UN TEMPO
25.07.2006., utorak
 prva odredba o karanteni tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u dubrovnik niti na njegovo područje. među odredbama i statutima dalmatinskih gradova nalazile su se i takve koje su regulirale kontrolu lijekova i hrane, opskrbu zdravom vodom i borbu protiv prostitucije i alkoholizma. ovo je već uvod za prvu bolnicu u dubrovniku, osnovanu još 1347. godine. i danas se lazareti zovu lazaretima, a kulturni program, alternativna umjetnost i druga događanja nose naziv karantena, pa se, bar po imenima, čini da je tu i vrijeme stalo. bolnice u današnjem smislu riječi, institucije namijenjene isključivo dijagnostici, liječenju ili oporavku oboljelih, znanstvenom istraživanju i edukaciji liječnika, nastale su tek krajem 18. stoljeća, no njihove preteče bili su hospitali. u našim krajevima hospitali su osnivani odlukama gradskih vlasti ili oporučnim legatima bogatih plemića ili građana. kako se i brojnost stanovništva i financijska moć naših gradova teško može usporediti s talijanskima, tako su i hospitali bili razmjerno maleni, rijetko kada primali više od 30-tak 'pacijenata' i gotovo nikada smješteni u namjenski građenim kućama. povijest hospitala u gradovima današnje hrvatske vjerojatno počinje u 13. stoljeću, no komunalni hospitali, koje su osnivale i financirale gradske vlasti, datiraju najčešće u razdoblje oko polovice 14. stoljeća. tako je dubrovački hospedal del comun, o kome je sačuvano najviše podataka, planiran neposredno pred, a izgrađen neposredno nakon, kuge 1348. |