knežev dvor nije bio samo još jedna od mnogobrojnih raskošnih dubrovačkih palača, niti je on to danas.
u vrijeme republike bilo je to mjesto na kojemu su se donosile najvažnije odluke bilo da je riječ o državi ili o njezinim žiteljima.
donosila su ih izabrana tijela republike:
- knez, na čelu izvršne vlasti ili malog vijeća (consilium minus), a birao se samo na jedan mjesec;
- vanjsku politiku vodio je senat - vijeće umoljenih (consilium rogatorum) *),
- zakonodavna vlast pripadala je skupštini u koju su ulazila sva vlastela nakon navršenih 18 godina velikom vijeću (consilium maius).
*)
senat (iz latinskog senex, starac, doslovce savjet staraca), a potječe još iz starog rima. senat je bio vrhovni savjet rimskog carstva. mjesta su se prenosila, skoro kao nasljedni red, odnosno, na kraće vrijeme su kao počast davana zaslužnim visokim službenicima rimskog imperija, kada su ovi odlazili u mirovinu.
članovi senata su nazivani su senatorima što se zadežalo u praksi do danas (sad).
zato je držić optužujući dubrovačku vladu govori figurativno o vladavini staraca.
|