da se baš posve zaboravilo na paljetka ne bi se moglo kazati, jer su njegove hitove izvodili "dubrovački trubaduri" snimljenim nosačem zvuka 1973.; paljetkov spomenik (rad kiparice m. ujević) postavljen u zagrebačkom 'pasažu'; hrvatske pošte izdale su 1993. izdale poštansku marku s njegovim likom i kraćim životopisom:
"Paljetak i njegova gitara osvojili su srca svih slojeva pučanstva. Svojim je slušateljima darivao nerazlučiv spoj jeftinih suza i nepatvorene osjećajnosti, noseći u sebi neodoljiv šarm Mediterana i neprispodobive glazbene nadarenosti.
Osim kao pjevač, Paljetak je bio i vrstan skladatelj. Zacjelo je vrhunski kompliment činjenica da većina danas vjeruje kako su njegove skladbe "Fala", "Popevke sem slagal", "Adio Mare" i "Marijana" zapravo izvorne narodne pjesme."to bi bilo sve što je paljetak dobio, osim ivankovićeve skice za portret, 2000. ('dubrovački horizonti'; 40; 2000. str. 152-168), a kako je ustvrdio nakon toga je "za širu javnost ponovno ostao skriven u jednadžbi: 'šešir', 'marijana', poneka anegdota i 'Adio Mare'" (ovo 'adio mare' je zapravo i uzrečica s drugom konotacijom, makar u dubrovniku).
s vlahom paljetkom je, rekao je veljko maričić na pokopu, "definitivno otišlo i jedno važno, gotovo mitsko, razdoblje u povijesti hrvatske zabavne glazbe, ali i kabareta. stoga mu ono 'od vsega srca fala' zbiljski pripada, kako malo kome prije i poslije njega."
|