UN TEMPO
08.06.2006., četvrtak
|
ovaj opis ljetnikovca skočibuha nije utemeljen na literaturi, ali se s njom niti ne razilazi. to je, zapravo moj doživljaj ovog zdanja i njegove arhitekture za čiji sam opis koristila samo osnovne dokumentarne i povijesne zapise o vlasniku i njegovoj biografiji. ('Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Dubrovnik'; IX / S. Seferović i L. Peko , 1989.). prije nego prijeđem na ostale dijelove kompleksa evo što o tome imaju kazati autorice spomenute studije: "Objekt ljetnikovca zidan je od relativno manjeg kvadra. sljubnice su uske i naknadno fugirane. površina kvadra je ravna, rubna traka naglašena lagano još pažljivijom obradom. I na ovim djelovima objekta došlo je do naknadnih zahvata preklesavanja, fgiranja i dozidavanja. Osnovna karakteristika fasadnih ploha je naglasak na središnji dio pročelja, na trijem i loggiu, ali paralelno i na jednakomjerno rastvaranje zapadne fasade i u ritmu, i u obliku i u veličini otvora. (...) Ljetnikovac predstavlja odstupanje od tradicionalnih oblika izgradnje ladanjskih objekata dubrovačkog područja. U prostornom pogledu podjela kompleksa na dvije strogo podijeljene razine, u suštini označava varijantu renesanse 'basis villae', jedinstvenog rješenja na našem području. I u tlocrtnoj dispoziciji objekta jedinstveno je uključivanje trijema - loggie u centralni dio volumena, što je modificiralo i tradicionalni tlocrt ovog objekta, a istovremeno je ostvarena izuzetna kontekture ovaj objekt do najveće mjere rastvara bočne i stražnje fasade postižući njihov ravnopravni odnos i uspostavljanje ovog odnosa s vanjskim prostorom. Posebnu kvalitetu predstavlja lokacija koja istaknutim panoramskim smislom organizira jedno veliko područje. Naglašava se i njegov značaj u odnosu na našu kulturnu povijest, jer dokazuje prisutnost stranih utjecaja i majstora". naime, vice stjepović kao pomorac i trgovac bio je u stalnom dodiru sa strancima, vjerojatno i u njihovim domovima. smatra se da je mnoge elemente koji su ugrađeni u ovaj objekt pokupio kao ideju upravo sa svojih putovanja po mediteranu, uglavnom italiji. bio je predlagan od malog vijeća za titulu plemića, koja se odnosila samo na njega, bez prijenosnog karaktera. no to se nije realiziralo, moguće dijelom i zbog tog razloga, a vjerojatno prije zbog njegove prerane smrti. umro je kao bogati pučanin. |