UN TEMPO
25.07.2006., utorak
|
lazareti jučer, danas, sutra u prostorije lazareta nekad se slijevala levantinska ljudska mješavina rasa, religija i mentaliteta, ali sve je izvanredno funkcioniralo. naime, uloga lazareta bila je dvojaka. ogromno zdanje na samom moru sastojalo se je od osam velikih zgrada i pet širokih dvorišta, koje su nazivali badžaferima. tako su ih valjda prozvali turski trgovci. zgrade su imale katove sa sobama tako da su služile kao prihvatilišta - hoteli, a u prizemlju i dvorištima je bila smještena trovačka roba. neki su levantinski trgovci kao skladišta svoje robe otvarali svojevrsne hanove u obližnjim konavlima, dok su im prenoćišta bila čak i u samim prostorima zidina. dubrovačka vlada voljela je strance 'imati na oku', kako iz higijenskih, tako i iz svih drugih razloga uključujući javni red i mir, neovisno s kojim su razlozima dolazili u grad. završetkom gradnje 'lazareta' trgovci i roba bili su na istom mjestu.  detalj s dvorištem foto: ana opalić vrlo je zanimljivo književno svjedočanstvo turskog putopisca evlija čelebija, koji je davne 1664. godine također bio gost lazareta. o tome je pisao s.p. novak, pa ću ga doslovno citirati: "Čelebija o Lazaretima u svojim uspomenama veli da su lijepe zgrade s više katova, da su nalik gostionici, da imaju jako ugodne sobe, ali se ovaj Turčin čudi što u toj gostionici vladaju strogi propisi pa je noću čak zabranjeno izlaziti van i uključiti se u noni život". (...) kKd bi Evlija danas stigao u lazarete, imao bi što i vidjeti: njegov je konak pretvoren u zabavni centar".  najvažnije je da je uvijek živo, živo! |