UN TEMPO
14.07.2006., petak
|
18. stoljeće 1703. od ove godine danak turskoj plaća se tri godine unaprijed u iznosu od 12.500 dukata. 1707. umro je đuro baglievi, najpoznatiji liječnik svoga vremena i sveučilišni profesor, osobni liječnik pape inocenta XII. i klementa XI.; prvi i najglasovitiji liječnik slavenskog juga kojemu je pravo prezime bilo armeno, bijaše članom mnogih sveučilišta i slavne akademije arkadije u rimu. tamo ga nazivahu epidauro pirzense. autor je mnogih dijela koja su ga još više proslavila, a izdana su još za njegova života. zanimljivo da je umro od 'vodene bolesti. Podrijetlom iz Armenije, Đuro Baglivi rođen u Dubrovniku 1668. godine, nosio je prezime svoga poočima, apulijskog liječnika Pietra Angela Baglivija. Nakon studija medicine u Napulju i kraćeg boravka u Dubrovniku i u Bologni, Đuro Baglivi je u Rimu ostvario uspješnu karijeru kao liječnik pape Inocenta XII i Clementa XI, te kao profesor na rimskom sveučilištu Sapienza i kao autor brojnih knjiga, od kojih se ističe djelo De praxi medica. Je li Baglivijevo bavljenje numizmatikom odredilo njegovo sistematičko opisivanje pojedinih kliničkih sindroma i metodičku klasifikaciju bolesti? Koliko je sklonost za numizmatiku i razvrstavanje primjeraka novca pridonijelo stvaranju modernog kliničkog pojma bolesti u tog našega talijanskog Hipokrata, kako ga je, po Niku Gjivanoviću, slavila i nazivala cijela Europa. (Vesna Delić Gozze) u dubrovačkoj općoj bolnici početkom 2006. postavljena je bista znanstveniku đuru armenu baglivi. (o tome sam već pisala). |