se ispredale o njezinoj mladosti edith je bila slijepa do 3. godine života, a progledala je zahvaljujući zavjetu jedne prostitutke i milosti francuske svetice (thérčse de lisieux). rodila je djevojčicu u 16 godini (umrla je od menengitisa); prvu je ploču snimila 1935; optužena je za ubojstvo svog poslodavca i oslobođena optužbe; upoznaje slavne osobe i preko njih ili uz njih počinje njezin pjevački i glumački uspon; radila je za francuski pokret otopra (o tome postoji cijela legenda); pjevala za njemačkog okupatora; nastupala uz mauricea chevaliera; pjesnik jacques borgeat pisao je njezine pjesme; putovala je europom, amerikom uvijek vraćajući se parizu; pomogla je glumačkom usponu charlesa aznavoura; dva puta se udavala; stradala u prometnoj nezgodi; odala se uživanju morfija; posljednji put nastupala u paris olympiji 1962; umrla od raka 1963., dan prije smrti jean cocteau s kojim je bila nerazdvojna; njezin posljednji ispraćaj na parisko groblje pčre lachaise bilo je masovno i zaustavilo je pariski cestovni promet, unatoč zabrani pariskog nadbiskupa, događaj koji nije zabilježen od II. svjetskog rata; nakon njezine smrti otvoren je muzej edith piaf, a njezine pjesme i glazbeni recitali se i danas prodaju. Glasa puna neodoljive topline pjevala je o tjeskobi siromaštva, bijedi ulice i skitnji, ali i o neugasivoj nadi, povjerenju i sveprisutnoj magiji ljubavi. Napisala je memoarska djela "Na balu šanse" i "Moj život". 1991. da se prisjetimo "Njemačka vlada priznala je 19. prosinca 1991. nezavisnost Hrvatske i Slovenije te tako ubrzala odluku drugih članica EZ. Kancelar Kohl je izjavio da su odluku Njemačke vodili "sudbina ljudi te njihova budućnost u miru, slobodi i demokraciji". Istog dana Hrvatsku je priznala i Republika Island". /izvor: 'jutarnji list', elektronično izd./ 1848. On a sunny brae alone I lay One summer afternoon; It was the marriage-time of May, With her young lover, June. ... /Day Dream/ engleska književnica i poetesa, emily jane brontë, umrla je na današnji dan 19. prosinca 1848. (rođ. 1818). proslavila se romanom 'orkanski visovi', djelom koje je u samom vrhu engleske klasične literature "dala je više maha svojoj fantaziji i stvorila djelo koje prerasta okvire tipičnog realističkog romana i kao pravo remek-djelo odolijeva svakom pokušaju tipizacije". pod njezinim pravim imenom roman je izašao tek dvije godine poslije njezine smrti u izdanju njezine sestre charlotte. naime u literaturi, a i inače najčešće susrećemo spisateljicu u društvu svojih sestara charlotte i ann, kao sestre bronte. još iz djetinjeg doba bavili su se literarnim radom pišući u svojoj izmišljenoj zemlji gondal poeziju i kratku prozu. tu svoju ranomladenačku fantaziju emily je ugradila i u svoj jedini roman. iako je svaka od sestara bila autoricom jednog djela, orkanski visovi emily bronte bio je drugi dio u kompletu od tri knjige. zanimljivo je da su kao i druge obrazovane žene, bez pravog mjesta u svijetu kojemu su vladali muškarci svoja imena zamijenile pseudonimima. tako je currer bila charlotte, ellis-emily, a acton-anne, bell. emily bronte rođena je u brojnoj obitelji svećenika, kao peto od šestero djece. skoro cijeli život je provela u malom mjestu haworthu. završila je djevojačku školu i zaposlila se kao guvernanta u školi "Miss Patchett's Ladies Academy“. kasnije je zajedno sa sestrama osnovala vlastitu školu, ali nije imala uspjeha, škola je bila bez učenika. dvije starije sestre su rano umrle, tako je i emily samo tri mjeseca nakon smrti jedinog brata, podlegla turbekulozi. sahranjena je u dvorštu mjesne crkve. orkanski visovi, roman emili bronte je ekraniziran. 1933. ivo serdar, hrvatski glumac rodio se u mjestu gornji mikleuš pokraj čazme, 19. prosinca 1933. o serdaru sam već pisala (str. 12) u povodu smrti, pa evo link |