|
|
UN TEMPO
17.02.2007., subota
VREMEPLOV 1. 12.
1918.
"Izaslanstvo Narodnog vijeća Države SHS, nastale od bivših pokrajina Habsburške monarhije, 1. prosinca 1918. poklonilo se u Beogradu srpskom regentu Aleksandru Karađorđeviću koji je pompozno proglasio jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.
Ujedinjenje u Jugoslaviju donijelo je Hrvatskoj gubitak drevne državnosti za koju će se desetljećima boriti razne političke opcije".
---
potpuni tekst prenesen iz 'jutarnji list', elektronično izdanje, 1. prosinca 2006.
1891.
pripovjedač i dramski pisac slavko kolar, rođen je u mjestu palešnik kod garešnice, na današnji dan, 1. prosinca 1891.
kolarova pojava u hrvatskoj književnosti bila je u neku ruku produžetak hrvatske humorističke proze 19. stoljeća, koju su do samog početka 1. svjetskog rata njegovali slavonski književnici (korajac, jurković i tomić), a s mnogo više groteske i satire književnici kranjčević i kovačić.
kolarova satira i humor sastavnicom su svih njegovih proznih uradaka od početnne 'nasmijane pripovijesti (1917.), do posljednje 'jurnava na motoru (1961.). humor je izraz pisca, njegova estetska kategorija, ali ponadasve to je njegov svjetonazor u širokom spektru i dimenzijama.
kao i drugi hrvatski pisci i kolar slika društvenu stvarnost svojega vremena, ali za razliku od mnogih njegova je originalnost u specifičnom unosu humora kojim ukrašava svoje pripovijedanje, tako da njegova proza ima ono nešto posebno što kolarev realitet razlikuje od realiteta drugih književnika istog razdoblja.
(umro je u zagrebu, 1963.)
opširnije iz linka
1932.
hrvatski književnik, esejist, pjesnik i kritičar, prevoditelj, antun šoljan, rodio se je u beogradu, 1. prosinca 1932. (umro u zagrebu 1993.)
šoljan je istaknuto ime hrvatske književnosti, posebice zbog kritičkih i esejističkih radova, zbirki poetije, prevoditeljskog rada (ponajviše s engleskog jezika).
djela a. šoljana, preneseno:
"Na rubu svijeta",
"Bacač kamena",
"Izdajice",
"Kratki izlet",
"Luka",
"Drugi ljudi na mjesecu".
1935.
poznati hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe, ivica šerfezi, rođen je u zagrebu, 1. prosinca 1935. (umro 2004.)
sa 150 zlatnih ploča, zapaženom pjevačkom karijerom doma i u inozemstvu, osobito u bivšem sssr-u, 'zlatni dečko domaće estrade' kako su ga zvali, s nezaboravnim pjesmama i stihovima 'suze liju plave oči' ili 'ruže su crvene', osigurao je 46-stogodišnji zvjezdani status iako je sebe uvijek smatrao zabavljačem, a na pjevačem.
1935.
američki filmski glumac i redatelj, allen stewart konigsberg, poznat kao woody allen, rođen je i new yorku 1. prosinca 1935.
U središtu pažnje njegovih satiričkih komedija su njujorški intelektualci, koje prikazuje tragikomično "bez dlake na jeziku".
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv |
|
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|
