UN TEMPO
07.07.2006., petak
DOMINIKANSKI SAMOSTAN u riječi i slici
|
svojom starinom, kulturno-umjetničkim blagom i vjerskim sadržajima dominikanski samostan u dubrovniku ubraja se među njegove najznačajnije povijesno-kulturne spomenike. iz povijesti reda u dubrovniku početak djelovanja dominikanaca vezuje se uz redovnike koji su ovdje došli iz italije oko 1225. godine i prvobitno se nastanili u jednoj kućici na području zvanom peline (to je sjeverni strmi dio stare gradske jezgre ispod sjevernih zidina), uz ondašnju crkvicu sv. jakova. broj redovnika brzo se množio i osjećala se potreba za većim prostorom. zato je odlučeno da se gradi nova crkva i samostan na nekom širem i prostranijem području. takav prostor se je mogao naći u to doba jedino izvan gradskih mira (zidina). posrećilo im se kad im je koliko-toliko odgovarajući prostor ponudio dubrovački vlastelin palmotić. zapravo, poklonio im je kuću, vrt i crkvicu marijina uznesenja. taj prostor je i današnje mjesto dominikanskog samostana, tik na izlazu iz stare jezgre dubrovnika, kroz njegova istočna gradska vrata. crkvu i samostan počeli su graditi krajem 13., ali gradnja je dovršena skoro tri stoljeća kasnije, tek u 16. stoljeću.  nije nikakvo čudo što je republika dopustila gradnju velikog samostana dominikancima (u daljnjem tekstu dominikanci-ma-skim itd) tik uz gradske zidine. s gledišta republike, ali ne i na njezinu inicijativu, to je bila više nego dobra zamisao. 'siromašni dominikanski red', poznat još kao 'propovjednički i intelektualni', čije se članstvo neprestano množilo slijedeći učenje svog osnivača dominga de guzmana, bilo je poželjno imati iz strateških razloga na vrlo ranjivoj, istočnoj granici trgovačkog grada-državice. dakle, samostan nije trebao poslužiti samo vjerskoj ili znanstvenoj svrsi (bio je on učilištem, kasnije i to s pravom javnosti), već i obrani, odnosno čuvanju grada na njegovoj najosjetljivijoj točci. iz tog razloga je dubrovačka vlada 1301. godine odlučila novčano potpomoći započetu izgradnju samostana. prema zapisnicima velikog vijeća, vlada je naredila da na objektu dominikanaca moraju raditi svi stanovnici jedne gradske četvrti. osobito je značajan moto ove vladine naredbe: "samostan se diže 'za spas, obranu i sigurnost čitavog grada Dubrovnika". (1) --- (1) više o tome "Dominikanski samostan Dubrovnik", 1982. |