Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

14.02.2007., srijeda

VREMEPLOV



1977.


gustav krklec, hrvatski književnik, umro je u zagrebu 30. listopada 1977. godine. mada je pisao eseje, putopise i kritike, najbolja krklecova ostvarenja bila je poezija.

Ti i Ja

Osjecam zivo srebro tvoje biti,
zezenu kap u svakom zrncu krvi,
zivotno tkivo od drhtavih niti
koja se raskida, rasplice, mrvi.

Zedj ti je zarka. Jos nikad ne osta
kap od mlaza koji dodirnuse usta.
Ne znam zasto medju nama nema mosta,
kao da nas dijeli provalija pusta.

Prsti sto bi htjeli da se cvrsto spletu
u dva klupka vatre i srebrne strasti,
u prostoru drscu. Sami su na svijetu,
u samoci zudnje, u prokletstvu strasti.

Tijela sto bi htjela da se tijesno zdruze,
pretoce u jednu bujicu od milja,
venu, usamljena, ko jesenje ruze,
jer na istom putu imamo dva cilja.

Ti bi htjela vjecno, cemu nema mjere,
ja bih dao sve za zanos jednog casa.
Ti sumnjas u trenut, a ja imam vjere
u vjecnost trenutka, u trenutak spasa.

Dodji sva od sunca, sva od vrele vatre
na moj pusti lezaj, daj mi svoje krvi.
Bolje da nas munja jedne strasti satre
nego da nas mrtve toce isti crvi.

Propadni u meni, pretoci se, daj se
raspleti kroz moje vijuge i tkiva.
Sve je na tom svijetu kratka varka. Raj se
osjeti u trenut, a vjecnost je siva.

prevodio je s ruskog, češkog, njemačkog i slovenskog jezika, primjerice, puškina, prešerna i brechta.
koristio je često pseudonim martin lipnjak.

___

1999.

matko peić, akademik i redovni profesor alu (akademija likovnih umjetnosti), umro je na današnji dan 30.listopada 1999.
(bio mi je profa. njegova su predavanja bila iscrpna, duhovita i pamtljiva).

o profesoru matku peiću je zapisano:


Sveučilišni profesor, slikar i književnik, akademik. Gimnaziju je završio u Požegi, a Akademiju likovnih umjetnosti i Filozofski fakultet (povijest umjetnosti), u Zagrebu. Studirajući u Parizu i Londonu usavršio je stručno znanje i stekao široku erudiciju povjesničara umjetnosti i književnika. Bavi se slikarstvom i piše poeziju i prozu. Iz područja likovne umjetnosti i književnosti objavio je velik broj eseja, feljtona, studija i kritika u gotovo svim našim časopisima. Istaknuti je putopisac. U zasebnim knjigama objavio je monografije: “Slava Raškaj”, “Nikola Mašić”, “Vanja Radauš”, “Vladimir Becić”, putopis “Skitnje”, pjesme “Lirika”, više priručnika iz područja likovne umjetnosti. Vrstan je stilist, lirski putopisac, dobar portretist.


preuzeto:
Gimnazija u Požegi

---

1975.

španjolski diktator francisco franco umro je u madridu, 30. listopada 1975.

uz pomoć hitlera i mussolinija, franco je, u građanskom ratu, srušio republiku i ustrojio fašistički režim. španjolska nije sudjelovala u wwII., a franco je bio na listi prezrenih vladara svijeta. vremenom su se mnoge stvari zaboravile. pred smrt je ipak imenovao nasljednikom princa juana carlosa, koji je španjolsku poveo u demokraciju.


---


1991.

ujutro prije 6 sati, 31. listopada 1991., probivši 30-to dnevnu neprijateljsku blokadu u dubrovačkom akvatoriju u grušku luku uplovio je humanitarni konvoj - konvoj libertas.

kako sam o konvoju pisala jučer uz dan ratne mornarice, ovdje samo toliko.





- 07:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO