UN TEMPO
19.02.2007., ponedjeljak
VREMEPLOV 16. 12.
|
1775. jane austen, jedna od vrlo značajnih britanskih spisateljica; književnica koja je pisala kao anonimus; osoba čija je britka ironija pogađala malograđansko britansko društvo, čiji su likovi naizgled lišeni strasti koju ni sama nije upoznala; književnica koja je stvarala u doba romantizma; hvaljena i osporavana od suvremenika iz književnog svijeta zbog izvijesne doze hladnoće i distanciranosti od likova koje opisuje; proučavana i kao književnica i kroz svoje likove u miljeu onodobne britanske sredine; poslije smrti i popularizacije njezinih romana smatrana piscem važnim za englesku književnu povijest; njezini pogledi na život žena i divno slaganje ironije učinilo ju je jednu od najznačajnijih književnica njenog doba; autorica čiji lik poznajemo tek iz jedne nevješte skice njezine sestre, rođena je na današnji dan 16. prosinca 1775. umrla je od nepoznate bolesti u 42. godini i pokopana u winchesterskoj katedrali. njezini su romani ekranizirani. 'ponos i predrasude' čak 6 puta. Razum i osjećaji (izdana 1811) Ponos i predrasude (1813) Mansfield Park (1814) Emma (1815) Opatija Northanger (1818 ) nakon smrti Pod Tuđim Utjecajem (1818 ) nakon smrti). 1773. "Tijekom prosvjednog skupa u bostonskoj luci protiv engleske kolonijalne politike, skupina Amerikanaca preodjenula se u Indijance i 16. prosinca 1773. s jednog broda pobacala u more 342 sanduka uvoznog, neocarinjenog čaja. London je odgovorio novim poreskim nametima i vojnim izazovima, što je koloniste natjeralo u oslobodilački rat koji je završio uspostavom američke nezavisnosti". /izvorno: jutarnji list, elektronično izd., 16.12.06./ 1770. beethovenove simfonije (originalna partitura) njemački skladatelj i istaknuti glazbeni genij na razmeđima dvaju pravaca: klasicizma i romantizma ludwig van beethoven, rođen je najvjerojatnije 16. prosinca 1770. u bonnu. mora se odmah spomenuti dvojba oko datuma rođenja ovog skladatelja, jer se kao njegov datum rođenja uzima i 17. prosinac, dan u kojem je kršten (prema običajima iz tog vremena djete se krstilo sljedeći dan nakon rođenja), tako da se o datumu rođenja mogu naći dvojaki podaci. potjecao je iz glazbeničke obitelji, koja ga je odgojem i obrazovanjem usmjeravala na put glazbe i vrlo rano (13 godina) svira nekoliko instrumenata; kasnije postaje i virtuoz na klaviru; studira glazbu u beču i bonu; piše jedinu operu 'leonore', kasnije preimenovanu u 'fidelio'; skladateljski dar usmjerava prema sinfonijama protkanim revolucionarnim duhom po kojima je ostao nezaobilazno glazbeno ime europe; IX. simfoniju završava u potpunoj ghuhoći; umire 1827. (posmrtni ostaci preneseni su na bečko središnje groblje). zanimljivost vezana uz skladateljevo ime je i događaj vezan uz III. simfoniju (eroica), koja je požnjela veliki uspjeh. naime u revolucionarnom zanosu ova simfonija je prvobitno bila posvećena napoleonu pod naslovom: "sinfonia grande, intitolata bonaparte." doznavši da se napoleon 18. svibnja 1804. godine okrunio za kralja, čime je odbacio svoje republikanske ideje, prenamijenio ju je u "herojska simfonija, komponirana u slavlje jednog velikog čovjeka" i posvetio je knezu lobkowiczu nakon praizvedbe na bečkom dvoru 1804. 1954. put mira 16. prosinca 1954. predsjednik fnrj josip broz tito doputovao je u indiju s eskadrom brodova na tzv. "putu mira" koji je trajao dva i pol mjeseca. u povratku je posjetio burmu i egipat pa se ovo putovanje i razgovori s državnicima trećeg svijeta smatraju začetkom okupljanja 'nesvrstanih', odnosno izvanblokovskih zemalja. nekadašnji predsjednik nekadašnje države nije nimalo štedio novac poreznih obveznika (piše 'jutarnji list'), a iz drugih izvora je poznato da je na tim putovanjima (ne samo ovom konkrenom) i do tri puta dnevno mijenjao odijela, ostavljajući tako dojam lažnog sjaja i blagostanja svoje države. 1888. Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca Kralj Jugoslavije na današnji dan, 16. prosinca 1888. u cetinju, crna gora, rodio se jugoslavenski kralj aleksandar I. karađorđević (drugi sin petra I. srpskog kralja i ljubice petrović-njegoš); školovani vojnik; sticajem okolnosti prijestolonasljednik; borac u I., II. balkanskom ratu; bjegunac na krf; istaknuti sudionik I. svjetskog rata u borbi s vojnim snagama au monarhije; kralj srbije; ujedinitelj slavenskih naroda u kraljevinu srba hrvata i slovenaca; progonitelj neistomišljenika; inicijator i realizator 'šestojanuarske diktature', kojom je ukinuo parlament i ustav i uveo autokratsku diktaturu; samoproglašen kraljem nove države nazvane jugoslavija; omraženi vladar od svih stranaka i njihovih pristalica; citat: "Najveća se promjena zbila u ideologiji. Do tada se smatralo da su Srbi, Hrvati i Slovenci narod s tri imena (onodobni humoristi, ali i ozbiljni kritičari režima predvođeni Miroslavom Krležom, dodali su i dva pisma, tri jezika, tri vjere itd.), a tada je zavladala unitaristička ideologija integralnog jugoslavenstva. Smatralo se da postoji samo jedan, jugoslavenski narod." donositelj oktroiranog ili nametnutog ustava; ubijen u atentatu u marselleu, 1934., od bugarskog revolucionara, člana vmro-a vlada černozemskog, pravim imenom velička dimitrova kerina; pokopan uz vojne i državničke počasti u oplencu u memorijalnoj crkvi sv. đorđa koju je dao sagraditi njegov otac. zanimljivost: ubojstvo aleksandra I. karađorđevića je jedno od filmski prvih snimljenih atentata (prizor na linku); aleksandar I. karađorđević je sebe smatrao crnogorcem. prema predaji, a vezano za njegove izjave o nacionalnoj pripadnosti crnoj gori, žalili su mu se oni što je tako malo njihovih sunarodnjaka u vladi jugoslavije, na što im je on odgovorio (citat): “Da, ali imate kralja.“. |