UN TEMPO
14.02.2007., srijeda
VREMEPLOV
|
1926. današnji dan, 7. studenoga 1926., bio je veliki tehnički iskorak za tek osnovani studio 'radio zageb'. novinari su o tom događaju pisali kao o tehničkom čudu, jer se u krugu više stotina kilometara jasno čula svaka izgovorena riječ spikera. naime, 7 studenoga te godine upriličeno je svečano otkrivanje strossmayerova spomenika u zagrebu i po prvi put se je realiziralo snimanje 'uživo' ili izravni radio prijenos svečanosti. --- 1867. na današnji dan, 7. studenoga 1876. godine u varšavi se rodila maria sklodowska-curie, kemičarka i "pionir ranog doba radiologije". dvostruka je dobitnica nobela: za fiziku 1903., a za kemiju 1911. bila je prva žena koja je osvojila ili podijelila dvije nobelove nagrade za znanost. maria curie je i prva žena profesorica na sorboni. umrla je 1934. --- 1980. Na današnji dan u 50. godini života od srčanog udara umro je Steve McQueen. --- 1665. izašle su prve novine u ujedinjenom kraljevstvu na današnji dan 7. studenog 1665. the london gazette, dnevne novine koje i danas izlaze, zvale su se najprije the oxford gazette do 1666. bio je to tjednik (" ... The London Gazette was first published as the Oxford Gazette on 7 November 1665. ...") ,koji nije mogao biti namijenjen najširoj publici zbog ograničenosti prostora, skupoći izrade i probnom tisku. --- 1917. iz iskre će buknuti plamen događanja u carskoj rusiji, nemiri i neredi, počeli su davno prije 7. studenoga 1917. međutim, toga dana su lenjinovi boljševici u tadašnjem petrogradu srušili privremenu rusku vladu (demokratsku vlast) aleksandra kerenskog i tako pokrenuli nezaustavljivu lavinu revolucije (poznate pod nazivom 'oktobarska revolucija') i drugih revolucija 20. stoljeća. sve se odigravalo pod simboličnom parolom vladavine radničke klase. lenjin: Bez seljačkog ustanka Oktobarska revolucija ne bi bila moguća. Isto tako, seljački pokret bez radništva ne bi ništa ostvario. Ova dva pokreta su bila neophodna jedan drugom. Na toj međuzavisnosti izgrađena je Oktobarska revolucija. plemenita načela oktobra ubrzo su potonula su u krvavim diktaturama koje su od svoga početka pa do povijesnog sloma komunizma 1990. odnijele (prema nekim procjenama) 100 milijuna života. --- 1944. franklin delano roosevelt je na današnji dan, 7. studenoga 1944. po četvrti put postao predsjednikom sjedinjenih država, rekord nezabilježen u povijesti sad. roosevelt je zajedno s churchillom i staljinom skrojio svjetsku sudbinu na jalti u veljači 1945. u vrijeme svog trećeg mandata 1941. zajedno s churchillom bio je kreatorom atlantske povelje, koja se smatra početkom organizacije ujedinjenih naroda, a sadržavala je četiri rooseveltova pravila, četiri slobode i četiri prava na slobodu: misli, vjere, od bijede i od straha. shrvan bolešću, roosevelt je preminuo pet mjeseci nakon izbora za predsjednika sad (4. put), u travnju 1945. --- 1879. lav davidovič trocki boljševički i marksistički teoretičar, rođen je 7. studenoga 1879. u mjestu janovka. čuvena osoba trocki u svojstvu narodnog komesara rata, bio je osnivačem crvene aarmije i politbiroa. izbačen je iz partije sssr-a zbog neslaganja sa staljinom i prognan u meksiko. ubio ga je agent istog politbiroa (ramon mercedes), 1940. njegovim teorijama i učenju zahvaljujemo i pojam trockizam koji je nastao dvadesetih godina 20. stoljeća kao ideologija koja zastupa permanentnu revoluciju na putu realizacije do besklasnog društva. --- 1913. albert camus, francuski pisac i filozof, rođen je 7. studedenoga 1913. preferirao je antičku grčku nasuprot svijetu modernog doba. modernog čovjeka drži bludnim i ciničnim monstrumom, tako se čitav njegov opus temelji se na ideji o apsurdnosti ljudske sudbine. nobelovu nagradu za književnost dobio je 1957. u prometnoj nesreći nedaleko pariza pogiba sa svoje dvoje djece 1960. uz filozofske eseje camus je objavio i druga djela, među kojima spominjem 'stranac' 1942. posmrtno mu je izdano ranije napisano djelo sretna smrt, a autobiografiju prvi čovjek, objavit će 1949., njegova kćerka. --- 1801. 7. studenoga 1801., talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike alesandro giuseppe antonio anastasio volta (1745-1827), predstavio je svijetu prototip današnje baterije. volta je vršio mnoge pokuse i ostavio detaljne upute o svom radu, koji su danas spremljeni u muzeju gradića como (rodnom mjestu) u italiji. elektrophor za proizvodnju statičnog elektriciteta, izradio je 1776; njegovo otkriće je i plin metan. volt, jedinica za mjerenje napona, dobila je njegovo ime (sedamdeset godina nakon smrti ili 1897). na talijanskoj novčanici od 10.000 lira (prije uvođenja eura) bio je voltin lik. napoleon ga je 1810. počastio grofofskim naslovom. |