UN TEMPO
17.06.2006., subota
|
dakle on, ruđe (rugierius, josephus boscovic u matičnoj knjizi krštenih; ruggerio giuseppe boscovic u djelima na talijanskom jeziku; roger joseph boscovic na francuskom), rođen je u dubrovniku, 26. svibnja 1711. godine, što samo po sebi ne bi ništa govorilo o njegovoj nacionalnosti, kao ni činjenica da je kršten kako stoji: "ljeta gospodnjeg 1711. dana 26. svibnja ja marin caroli župnik i sakrista krstio sam dijete rođeno 18. dana istoga od supruga nikole boškovića i pavle pokojnog bartolomea bettere, kojem je djetetu umjesto dominika bettere njegovog brata, i senta, supruga g. vincentija m. volati". dakle rođen je u nekadašnjoj ulici provaljenoj, koja se danas zove ulica ruđera boškovića, a zajedničkim su je snagama ja i srbo-crnogorski odredi prvu pogodili 25. listopada 1991., kad su se obrušili na povijesnu gradsku jezgru. dalje sustavno gađali, što je vidljivo i na priloženom linku važno i nevažno, kazat ćete - kako za koga, rekla bih. iako je ovo o ratu samo digresija, služi ipak za zaokruživanje slike o boškovićevoj obitelji. naime ulica u kojoj se rodio je unutar povijesne gradske jezgre, a to govori da je u to vrijeme tu živjela katolička obitelj. inače poznato je, dubrovčani su dopuštali strancima pa tako i 'vlasima' (ovdje se misli na hercegovce neovisno na vjeru, a tako su ih zvali zajedničkim nazivom) da tijekom dana borave u gradu gdje su imali obrt ili trgovinu, ili samo dolazili radi trgovine, ali su se za njima uvijek zatvarala gradska vrata u određeni sat. otvarala su se tek u osvit zore ('novela od stanca'). mogli su jedino sa svojim obiteljima stanovati izvan zidina (iznimka su bili 'žudjeli' /židovi sefardi/ koje je republika primila kad su prognani iz španjolske i portugala i nastanila ih u žudioskoj ulici i getu na pelinama s ograničenim kretanjem izvan dopuštene zone). |