UN TEMPO
14.07.2006., petak
|
1683. odlazi još jedan dubrovački velikan pera, latinista, otpravnik poslova 'republike' u rimu i upravitelj 'vatikanske knjižnice', stjepan gradić - gradi. dubrovačka povijest ga spominje u mnogo navrata, a posebno kad je riječ o stolnoj crkvi i njezinom današnjem izgledu. njegova je zasluga projektant, projekt i financijska potpora. 1688. - 1699. traje tzv. dugi rat u kojem veneciji uspijeva uvući se u dubrovačko zaleđe jednim dijelom ga otimljući, a ostalim prislanjajući se uz same granice. u to vrijeme turci su poraženi pod bečom, 1648. pa zbog vlastite bojazni dubrovčani šalju poklisare austrijskom caru leopoldu u beč. obnavlja se ugovor s austrijom višegradu 1684. pa dubrovnik priznaje suverenite austrije za godišnji danak od 500 dukata. istodobno priznaje i turski suverenitet koji se također plaća (to nije bilo neuobičajnost), ali na taj način se rješava venecije. ovim ugovorima i suverenitetima austrije i turske dobiva znatno veći manevarski trgovački prostor. 1696. osniva se u dubrovniku po uzoru na rimsku 'arkadiju' prva akademija, okupljalište dubrovačkih književnika i filozofa. naziv akademije bio je akademija ispraznijeh. stolovala je u prostoru na katu današnje sponze. 1697. turska izlazi na more kod neuma. nakon mira u srijemskim karlovcima, venecija je u svojstvu države na strani pobjednika tražila osvojeni dubrovački teritorij, sve u nastojanju da uspori i umrtvi trgovačke putove. ustupanjem neuma turcima dubrovačka je diplomacija uspjela razdvojiti veneciju od svojih granica i naknadne intervencije venecije da joj se vrate osvojena područja nisu prihvaćena. napomena: to danas plaćamo mogućom gradnjom pelješkog mosta, a svakako prijelazom preko granice druge države (bih-a). |