|
UN TEMPO
18.02.2007., nedjelja
VREMEPLOV 9.12.
1594.
gustav II. adolf, švedski kralj, 'lav sjevera', rođen je na današnji dan 9. prosinca 1594.
o njemu je već pisano o datumu rođenja, pa prenosim zapis:
gustav adolf II., kralj švedske, poznat kao lav sjevera, poginuo je u boju na današnji dan,
6. studenoga 1632.
postoji priča (legenda) da mu je početnu ranu zadao hrvatski vojnik. naime, gustav adolf II. je skoro čitavu svoju vladavinu proveo ratujući (tridestogodišnji rat), usput putujući inkognito po svojim i osvojenim teritorijima, usput također, otvarajući sveučilište, držeći na uzdi plemiće i razvijajući vojnu taktiku i strategiju, kojom je njegova vojska bila najpoznatija u europi.
kaže se da je u tijeku jedne bitke bio ranjem u ruku pa izgubivši nadzor nad konjem upao među hrvatske ratnike. hrvatski ratnici se spominju radi posebnih višekutnih maćeva kojima se je mogao probiti oklop, a navodno su takvi tragovi maća nađeni na kraljevoj ratničkoj odori, koja je prošla ekspertize.
zapravo nema dokaza da je to bio hrvatski ratnik. činjenica je da je gustav adolf II. pogođen u glavu i leđa proboden maćem.
druga priča kazuje kako je ubojstvo gustava adolfa II. bilo naručeno.
1641.
flamanski slikar anthonis van dyck *(rođen u antverpenu), umro je u londonu, 9. prosinca 1641. s plemićkima naslovom 'Sir', oženivši se kćeri lorda ruthwena kao dvorski slikar kralja karla I. engleskog **
van dycka smatraju učenikom paula rubensa, jer je u svojim mladim godinama pomagao ovom flamamskom slikaru. u dva navrata, od kojih je drugo završilo i smrću, duže je boravio u londonu. u međuvremenu je krstario europom i vraćao se u rodni entverpen.
bio je imenovan dvorskim slikarom portretistom kraljeve obitelji (karla I.) što je podrazumijevalo stalni i redoviti prihod. privatne narudžbe, prvenstveno portreta, van dyck je skupo naplaćivao, a to mu je omogićavalo udoban život. smatraju ga začetnikom engleskog portretnog slikarstva iako je slikao mitološke scene i oltarne pale.
umro je za vrijeme epidemije gripe, a pokopan u katedrali sv. pavla u londonu.
* autoportret
** portret karla I., danas u muzeju louvre u parizu
1948.
pojam genocid
9. prosinca 1948., konvencijom un-a definiran je pojam genocida kao nedjelo "s namjerom da se u cijelosti ili djelomično uništi stanovita nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina", koji je još u nürnbergu formuliran kao zločin protiv čovječanstva.
1608.
engleski književnik, esejist, pjesnik i dramatičar john milton, rođen je u londonu 9. prosinca 1608.
milton je pisac (između ostalih dijela) i religioznog epa "izgubljeni raj".
religiozni ep obrađuje vjerske motive, ali i svu radnju zaodjeva u religiozno ruho.
milton je imao i odreženi politički značaj, sudjelujući u političkim previranjima engleskog društva sredinom 17. stoljeća kao cromwelov pristalica.
nakon pobjede kontrarevolucije u drugoj polovici 17. stoljeća, miltonove knjige su sotonizirane, spaljene na lomači, a i sam pjesnik je bio jedno vrijeme utamničen.
1916.
9. prosinca 1916., rođen je kirk douglas, američki filmski glumac i producent, židov, bjeloruskog podrijetla. pravim imenom zvao se je issur danielovitz demsky.
snimio je i igrao u više od 80 filmova. nikad nije dobio oscara, osim specialnog oscara u povodu 50 obljetnice kao moralnu satisfakciju doprinosa američke filmske umjetnosti.
jedna od zapaženijih uloga mu je tumačenje lika slikara vincenta van gogha u filmu Lust for Life (1956).
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|