|
UN TEMPO
18.07.2006., utorak
kazala sam da legendarni 'dubrovački orlando' poprima neke druge junačke boje, bori se s drugim neprijateljem, rješavajući dubrovnik prijetnje i opasnosti od osvajanja.
da ne bi baš priča posve nekontrolirano izmakla originalnim legendama i ovdje su neprijatelji 'saraceni', istina, bitke se vode pod drugim okolnostima, drugim sredstvima i na drugom mjestu.
dubrovčani svog 'orlanda' i novu epizodu njegova junaštva vezuju uz početke života 'komune dubrovačke', početke stvaranja dubrovnika kao državice, početak samostalnosti.
tako je po toj 'našoj' legendi 'orlando', vitez i nećak franačkog kralja 'karla velikog' pritekao u pomoć dubrovniku, 783. godine, kad je zloglasni saracenski gusar 'spucent'
opkolio grad i uznemirio njegove žitelje višemjesečnim opsjedanjem.
legenda kazuje kako je 'orlando', uz pomoć dubrovčana, potukao gusare i štoviše uhvatio 'spucenta' pa tako obezglavio gusarsku flotu.
zahvalni za ovaj spas i pomoć dubrovčani kasnije orlandu podigoše spomenik.
(prema pisanju nekih kroničara spominju se dva spomenika od kojih je jedan predstavljao gusara 'spucenta').
legenda je ušla i u dubrovačke stare kronike, iako se kroničari pri tom ne slažu u nekim detaljima (godinama navodne bitke, godinama podizanja stupa, mjestu postavljanja stupa, samom junaku priče pa i svrsi), što opet potvrđuje kako je riječ samo o legendi.
pa kako kaže jedan od autora napisa o orlandu, ilija mitić ('orlandov stup i dubrovnik'), analizirajući stare kroničare i pisce (od ranjine, anonima, appendinija, böheima, puntscharda, matteia, restića, m. gundulića, gelčića, fiskovića, rešetara, tadića ...) obzirom na količinu takvih orlanda (rolanda) u europi, trebalo bi vjerovati da se taj srednjevjekovni legendarni junak svojim junačkim, vojničkim pothvatima iskazao u borbi za svaki grad gdje mu je podignut spomenik.
poznato je vrijeme, a to je bila prva polovica 13. stoljeća, kad su se pojavili prvi 'rolandi' u sjevernoj njemačkoj.
kasnija stoljeća pokazuju kako je 'moda' postavljanja 'rolanda' zahvatila već glavne njemačke trgovačke centre, a to je već 14. i 15. stoljeće. (u njemačkoj je zadnji 'roland' postavljen početkom 18 stoljeća).
točno se zna da je 41 skulptura 'rolanda' resila glavne trgove moćnih ekonomskih centara europe bilo da je riječ o političkoj ili trgovačkoj moći, kao i to da i je do danas sačuvano 20, uglavnom u njemačkoj.
dubrovački i onaj u 'litomercima' (češka), jedine su dvije njegove skulpture sačuvane izvan njemačke.
kad je riječ o dubrovniku i 'orlandu', postavljaju se dva pitanja:
1. zašto 'orlando' u dubrovniku?
zapravo pravi razlog postavljanja spomenika, izuzimajući legendu, i
2. kad je ovaj stup postavljen?
izučavanjem odgovora na oba ova pitanja bavili su se mnogi istraživači. osim dijela prije spomenutih i mnogi drugi istražuju do današnjih dana. neki odgovori se izvode iz stvarnih povijesnih razloga, drugi opet na temelju arhivske građe. no uvijek ima dilema, tako da je ostavljeno mjesto da se pojedine tvrdnje pa i one utemeljene na dokumentima, naknadno obore.
|
|
|
Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)
Dnevnik.hr Gol.hr Zadovoljna.hr Novaplus.hr NovaTV.hr DomaTV.hr Mojamini.tv |
Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...
potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva
- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)
GROBLJE BONINOVO
|
|