UN TEMPO
21.06.2006., srijeda
|
na izvedbama je nazočio knez i sva vijeća, što je uvjetovalo prikladan tekst, scenografiju i kostime. u kasnijim će godinama biti čak određena novčana kazna i zatvor članovima vijeća i uglednijim građanima zbog neopravdanih izostanaka. ove priredbe se odnose na zimsko razdoblje, zapravo na festu sv. vlaha oko nje ili u tijeku njezina trajanja. tako se spominje da bi knez obvezno odgledao škerce i karakteristične tance triju maškara: turice, čoroje i vile', prije svake druge zabave. u ranije doba (a to sam prije napisala ova je festa trajala duže i uz različite manifestacije. procesija s barjacima iz okolnih crkvenih župa su relativno novijega datuma, odnosno tek od kasnih šezdesetih godina 19. stoljeća). iako se povijesno može govoriti, kad je riječ o tipovima maškara, od tri različita karnevala: seljačkom, karneval građansko-obrtničkog sloja i dvorskom karnevalu (danas imamo samo dva tipa: seljački i opći, jer se umjesto dvorske maskirane zabave često priređuju masken-balovi na kojima istina više nema stare aristokracije ali ima novokomponiranog bogatog društvenog sloja). ali u to doba o kojem pišem, dobu republike (različitih stoljeća) kazališne predstave imale su magičnu snagu, tako da su najsjajnije kućne zabave ustvari bila sjela s kazališnim igrama u skladu dubrovačke tradicije. takvih zabava nije falilo niti na svadbama. kad se iz raznoraznih razloga nije mogla pozvati neka družina, kostimirane zabave, a time i uloge preuzimala su domaća čeljad, osobito u vrijeme poklada, sve to uz ples i gozbu. u vrijeme francuza, recimo umjesto starih plesova kao što je bio menuet (posve izbačen) uz uvezene novotarije, igrali su se monferina, gorka, rusa i poviruša još dosta dugo vremena. |