UN TEMPO
17.06.2006., subota
 ulje na platnu, 96 cm x 71,5 cm Rim ili Lucca, 1756. god. Dubrovački muzej, Dubrovnik Ovo je jedini čuvani izvorni portret koji predočuje Boškovića potkraj njegova rimskog razdoblja u naponu stvaralačke snage u dobi od 45 godina neposredno prije negoli je svoje trinaestogodišnje umovanje oblikovao u remek-djelo Theoria philosophiae naturalis. Bošković sjedi, ljevicu je naslonio na armilarnu sferu, a u desnoj ruci drži šestar. Prva sprava simbolički označuje astronomiju, a druga geometriju, dakle dvije znanosti kojih je osnove izlagao u svojim predavanjima kao publicus matheseos professor in Collegio Romano. Na tamnoj podlozi osvjetljenjem se izdvajaju samo lice i desna šaka, kao da je portretist htio upozoriti na Boškovića kao mislioca i pisca. Natpis u dnu portreta: P. Rogerivs Boscovich s.i. in collegio rom. mat. profes. natus ragvsii xv. kal. jvnij. MDCCXI. aetatis anno XLV. U pozadini, Boškoviću s lijeve strane, nalazi se polica za knjige, s kulturnopovijesnog stajališta najdragocjeniji dio portreta. Na polici se nalaze Boškovićeva djela, dvanaest knjiga razvrstano u dva reda. (ivica martinović) Hrvatski fizičar, matematičar, astornom, geodet, inžinjer, pjesnik, filozof i diplomat. Ubraja se među najistaknutije svjetske znanstvenike svoga vremena. Ruđer Bošković rođen je 26. svibnja 1711. godine, a o tome svjedoči i ovaj zapis s Ruđerova krštenja: Ljeta Gospodnjeg 1711. dana 26. svibnja Ja Marin Caroli župnik i sakrista krstio sam dijete rođeno 18. dana istoga od supruga Nikole Boškovića i Pavle pokojnog Bartolomea Bettere, kojem je djetetu umjesto Dominika Bettere njegovog brata, i Senta, supruga G. Vincentija M. Volati . Ruđer, po dubrovački Ruđe, Josip Bošković rodio se kao sedmo dijete u obiteljskoj kući u ulici Provaljenoj, u Dubrovniku. |