UN TEMPO
14.02.2007., srijeda
VREMEPLOV
|
1920. Rapalski Ugovor ugovor sklopljen je 12. studenoga 1920 u rapallu između između kraljevine sha i italije. ugovorom su se trebala riješiti sporna teritorijalna i pogranična pitanja između obje države nakon wwI. pod pritiskom velike britanije i francuske vlada shs ustupa italiji: istru, julijsku krajinu, zadar, otoke: cres, lošinj, lastovo i palagružu, a kasnije i rijeku. --- 1927. lav trocki je 12. studenoga 1927. bio isključen iz boljševičke partije. staljin time postaje prvi i neprikosnoveni lider sssr-a. /o trockiju sam već pisala. bio je interniran u alma atu. prognan, 1929., a 1940. po nalogu staljina likvidiran u meksiku/. --- 1944. od strane saveznika u II. svjetskom ratu, potopljen je "tirpitzs", posljednji veliki ratni brod nacističke njemačke, 12. studenoga 1944. to se dogodilo u norveškim vodama, točnije u fjordu tromsee. napala su ga 32 zrakoplova bombama od 5,5 t. većina spašene posade bila je prebačena u rusiju. prije njega bio je potopljen scharnhorst, brodovi koji nisu imali neke značajnije borbene uspjehe, ali su svojim postojanjem ometali savezničke pomorske snage. --- 1955. tin (augustin) ujević, pjesnik, prozaik, esejist, književni kritičar i prevoditelj, umro je na današnji dan 12. studenoga 1955. bio je rođen u vrgorcu 1891. nakon klasične gimnazije (split), studij hrvatskog jezika, klasične filologije i filozofije studira (1909-12) u zagrebu. nakon atentata na cuvaja od pravaša postaje pristalicom integralističke ideje, što ga stavlja na policijski popis pa biva proganjan i zatvaran. u parizu je od 1913., odakle zagovara sjedinjenje hrvata i srba. višestruko razočaran ponovno je od 1919. u zagrebu - beogradu - sarajevu - splitu, da bi se od 1940. pa do smrti skrasio u zagrebu. čitav život proveo je kao profesionalni pisac i boem. slično njegovom životu i njegova je poezija. u mladosti i prvom književnom javljanju je sljedbenik matoševe poezije, od koje se kasnije odmiče stvarajući svoj prepoznatljivi ali i eksperimentalno samosvjestan stil: "od parnasovstva, simbolizma, simultanističko-ekspresionističkih pokušaja i 'spontanog nadrealizma', preko esteticizma do modernog objektivizma s društvenim angažmanom"(I. Lukšić). istakao se kao vrstan prevoditelj klasika svjetske književnosti. neću nabrajati naslove njegovih pjesničkih djela, osim jednog citata iz njegove biografije, koji kaže: prve dvije zbirke pjesama, “Lelek sebra” (1920.) i “Kolajna” (1926.), dva neopetrarkistička ljubavna brevijara, napisao je tijekom rata u parizu kao jedinstvenu zbirku; samovoljom nakladnika razdvojene su i tiskane u beogradu, i to ćirilicom i ekavski, premda su napisane izvorno hrvatskim jezikom. XXX («Kolajna») Zelenu granu s tugom žutog voća U kakvom starom spljetskom perivoju Sanjarim s mirom dok se duša noća I vlaga snova hvata dušu moju Al' čežnja dršće kao ptiće golo, K'o plava pjesma naglo prekinuta, k'o neko blijedo i beznadno kolo, K'o bosi prosjak na pô pusta puta. Sva ljubav moja usred ceste kisne, Moje je srce od sedam komada; Pod svakim mačem jedan plam da vrisne Nad mojim dahom mramorna gromada Tmurne se misli reska svjetla boje; Krv u moždane, mozak van da skoči; Nad mojim mrakom sijevaju tek tvoje, Tuđinska ženo, samilosne oči. --- 1929. grace kelly grace patricia kelly, američka glumica i princeza od monaka, rodila se u philadelphiji, 12. studenoga 1929. iako je 1954. godine dobila oscara za glavni ženski lik u filmu 'provincijalka', grace kelly je ostavila glumu radi udaje za kneza rainera III., princa od monaka, 1956. u prometnoj nezgodi, vozeći se prema monte carlu, 1982., izgubila je život. oko njezine smrti spekulirali su mediji navodeći je kao moguće ubojstvo u osveti mafije (sve vezano za kockarnice), odnosno gubitak kontrole nad volanom zbog srčanog udara. |