UN TEMPO
14.02.2007., srijeda
VREMEPLOV
|
NIKOLA TAVELIĆ, franjevac, misionar, mučenik, rođen u Šibeniku oko 1340. - spaljen na lomači 14. studenog 1391. u Jeruzalemu. Fra Nikola, potomak stare hrvatske plemićke obitelji Tavelića, stupio je u franjevački red u Bribiru, gradu slavnih knezova Šubića. Studirao je filozofiju u Zadru ili u Splitu. Vjerovatno je neko vrijeme proživio na studiju u Italiji i oko 1365. ređen je za svećenika. Kad je fra Bartul Alverenski, vikar Bosanske vikarije, na poticaj pape Grgura XI. pozvao 1372. g. iz raznih franjevačkih provincija oko 60 ućenika i uzornih redovnika za misionare u Bosni, među njima je bio i fra Nikola. Punih 12 godina prolazio je područjem Bosne propovijedajući i svojim uzornim životom svjedočeći Evanđelje. Kasnije će Bartul izvijestiti papu Bonaficija IX. da su misionari obratilo 50 000 bosanskih krivovjeraca. U jesen 1383. godine fra Nikola napušta Bosnu, odlazi u Palestinu i nastanjuje se u samostanu na Sionu. Ondje je učio arapski jezik, obilazeći sveta mjesta i pripremao se za misionarski rad. Zajedno s Deodatom iz Ruticinija, Petrom iz Narbonne (Francuska) i Stjepanom iz Cunea (Italija) nastupio je pred jeruzalemskim kadijom. Osuđen je na smrtnu kaznu, te sva četvorica podniješe mučeničku smrt 14. XI. 1391. godine. Potanko izviješće poslao je u Evropu fra Gerard Chalvet, gvardijan sionski, koji je bio nazočan izvršenju smrtne presude. Nikolu su slavili kao sveca i mučenika u Franjevačkom redu, a posebno u rodnom Šibeniku. Papa Leon XIII. je 1889. g. odobrio njegovo štovanje, a Pavao VI. svečano je proglasio svecima Nikolu i njegove drugove 1970. g. u Vatikanu, u nazočnosti više od 20 000 Hrvata iz domovine i svih strana svijeta. Mnogi hrvatski i strani umijetnici dlijeta, kista i pera ovjekovičili su lik sv. Nikole. Posebno treba istaknuti crkve sagrađene u njegovu čast: Banjevci, Cerovec, Lišanj, Perković, Split, Vinjani, Zagreb, Županija i dr. (Hrvatska), i u inozemstvu: Hurlingham (Buenos Aires, Argentina), Montreal, Winnipeg (Kanada), Melbourne i Sidney (Australija). Kao redovnik i svećenik radom, studijem i molitvom uspio je ostvariti ideal kršćanstva - svetost. Posebno je važno da je bio ispunjen misionarskim idealom, pa je ne štedeći sebe 12 godina bio misionarom u Bosni. Rad s hereticima ("bogumili") pružio mu je bogato iskustvo za kasniji pristup muslimanima u Palestini. Ispunjen Kristovim žarom htio je sljedbenicima islama pružiti istinu o "pejgemberu Isi" (Isusu), koga i oni priznaju prorokom i Božjim poslanikom, ali se i Sinom Božjim. Dakle, već u XIV. st. fra Nikola je pružio prijateljsku ruku islamskom svijetu. A propovijedajući u Bosni s franjevcima iz raznih europskih zemalja pokazao je svoje široko srce, koje nije bilo sputano uskim regionalnim ili nacionalnim granicama, a rad i mučeništvo s trojicom braće iz Francuske i Italije svakako potvrđuje da je fra Nikola i u životu i u smrti bio otvoren prema svima - od braće franjevaca iz raznih europskih naroda do braće muslimana u Palestini, koji je ljubio, pa je iz ljubavi prema njima prolio svoju svjedočku krv. 1838. august šenoa, hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i feljtonist, rođen je u zagrebu 14. studenoga 1838. najsvestraniji hrvatski književnik 19. stoljeća, šenoa je i pjesnik nacionalno-političkih ideja doba u kojem je živio, pjesnik slobode, rada, napretka, socijalnog bunta, povijesnih tema ... Najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, Šenoa je istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac, dok se Ilirci nisu ni okušali na tom polju, autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). puno teksta biografije za skratit u malo riječi. Kugina kuća (Narodna priča) Nad pučinom zadrhtao mjesec, Iz oblaka diže sjetno čelo, Tužno gleda prema onoj strani Gdje do brijega drijema malo selo. Drijema selo kao galeb bijeli Na igalu zguriv se pod krila, Ne hajuć jesu l' vali sjeli, Da l' još huji olujine sila. (...) spjevao august šenoa, na temelju legende iz mjesta vrbnika. lengendu mu je ispričao vrbničan mate gršković (1835. – 1916.) u pragu koju je on opjevao u povjestici "kugina kuća". 1907. astrid lindgren (anna emilia ericsson), švedska književnica za djecu, rođena je na današnji dan 14. studenoga 1907. u vimmerbiju (vimmerby). prijevodi njezinih djela na osamdeset jezika u stotinu zemalja svijeta, svrstavaju je među najpoznatije svjetske pisce dječije književnosti. njezine priče kao što je, primjerice svima poznata pipi duga čarapa, ekranizirane su. pipi je napisana u najtežim trenucima njezina života, dok je njegovala bolesnu kćerku karin. kao aktivistica u borbi za dječja prava; pravdu, nenasilje ... dobitnica je mnogih priznanja, među kojima i alternativnog nobela, nagradu right livelihood award. za književnost, pak između inih i nagradu hansa christiana ili najprestižniju nagradu za dječju književnost, 1958. u njezinu čast, švedska vlada je 2002. osnovala književnu nagradu. s iznosom od 5 miljuma švedskih kruna ova je nagrada najveća na svijetu isključivo namijenjena književnosti za djecu i mlade. 1922. u kairu je 14. studenoga 1922. rođen boutros boutros-ghali, egipatski diplomat (po narodnosti kopt), koji je od 1992-1996. bio glavni tajnik ujedinjenih naroda. 1840. francuski slikar impresionizma i apstraktne umjetnosti, claude monet, rodio se 14. studenoga 1840. poznat je bio i kao oscar-claude monet. začetnik je impresionizma u slikarstvu. točnije po njegovoj slici utisak - "Impression, soleil levant", novi pravac u likovnoj umjetnosti prozvan je impresionizmom. "Monet je u početku slikao figuralne slike (krajobraze sa 2 do 3 lika), a kasnije i prave krajobraze. Znao je isti motiv slikati više puta, čineći cijele serije, primjerice "Pročelja Rouenske katedrale". "Impression, Sunrise" je nastao 1872. slika je ulje na platnu; dimenzije 48 X 63 cm. danas je vlasništvo museja "marmottan" u parizu. |