pouzdanih podataka o ljekarni, od osnutka do potresa, 1667. vrlo je malo. naime, ono što je postojalo izgorjelo je u požaru (o kojemu sam pisala), tako da jedino svjedočanstvo daje i opet kroničar vital andrijašević. tako u opisu samostana on spominje aromatorij - ljekarnicu, koja se u vrijeme pisanja kronike, 1681. nalazila u prizemlju.
utemeljena na jednoj odredbi franjevačkih 'pravila' po kojima se 'braća' moraju brinuti za bolesnu 'braće', služila je samo za interne potrebe. no ubrzo ona postaje javnom djelatnošću, služeći pučanstvu grada.
razmimoilaženja su o tome je li osnovana kao javni ili interni dio samostanskih poslova i djelatnosti. naime, fratri su se izdržavali od svoga rada, znanja i umijeća, pa je logično da je i ljekarna služila u svrhe stvaranja materijalnih uvjeta za život. potvrda tome je i njezin smještaj, kako bi bila dostupna korisnicima.
u planovima gradnje, u kojima nije bilo ni spomena kasnijoj bolnici, mjesto ljekarni bilo je određeno, što ukazuje na logični nastavak te djelatnosti u novom samostanu. zbog toga se kao godina njezina osnivanja uzima 1317., odnosno godina izgradnje samostana.
bolnice je izgrađena tek u drugoj etapi, pa se 1681. uz nju prenosi i ljekarna u prostore gornjeg klaustra, gdje je ostala sve do pada republike.
|