Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

18.07.2006., utorak


to je doba kad je venecija zaposjedala dalmatinske gradove i otoke u koje je uvozila kamene simbole svoje vlasti, lavove i reljefe sv. marka. zato se drži da bi isticanjem vlastitih simbola, tj. 'sv. vlaha' i 'orlanda' dubrovnik, zapravo istakao i svoju neovisnost, pokazujući istovremeno pod čijom se moćnom zaštitom nalazi.

(sveti vlaho je simbol zaštitnika grada od 10. stoljeća. to je bilo posve drugo vrijeme, vrijeme dominacije bizanta u kojem je venecija bila suparnica i protivnik dubrovnika. ovo o kojem pišem je vrijeme drugih mocnih država, drugih vladara, pa je i izbor vitezova lika samo prilagodba vremenu).

uspon dubrovnika i počinje dolaskom pod zaštitu hrvatsko-ugarskih kraljeva.
15. i 16. stoljeće jesu zlatni vjekovi - zlatno doba dubrovačke republike. pod ovom zaštitom dubrovnik ostaje sve do 1526. godine.

dok su sigismund i nasljednici na prijestolju omogućavali dubrovčanima slobodnu trgovinu po svojim zemljama, turci, s kojima je postojao drugi ugovor (od 1356. sklopljen u 'brusi'), osigurao im je trgovinu s istokom. kasnije će ih baš taj ugovor i danak koji su plaćali, sačuvati od teritorijalne pohlepe ovog osvajača.

i. mitić ovako zaključuje:

"utvrdivši se unutra i spolja, osjećajući se dovoljno jak i zaštićen da može istaći svoju političku neovisnost, Dubrovnik je, čuvši od kralja Sigismunda, njemačkih trgovaca i rudara kao i od dubrovačkih poslanika pri ugarskom dvoru za Rolanda i njegovo značenje, po ugledu na njemačke gradove postavio legendarnog viteza Orlanda na svoj glavni trg. time je istakao svoju samostalnost s obzirom na Veneciju, koja je po svim gradovima kojima je vladala postavljala reljefe Markove i lavove.

Pored toga Dubrovnik je postavljanjem Orlanda počastio i svog zaštitnika kralja Sigismunda koji je bio i grof Brandenburga i njemački kralj. Kralju Sigismundu je Orlandov stup u Dubrovniku bio znak odanosti te zemlje hrvatsko-ugarskoj kruni kao i njemu lično".


ovo je bio, uglavnom, odgovor na pitanje: zašto 'orlando' u dubrovniku?


- 08:40 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< srpanj, 2006 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO