UN TEMPO
07.07.2006., petak
|
prepoznatljivi rukopis dubrovačkih graditelja 14. i 15. stoljeća i udomaćenih zadarskih i mletačkih majstora vidljiv je na svakom samostanskom dijelu. osobitost je u preklapanju gotičkih s renesansnim elementima u savršenu cjelinu, što se očituje u pojedinim kamenim ukrasima. tako se dominikanci sa zahvalnošću prisjećaju vrsnih majstora: zadrana nastanjenih u dubrovniku nikole i juraja, sinova nikole lovrina; blaža kalendina, radena, mile sina vitova; mletačkog klesara nicole corve, sredinom 16. st.; mastora prvoja radostina, konavljanina i miloša milčetina, stonjanina i najposlije majstora butke u drugoj polovici 16. stoljeća, koji je zajedno s majstorom prvojem izveo značajan klesarski rad na glavnim crkvenim vratima. "Iako se rad tih majstora danas pojedinačno ne prepoznaje, ipak temeljni raspored crvke nosi oznake graditeljstva onog vremena. Taj raspored i osnovni dijelovi crkve, svetišta sa svojim prozorima i unutrašnji dio južnih bočnih vrata, može se pripisati suradnji domaćih, dubrovačkih i zadarskih graditelja s udomaćenim mletačkim majstorima. Iz te suradnje nastalo je ovdje najveće ostvarenje dalmatinske rane gotike, koja se očituje u obliku i velebnosti poligonalnog svetišta učvršćena s polupilonima. Samostanu se prilazi širokim stubištem blagog nagiba ograđenim ogradicom gotičkih, radi čvrstoće medusobno povezanih stupića koji predstavljaju najveću dalmatinsku kamenu ogradicu XV stoljeća," piše stjepan krasić.  |