|
UN TEMPO
14.02.2007., srijeda
VREMEPLOV
1991.
vukovar, grad heroj, simbol hrvatskog otpora agresiji,
simbol slobode
18. studenoga 1991., okupiran je hrvatski grad vukovar. izolirane, malobrojne hrvatske snage su nakon višemjesečnih teških borba, podlegle izrazito brojnijem i tehnološki opremljenijem neprijatelju.
žrtve su bile brojne: ubijeni, zatočeni, nestali. vukovar je razrušen. razulareni okupatorski vojnici, kako pokazuju vhs snimci srpske tv, pjevali su: "bit će mesa, klat ćemo hrvate". užas!
Samozvana Vrhovna komanda potpuno srbizirane jugovojske, potkraj ljeta 1991. planirala je snažnim udarima slomiti Hrvatsku. Najjača oklopno-mehanizirana grupacija jurnula je na Istočnu Slavoniju. Vukovar, grad u slavonskoj ravnici, branio se tolikom žestinom da je agresor u borbu morao ubaciti 50.000 pješaka uz potporu 600 tenkova, stotinjak zrakoplova i 400 topova i raketnih bacača. Iako su 18. studenoga 1991. razulareni napadači zaposjeli grad, Hrvatska je opstala. Zbog svega Vukovar je postao simbol hrvatskog otpora i slobode.
1925.
ekscentrik
englesko irski pisac i dramatičar george bernard shaw (1856-1950), odbio je primiti nobelovu nagradu, točnije njezin materijalizirani dio, 19. studenoga 1925.:
"Mogu oprostiti Alfredu Nobelu što je izumio dinamit, ali samo je neprijatelj u ljudskoj formi mogao izumiti Nobelovu nagradu."
1626.
u rimu, u vatikanu, na današnji dan 18. studenoga 1626. posvećena je najveća katolička crkva na svijetu, monumentalna bazilika sv. petra.
izgradnja crkve trajala je 120 godina. njezin završni izgled i čudesnu kupolu podignutu iznad petrova groba kao autor potpisuje michelangelo, ali je posvemašnje dovršenje bazilike i pristupnog trga kreirao arhitekt, slikar i kipar gianlorenzo bernini.
1978.
na današnji dan 18. studenoga 1978. dogodilo se je najveće masovno samoubojstvo u jonestownu, gvajana, koje je režirao Jim Jones.
poludjeli svećenik sekte »hram naroda« jim jones, odveo u smrt 914 svojih sljedbenika, nakon što su ispili voćne sokove pomiješane sa cijanidom. među njima bilo je i 276. djece.
1786.
osnivačem njemačke nacionalne opere smatra se skladatelj, dirigent i pijanistički virtuoz carl maria von weber, rođen na današnji dan 18. studenoga 1786.
o weberu je ovako zapisano:
Otac njemačke nacionalne opere. Jedan je od kreatora njemačkog romantičkog izraza. Karijeru je počeo kao operni dirigent u Breslauu, zatim je vodio operno kazalište u Pragu i novoosnovanu Njemačku operu u Dresdenu. Afirmirao se i kao pijanistički virtuoz na turnejama po Njemačkoj i Švicarskoj. Ostavio je veći broj vokalnih djela i skladbi za raznovrsne instrumentalne sastave i za orkestre. Najpotpunije je izgradio romantički stili i izražaj u svojim operama "Strijelac vilenjak", "Euryanthe" i "Oberon". Njegovo remek djelo "Strijelac vilenjak" postalo je prototipom njemačke romantičke opere.
1836.
začeci kriminalogije
teorija o rođenim zločincima, kao i teorija o razvrstavanju prema tipu osoba koje posjeduju genetsku ili stečenu antisocijalnu notu, nisu bile znanstveno prihvaćene. promovirao ih je talijanski liječnik, psihijatar, utemeljitelj antropološke teorije kaznenog prava cesare lombroso, koji je rođen u veroni 18. studenoga 1836.
lombroso je u svojoj praksi proučavao kriminalce, njihove tjelesne osobine, a posebno izgled glave i došao do određenih tipova osoba za koje bi se kazalo da imaju predispozicije postati zločinci.
današnja znanost ponovno poseže ta lombrosovom teorijom i definira osobe po tzv. 'lombrosovskoj tipologiji'.
prema tipizaciji riječ je o osobama određenog tjelesnog izgleda: nisko čelo, guste obrve, jaka donja vilica, sitna oči i jaki ekstremiteti.
----
na nekoga me podsjeća ovaj opis.
1664.
umro je hrvatski ban nikola zrinski u čakovcu, 18. studenog 1664.
bio je banom hrvatske u razdoblju 1647-1664. pod nejasnim okolnostima poginuo je u lovu.
ratovao je s turcima. napisao je nekoliko djela.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|