Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

18.02.2007., nedjelja

VREMEPLOV 8.12.


1861.

prvi igrani film

filmski redatelj georges mélies, prvi je filmski djelatnik u povijesti koji je dotadašnju filmsku dokumentaristiku zamijenio igranim filmom i uveo filmske likove u stvarnu ili izmišljenu radnju. novom mediju dao je drugačiju, umjetničku dimenziju.

rodio se u parizu, 8. prosinca 1861.

umjesto da se svojim izumom, inovacijama i sugestivnok kamerom obogati, mélies je 1913. godine bankrotirao.


1638.

o lijepa, o draga o slatka slobodo ...



dubrovački, potom tek hrvatski pjesnik, liričar, epik i dramatik, ivan (frana) gundulić (đivo, gjivo, giovanni gondola); plavčić s nadimkom mačica, pripadnik starih dubrovačkih plemićkih obitelji, rođen je i umro u dubrovačkoj republici, u gradu dubrovniku, 8. prosinca 1638.

bio je najznačajniji predstavnik dubrovačkog književnog centra i starije hrvatske književnosti.
od mnogih drama i tragikomedija s tematikom staroklasike i srednjevjekovnog epa, za koje je poznato da su bile izvođene u dubrovniku, do naših dana očuvane su tek četiri:
'dijana'; 'armida'; 'proserpina ugrabljena'; 'arijadna'. ovu posljednju je objavi sam gundulić.

na gundulićev književni opus osjetno je utjecala kršćanska protureformacija, čije ideje se naziru i u knjizi 'pjesni pokorne kralja davida' (1621).

njegove nove i drugačije misli, različite od suvremenika, očituju se u plaču 'suze sina razmetnoga' (1622). uz glavni motiv prolaznosti uopće, gundulić dodaje i autobiografske elemente kao i priklanjanje novim katoličkim nastojanjima.

posve je drugačiji njegov pristup u alegorijsko-pastirskoj drami 'dubravka' (1628), gdje je gundulić vrlo strogi kritičar korumpiranog dubrovačkog miljea, osobito moćnika i vlade, istovremeno pojući veličinu i slavu dubrovnika i njegove slobode u himni:

sva zlata, sva srebra, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti.

/stihovi koji su su za sva vremena/.

njegovo glavno djelo 'osman' nastalo je kao kompenzacija jednoj drugoj namjeri. umjesto palniranog prijevoda tassovog 'oslobođenja jeruzalema', a nakon povijesnih događanja i poraza turaka kod hoćima u poljskoj, gundulić započinje svoj osmanski ep, junačko-romantičnu dramu o slobodi i otporu protiv turaka, veličajući slavenske porobljene narode (ovdje ulaze srbi, koji u tome nalaze motiv da prisvoje i gundulića) i kroz pjevanja izražava svoju želju i nadu u oslobođenje cijelog kršćanskog svijeta.

njegov glavni ili naslovni lik osman prikazan je bez gorčine ili mržnje u svoj punini osobne tragedije.

Osman je ep u 20 pjevanja, od kojih dva (XIV. i XV.) u prijepisima nedostaju, pa ih je najuspjelije dopisao Ivan Mažuranić. Spjevan u osmeračkim katrenima, nastao djelomice po uzoru na vergilijanski ep, Osman slika ljudski uspon i pad, rasap moći, tragički prikaz krhkosti ljudske slave, a sadrži i obrise nacionalne epopeje (sraz slavenskoga i islamskoga svijeta te turska prijetnja dubrovačkomu miru).

osman je ostao nedovršen ili su dva pjevanja izgubljena (objavljen je prvi put tek 1826), a s uspjehom ih je nadopunio hrvatski pjesnik i ban ivan mažuranić.

Ah, čijem si se zahvalila,
tašta ljudska oholasti?
Sve što više stereš krila,
sve ćeš paka niže pasti!

...

Kolo od sreće uokoli
vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto je doli,
a tko doli gori ustaje.



više




1821.


lijepa naša domovino - hrvatska himna

u vinkovcima se je rodio, 8. prosinca 1821. glazbeni autor hrvatske himne 'lijepa naša domovino' josip runjanin (umro je u novom sadu 2. veljače 1878).


tekst današnje hrvatske himne, "lijepa naša ..." napisao je (tridesetih godina 19. stoljeća)mladi zagrepčanin antun pl. mihanović, koju je ljudevit gaj objavio u 'danici', 1835. pjesma je nosila naziv horvatska domovina (napisana štokavskim narječjem u vrijeme dok su ilirci još uvijek miješali štokavsko i kajkavsko narječje). mihanovićev tekst je uglazbio carski kadet josip runjanin, također ilirac i štokavac, 1846. (zaposlen u glini, gost i sudrug ilirskih pisaca i domoljuba) iako je prema predaji napjev harmonizirao i notirao v. lichtenegger tek 1861. godine.

prvi put je pjevana kao hrvatska himna pod naslovom "lijepa naša" prigodom izložbe hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva 1891. :

HRVATSKA HIMNA

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda časna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina,
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina.

Teci Savo, Dravo, teci,
Nit' ti, Dunaj, silu gubi,
Kuda šumiš svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi:
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grob sakrije,
Dok mu živo srce bije.

xxx

link


1980.

We all live in a yellow submarine,
Yellow submarine, yellow submarine,
We all live in a yellow submarine,
Yellow submarine, yellow submarine
...

pjevač i gitarist jedne od najpopularnijih glazbenih grupa 20. stoljeća, beatlesa, john winston lennon, tragično je preminuo u new yorku, 8. prosinca 1980.

zajedno sa paulom mccartnyem, ringom starom i georgeom harrisonom bio je osnivačem grupe the beatles. njihov prvi album please, please me izašao je 1963. sve ostalo je povijest. pjesme the beatlesa osvojile su svijet, a karizmatični vođa pjesnik i glazbenik, john lennon, ostao je zabilježen kao jedan od najvrednijih predstavnika rock kulture dvadesetoga stoljeća.

poremećeni obožavatelj, nezadovoljan autogramom na najnovijoj ploči, ubio ga je iz neposredne blizine.



- 22:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO