Image Hosted by ImageShack.us

silvanaurbs. blog




Image Hosted by ImageShack.us

UN TEMPO

19.06.2006., ponedjeljak

MARO I BARO, dubrovački zvonik

ako rečem da sam se trudila, jer je i mene zaintrigiralo, naći bilo kakvu legendu (a imam tih legenda na sto mjesta) o maru i baru, malo sam rekla. pretražila sam i znanstvene i manje znastvene pisanije (dubrovačke horizonte, dubrovnik iznova, dubrovačke povijesne minijature, dubrovačke povijesnice i legende, dubrovačke slike i prilike, nekoliko brojeva 'anala', svašta - nešto po netu) i ništa nisam našla, što bi makar naznačilo, tko je i zašto dao ime zelencima, a nekmoli koji je koji od njih.
međutim, tražeći to našla sam na neke druge zanimljive detalje i o zelencima i o zvoniku porazbacana tamo i ovamo po knjigama. malo ću to objediniti. tko zna zašto mi sve ovi podaci mogu zatrebati, pa mislim ono, da ih ne tražim iznova, bolje da su na jednom mjestu.

gradski zvonik

točno u centralnoj osi place, koju dubrovčani zovu stradunom, prvi gradski zvonik sa satom izgrađen je 1444. godine (v. lupis: "oko 1480.").
s jedne strane stajala mu je gradska stražarnica s malim zvonima, koja su se glasala uz početak sjednice senata ili nedaj bože požara. s druge strane je gradska luža.
zvonik je visok 31 m, a gradili su ga domaći meštri grubačević, utišenović i radončić.

gradski sat se je, prije izgradnje zvonika, nalazio u kneževu dvoru.
vanjska mjedena ploča sata, koja je imala i kazaljke mjesečevih mijena i prvi drveni ljudski likovi što su udarali u zvono bili su rad luka, sina admirala miha žurgovića. njihove odljeve u bronci napravio je mnogo kasnije nepoznati majstor.
likovi su identični, zrcalni blizanci, postavljeni između velikoga zvona tako da jedan po jedan, batom, otkucavaju ure. danas se oni zovu zajedničkim imenom 'zelenci', jer je bronca oksidirala i obojila ih zelenom bojom. poznati su još kao blizanci maro i baro. originalni zelenci su skinuti i pohranjeni u niši palače sponze (danas su još na restauraciji), a umjesto njih je u velikim otvorima gradskog zvonika vjerna kopija, rad državne umjetničke škole u zagrebu.


Image Hosted by ImageShack.us
ovo je original iz 1479. godine

u stručnoj studiji igora fiskovića ovako stoji:

"Čuveni "Zelenci" sa zvonika gradskog sata u Dubrovniku razmatraju se po povijesnim podacima, te s obzirom na stilsku vrsnoću i sadržaj. Iz arhivskih podataka se određuje njihov nastanak u1477. godini, oblikovno se vežu uz djela firentinca Michelozza di Bartolomeo i njegov krug. Posebno se očitava ikonografija figura s definiranjem simboličke slike Perzeja u kontekstu astrološkog značenja."

kako sam prije napisala, ništa iz ove studije ne ukazuje na to koji je koji od ova dva lika u odori rimskog ratnika.

fisković taj lik naziva grčkim perzejem, mitološkim junakom čija je snaga, spretnost, junaštvo, ljepota ravna bogovima. perzej je bio sin zeusa i danaje, junak bez mane, jedini u antičkoj mitologiji bez slabosti i nedostataka. perzej je ubio meduzu gorgonu; spasio andromedu, etiopsku kraljevnu i oženio se njome; postao kralj arga (a po jednoj priči i tirinta); utemeljio mikenu.

u kontekstu astrološkog značenja o kojemu piše fisković, perzej vjerojatno simbolizira zviježđe sjevernog neba.

dubrovčani su se rado služili grčkim mitovima, što je i danas vidljivo u kamenoj plastici kapitela.


eto to su predstavljali likovi koje su dubrovčani smjestili u gradski zvonik.
tek 1509. godine među njih umetnuto je novo zvono.

bio je to (i danas je) rad rabskog ljevača poznatog kao ivan rabljanin. na zvonu su urezani stihovi dubrovačkog pjesnika 15. i 16. stoljeća, ilije crijevića lamprice (auelius lampridius cerva) - poeta laueratus, koji je za svoja djela bio ovjenčan u rimu lovorovim vijencem pod kraj 15. stoljeća.



- 09:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< lipanj, 2006 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Ožujak 2014 (12)
Veljača 2014 (60)
Siječanj 2014 (270)
Lipanj 2013 (1)
Veljača 2007 (128)
Listopad 2006 (60)
Rujan 2006 (85)
Kolovoz 2006 (169)
Srpanj 2006 (287)
Lipanj 2006 (383)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (93)
Studeni 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
teme iz dubrovačke prošlosti i sadašnjosti; istine i legende u riječi i slici; detalji bez nepotrebnog detaljiziranja, ali s uporištem u dokumentaciji; iverci...

potpisane fotografije su osobne i ne prenositi ih bez autorstva

- Ombla, najmanja rijeka Hrvatske
- Urote i urotnici - velika zavjera ili raskol plemstva
- Predbračni ugovori ili zalog sigurnosti
- Zločin i Kazna: trovačice i trovači
- Anica Bošković, pjesnikinja
- Šipan i Beccadelli
- Grijesi i kazne u Dubrovačkoj Republici
- Samostan Puncjela
- Najstariji grafit Mediterana
- Otok Mljet - Odisejev otok
- Tvrđava Lovrijanac kroz povijest i sadašnjost
- Laus
- Puljiška pjaca
- Brdo Srđ, naziv
- Pustjerna, legenda
- Masoni i Dubrovnik, dokumenti
- Duh Tarakanove u Skočibuhi, legenda (podnaslov)
- Tarakanova i Dubrovnik, povijest (podnaslov)
- Istine i legende - Skočibuha, podnaslov
- Gundulići/Bone, Skočibuha, podnaslov
- Ljetnikovac Skočibuha u Dubrovniku
- Dubrovački ljetnikovci
- Srpska pravoslavna crkva usred Dubrovnika
- Serbokatolik: pojam i značenje
- Homoseksualizam (Dubrovačka Republika)
- Lokrum istine i legende - Otok ljubavi
- Cvijeta Zuzorić, dubrovkinja iz jakina
- Dubrovačka karaka
- Šeherezada u Dubrovniku
- Miho Pracat
- Crkva Sv. Spasa
- Dubrovački zlatari
- Austrijski brod TRITON u podmorju Lokruma
- Vlaho Paljetak, posljednji trubadur
- Nepobjediva Armada i Dubrovnik
- Park Gradac
- Danče
Ruđer Bošković
- Dubrovnik i Srbija : aspiracije i halucinacije
- Maro i Baro, dubrovački zvonik
- Maskeron, legenda o maskeronu na Maloj braći
- Samostan i Franjevačka crkva u Dubrovniku
- Maškarata nekad i danas
- Dubrovnik na starim razglednicama
- STRADUN, Luko Paljetak
- Neki likovi Držićevih komedija
- Dubrovački oriđinali
- Mokošica, toponim
- Pinakoteka
- Pelenica - relikvije Dubrovnika
- Otočić Sveti Andrija
- Lopudska sirotica, istina ili legenda
- Ivo Dulčić
- Dubrovačka književna kronika
- Potres 1667. i broj stanovništva nekad i danas
- Dubrovačka Republikai ratovi
- Srđ u slikama
- Stradun, rat, 1991.
- Bili su tamo umjeto vas, za vas, za nas
- Turizam Republike i nešto kasnije
- Nužnik, zahod, imena mjesta za nuždu
- Dubrovačka katedrala, promjena dubrovačke povijesti
- Dominikanski samostan u riječi i slici
- Židovi (Žudjeli~ Sefardi): Sinagoga i Dubrovnik
- Konologija Dubrovnika s posebnim osvrtom na Knežev dvor
- 57. Dubrovački ljetni festival
- Orlando~Rolando
- Sponza~ Divona
- Petilovrijenci, odakle ime ulici?
- Eskulap (Asklapije), podnaslov
- Eskulap i Dubrovnik, podnaslov
- Ljekarne – Aromatoriji, podnaslov
- Karantene, lazareti, ubožnica, nahodišta, ljekarne
- Izolacijski lazareti, podnaslov
- Domus Christi, podnaslov
- Nahodište
- Lorko, legenda
- Čedomorstvo
- Mandragora
- Otrov u službi diplomacije (i domovine)







GROBLJE BONINOVO