UN TEMPO
14.02.2007., srijeda
VREMEPLOV
|
1918. ne srljajte kao guske u magli čuvenu rečenicu, koju i danas često čujemo, izgovorio je, kao opomenu, stjepan radić u hrvatskom saboru, 29. listopada 1918. taj dan raskunute su sve državno-pravne veze s au monarhijom i proglašeno pristupanje hrvatske novoj državi hrvata, slovenaca i srba pod krunom karađorđevića, bez ikakvih jamstava. vrhovnu vlast je preuzelo narodno vijeće. --- 1805. tituš brezovački, pavlin, profesor, književnik, komediograf, umro je u zagrebu, 29. listopada 1805. svoja dramska djela pisao je pretežno na kajkavskom, ali pjesme i na latinskom i njemačkom jeziku. učeni pavlin (nakon ukinuća reda), postao je svjetovni svećenik nešto slobodnijeg ponašanja, govora i kretanja u društvima, koja nisu bila po volji crkvi i maksimilijanu vrhovcu tadašnjem biskupu. zato je brezovački mijenjao župe, ali stjecao i nova iskustva. u njegovo vrijeme žene nisu mogle nastupati u komedijama i dramama, pa je on toj okolnosti prilagodio svog grabancijaša. (djela:"Sveti Aleksij", drama (1786.); "Matijaš grabancijaš dijak", komedija(1804.); "Diogeneš ili sluga dveh zaljubljenih bratov", komedija (1805.); "Jeremijaš nad hrvatskoga orsaga zrušenjem nerekujuči", satira ). umro je kao plućni bolesnik. --- Nikada ljepše, neg kad ovako Naslonim glavu lagano, meko, A negdje šuška granata lipa I veselo cvrči vrapčije jato U mladom lišću... Divno je, divno Sklopiti oči, a tamo, s neba, Glatko se duga otegla traka I mekano plazi niz trepavke tanke Draškajuć blago zavjesu svilenu. Između mene i između svijeta. (...) 1908. silvije strahimir kranjčević, pjesnik realizma umro je u sarajevu na današnji dan 29. listopada 1908. (rodio se u senju, 1965.). nesuđeni svećenik, završio je kao učitelj po gradovima bosne, gdje je (kaže se u njegovoj biografiji) i pjesnički sazrijevao. Bio je samo pjesnik. Kao pjesnika zanimale su ga sve brige i tegobe njegova naroda, a izražavao ih je uz pomoć biblijskih i antičkih parabola, simbola iz povijesti kršćanstva i židovskog naroda; njihovom je alegoričnošću odijevao temeljna ljudska pitanja o svemiru, o životu, o neskladu ideala i zbilje, o svrsi čovjeka i prirode, o vjeri, o Crkvi, o Bogu, o smrti, o ljubavi i suzi, o grijehu i o sreći, o pravdi, o slobodi - o pitanjima koja bi inače bila više nego obična; o tragikomediji svijeta, za koji ni on, kao ni njegova velika pjesnička simpatija Heine, nije uvijek pravo znao, je li bolnica ili umobolnica. Svemirske vizije koje otkriva njegova poezija izrasle su iz mračne stvarnosti khuenovske Hrvatske. Sve patnje što su ih trpjeli njegova pogažena domovina i njegov poniženi narod doživljavao je starčevićanskim očajavanjem i proživljavao svojim pjesničkim senzibilitetom tako intenzivno, da je njihov domet prelazio granice zemaljske stvarnosti. Kozmička dimenzija njegova pjesništva, o kojoj se toliko govorilo i nagađalo, suvislo i nesuvislo, nije zapravo ništa drugo nego bolni odjek i projekcija hrvatske nesreće. Ona proizlazi iz nesklada svijeta - i u neskladu svijeta završava. --- 1911. američki novinar mađarskog podrijetla, joseph pulitzer umro je na današnji dan, 29. listopada 1911. na svojoj jahti u luci charleston. pokopan je na groblju woodlawn u bronxu, ny. u ameriku se iselio vrlo mlad. sudjelovao je u američkom građanskom ratu, a kao vlasnik mnogih novinskih izdavačkih kuća postaje i članom američkog kongresa. i sam je bio istaknuto novinarsko pero i čuveno ime američkog novinarstva. početkom 90. godina 19. stoljeća nudi sveučilištu columbia naovac za otvaranje prve škole novinarstva. njegova ponuda najprije biva odbijena (kako kazuje pisac teksta), vjerojatno radi 'besktupuloznosti njegova karaktera'. međutim, kako novac nema oči, novi ravnatelj sveučilišta prihvaća novac i pulitzerov uvjet o dodjeli godišnje nagrade za novinarstvo, književnost i karikaturu, koja će nositi naziv pulitzerova nagrada. osobno nije doživio ni otvaranje škole ni dodjelu prve nagrade. škola je otvorena godinu dana nakon njegove smrti, a prva nagrada za pisanu riječ, koja nosi njegovo ime, uručena je 4. lipnja 1917. škola novinarstva columbia sveučilišta postala je jedna od najprestižnijih u svijetu. |